Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Vijest

Upravo je o tim mogućnostima bilo riječi na stručnom skupu koji je u zajedničkoj organizaciji udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije i tvrtke Sano održan  28. svibnja u Vinkovcima. Gost predavač bio je dr. Klaus Klunker, njemački stručnjak za svinjogojstvo s dugogodišnjim praktičnim iskustvom u hranidbi, te liječenju i prevenciji tehnopatija krmača, prasadi i tovnih svinja.      

Prisutne proizvođače pozdravio je predsjednik Udruge svinjogojaca Dobromir Ćović, zahvalivši na dobrom odazivu sudionika unatoč sezoni intenzivnih radova na poljima. Potom je kratka prezentacija podsjetila stočare na značajna financijska sredstva (do 450.000 kn po gospodarstvu!) koje je za izgradnju spremnika za stajski gnoj i odgovarajuću opremu moguće ostvariti iz fonda Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi. Uz podatke o samom natječaju, naglašena je i važnost provedbe dobre poljoprivredne prakse, osobito vezano uz odredbe Nitratne direktive, odnosno Pravilnika o dobroj praksi u upravljanju gnojivom. Pitanja stočara uglavnom su se odnosila na količinu dušika u kubnom metru gnojovke i gnojnice, te budućim ograničenjima u gnojenju poljoprivrednih površina organskim gnojem.

Uslijedilo je vrlo zanimljivo predavanje dr. Klunkera o proizvodnji prasadi, odnosno standardima koje je potrebno ostvariti u produktivnosti i zdravlju krmača, kako bi gospodarstvo uspješno poslovalo. Tako na primjer treba znati da krmača u svom proizvodnom vijeku treba dati najmanje 60 prasadi, odnosno 6,5 legala, a gubici prasadi do odbića ne bi trebali prelaziti 10%. Pritom je vrlo važna uravnotežena hranidba visoko kvalitetnim sirovinama, bez štetnih tvari. Dr. Klunker se tu posebno osvrnuo na mikotoksine, otrovne metabolite raznih vrsta plijesni kojima pogoduju uvjeti povišene vlage i temperature, a svinje su osobito osjetljive na njihovo djelovanje. Iako Pravilnik o nepoželjnim i zabranjenim tvarima u hrani za životinje propisuje najveće dozvoljene količine pojedinih mikotoksina, negativni učinak na zdravlje životinja očituje se već pri puno nižim koncentracijama. Tako već deset puta niža koncentracija DON-a (deoksinivalenola) uzrokuje imunosupresiju, smanjeni fetalni rast i razvoj, te manju proizvodnju mlijeka krmača, što se očituje slabijim razultatima u proizvodnji prasadi.

Dr. Klunker je naglasio da i tu vrijedi ona poznata: „Bolje spriječiti nego liječiti“. Dakle, ako postoji povećana mogućnost prisustva mikotoksina u žitaricama, bolje je ne koristiti ih u hranidbi osjetljivih kategorija, nego dodavati tzv. „crackere“ mikotoksina, jer oni u najboljem slučaju mogu inaktivirati samo oko 30 % štetnih tvari. Potrebnu količinu sirove vlaknine, osobito važnu u hranidbi suprasnih krmača, može osigurati dodatak lignoceluloze, proizvoda iz drvne mase koji predstavlja izvor vlakana bez mikotoksina. Riječi je zatim bilo o optimalnom sastavu i količini hrane za suprasne i dojne krmače, te razne kategorije prasadi. Brojna pitanja proizvođača nakon predavanja bila su uglavnom vezana uz primjenu i ograničenja raznih krmiva proizvedenih na vlastitom gospodarstvu u hranidbi krmača i prasadi, te mogućih alternativnih izvora proteina u hrani.