Vinogradarstvo

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani društva prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato

11. veljače 2020.0

U Blatu na Korčuli tradicionalno svaku godinu u zimskim mjesecima udruga Društvo prijatelja ‘Vino u tradiciji življenja’ Blato održava edukativne radionice, stručna predavanja iz vinogradarskih i vinarskih tema, ocjenjivanje mladih vina i eno-gastronomsku večer. Ove godine Udruga je u suradnji sa Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede organizirala 23.1. stručno predavanje vinogradarsko –vinarskih tema, dan poslije 24.1. organoleptičko ocjenjivanje vina čijom je osmočlanom komisijom presjedao Miodrag Hruškar. Kušano je i ocijenjeno 64 uzorka mladih vina autohtonih sorti otoka Korčule: Cetinke, Pošipa, Grka, Maraštine i Plavca malog. Rezultati ocjenjivanja prezentirani su na svečanoj eno-gastronomskoj večeri 25.1.. Prilikom prezentacije rezultata svaki proizvođač dobio je objašnjenje ocijenjenog vina i preporuku eventualne intervencije. Tim načinom svakog proizvođača želi se što više educirati i motivirati za daljnji rad. Uz glazbu uživo kušala su se autohtona jela pripremljena na tradicionalan način namirnicama lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.

Zrinka Favro, dipl. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vina od davnina 2020.

10. veljače 2020.0

Poštovani vinogradari i vinari,

Veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na treću reviju vina hrvatskih autohtonih sorata pod nazivom „VINA od DAVNINA“ u organizaciji Ministarstva poljoprivrede koja će se održati 17. i 18. travnja 2020. u prostoru Art galerije LAUBA, prilaz baruna Filipovića 23, 10000 Zagreb. Dvije uspješne revije „VINA od DAVNINA“ su iza nas. 70 vinara sa više od 150 vina isključivo autohtonih sorata podržalo je ovu manifestaciju te Vas pozivamo da to učinite i Vi u 2020. godini.

3. ocjenjivanje vina autohtonih sorata održati će se 26. ožujka 2020. godine, a vina će ocjenjivati peteročlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača.

Proizvođačima vina od autohtonih sorata vinove loze omogućujemo izlaganje na reviji, sudjelovanje na ocjenjivanju vina i objavu u katalogu manifestacije.

Rezervirajte 17. i 18. travnja 2020. za nas i budite dio hrvatske originalne autohtone priče „VINA od DAVNINA“.

Rok za prijavu i dostavu vina za ocjenjivanje je 16. ožujka 2020.

Rok za prijavu za izlaganje na reviji je 30. ožujka 2020.

Prijavnice za ocjenjivanje i izlaganje na Reviji:

POZIV VINARIMA

PRIJAVNICA ZA OCJENJIVANJE 2020.

PRIJAVNICA ZA IZLAGAČE 2020.

Hortikultura, Savjet, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

PROIZVODNJA PREDIKATNOG GROŽĐA I VINA U MEĐIMURSKOM VINOGORJU

4. veljače 2020.0

Početak proizvodnje predikatnih vina u Međimurju

U vinogorju Međimurje proizvodnja predikatnih vina počela je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća (1990.-1991.). Prva sorta, čije je grožđe dozorilo do prve kasne berbe, bila je graševina. Ohrabreni prvim predikatnim vinom najiskusniji vinogradari krenuli su korak dalje, prema izbornoj berbi. Prva izborna berba graševine brala se upravo u godini drugih višestranačkih parlamentarnih izbora u RH, 1992. godine pa je stoga ta izborna berba graševine 1992. u doslovnom smislu riječi bila – IZBORNA.

Nakon prvih uspješnih rezultata s graševinom, proizvodnja predikatnih vina nastavila se i s drugim sortama Međimurskog vinogorja: pinot bijeli, sauvignon, moslavac, traminac, …

Prvih godina novog tisućljeća (2001. – 2003.) došlo je do izražaja globalno zatopljenje u smislu izuzetno toplih ljeta i dugih toplih i vjetrovitih jeseni. U tih nekoliko godina proizvele su se i izborne berbe bobica, izborne berbe prosušenih bobica, a nekoliko godina kasnije i prve ledene berbe.

Stoga je dobro prisjetiti se što su to predikatna vina. Predikatna vina su vrhunska vina, koja se proizvode od sorata grožđa sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. Razlikuju se sljedeće kategorije:

Kasna berba – vino proizvedeno od grožđa, koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt sadrži šećera najmanje 94 °Oe, a dio grožđa je lagano napadnut plemenitom plijesni.

Izborna berba – vino proizvedeno isključivo od pažljivo probranog grožđa, čiji mošt sadrži šećera najmanje 105 °Oe. U toj se berbi iz vinograda poberu samo najbolji, više ili manje plemenitom plijesni zaraženi grozdovi.

Izborna berba bobica – vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih dijelova grozdova ili bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Izborna berba prosušenih bobica – vino proizvedeno od prosušenih bobica, čiji mošt sadrži šećera najmanje 154 °Oe. Grožđe iz te berbe nalikuje grožđicama („cvebe“), koje se kupuju u trgovinama za slastice.

Ledeno vino – vino proizvedeno od grožđa, koje se bere nakon što je temperatura nekoliko prethodnih dana bila manja od -7 °C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži šećera najmanje 127 °Oe.

Uvjeti za proizvodnju predikatnih vina

Za proizvodnju tih vrhunskih vina prvi i osnovni uvjet je dobar položaj. Proizvodnja vrhunskih predikatnih vina moguća je samo od grožđa proizvedenog na izuzetno specifičnim položajima za pojedine sorte.

Tako su najbolji predikati vinogorja Međimurje od sorte graševina proizvedeni na jugoistočnom karbonatnom položaju na velikoj nadmorskoj visini. Predikati od sorte moslavac proizvedeni su gotovo isključivo na pjeskovitim južnim strmim terasastim terenima najzapadnijeg dijela vinogorja, uz Slovensku granicu. Suprotno tome, traminac (R1) se pokazao najboljim na laganim sjeveroistočnim nagibima pjeskovitih tala, na položajima gdje stalno pušu vjetrovi. Pinot bijeli, a isto tako i pinot crni, postigli su najbolje rezultate na jugozapadnim karbonatnim tlima Železne gore. Sauvignon (R3) je za razliku od većine ostalih sorata začudo postigao najbolje rezultate na težim ilovastim tlima.

Dobar položaj za proizvodnju predikatnih vina prvenstveno mora odgovoriti agrotehničkim karakteristikama pojedine sorte. Sorte ranije epohe dozrijevanja ne zahtijevaju toliko osunčane položaje, koliko ih zahtijevaju sorte kasnije epohe dozrijevanja. No, ono što je najvažnije, je to da treba odabrati položaj, koji omogućuje što je moguće veću prozračnost, vjetrovitost i prosušivanje u kasnim jesenskim danima. Jedan od svjetski najpoznatijih položaja na svijetu za proizvodnju takvih vina nalazi se u francuskoj pokrajini Sauterness.

Robadje – južno orijentirane terase, otvorene vjetrovima, sa sortom moslavac (2005.)

Drugi uvjet je dobro znati što je to botritis. Botrytis cinerea je gljiva, koja parazitira na velikom broju biljnih vrsta. U vinogradima se najviše javlja za hladnijih i vlažnijih godina. Prezimljuje u otpalom lišću, na rozgvi, ali ponekad i u pupovima. Može napasti sve zelene dijelove loze. Ta gljiva uzrokuje pojavu bolesti na vinovoj lozi poznatu kao botritis. Ponekad se simptomi bolesti nađu već za vrijeme cvatnje i na cvatu loze, ali i na listu loze. U tom slučaju, od najvećeg je značaja poznavanje procesa prodiranja bolesti preko pokožice bobice u meso, sok i bobice. Konidiji gljive klijaju u kličnu cijev, na kojoj se razvija apresorij (prihvataljka). Tim apresorijem pričvrsti se na površinu biljnog tkiva. Nakon proboja pokožice bobice, penetracijska hifa uz sudjelovanje enzima ulazi u stanice pokožice bobice. Nakon prolaska pokožice u unutrašnjost bobica hifa se razrasta u micelij, koji se širi unutar bobice. Micelij enzimatskim putem razgrađuje stanične stjenke pa iste izgube čvrstoću, a bobica postane mekana. Stanice soka, zbog prisutnosti enzima kojeg izlučuje gljiva, počinju smeđiti, a na površini bobica pojavljuju se za hladnog i kišnog vremena sporonosni organi. Na taj način djeluje tzv. „štetni botritis“.

Što je onda „plemeniti botritis“?

Radi se zapravo o istoj vrsti gljive, čak i o istom načinu infekcije zdravih bobica. Glavna razlika između „štetnog“ i „plemenitog“ botritisa je, ustvari, u usporenoj enzimatskoj djelatnosti micelija gljive unutar stanica bobice te mogućnosti što dužeg odlaganja fruktifikacije glijve tj. pojave sivih prevlaka na pokožici bobice. Najvažnije je da grožđe u trenutku zaraze plijesni ima najmanje 75-80 °Oe. Što je veći sadržaj šećera, to će se bobica lakše odupirati enzimatskim promjenama i posmeđivanju soka. Ako je vrijeme toplo i relativna vlažnost zraka niska te ako je vjetrovito vrijeme, što se može osigurati odabirom adekvatnog položaja, botritis se razvija samo u pokožici zrelih bobica. Kako lagano uništava samo pokožicu bobice, iz nje isparava određena količina vode pa se povećava koncentracija šećera i kiselina u grožđu, a bobice se postepeno smežuraju. U isto vrijeme dolazi do razvoja specifičnih aromatičnih spojeva, koji kasnijem vinu daju specifičan „predikatni“ miris i okus. Ako dođe do promjene vremena, npr. zahlađenja s nekoliko kišnih dana, „plemenita“ plijesan može u trenu fruktificirati i prijeći u izuzetno štetni oblik plijesni. U svega dva kišna dana može se izgubiti brižno njegovano predikatno grožđe. Petnaestogodišnje iskustvo u proizvodnji predikata govori da se u berbi ne smije ubrati više od 20 % grozdova sa fruktificiranim botritisom, u protivnom dolazi do značajnijeg pogoršanja arome plemenite plijesni.

Osim toga, preduvjet za proizvodnju predikata je i dobra, zdrava vinogradarska godina i sunčana vjetrovita jesen.

Samo od izuzetno zdravog grožđa može se doći do predikatnog vina. Osnovni uvjet je postizanje visokog sadržaja šećera u grožđu što je moguće ranije. Poznato je da bobica, koja je od najranijih dana izložena suncu, ima na kraju nešto veći sadržaj šećera od one, koja je bila u sjeni. Razlog tome je što vrlo mlada bobica još uvijek ima na sebi puči i vrši fotosintezu. Ako se dovoljno rano oplijevi određeni dio donjih listova oko grozdova, povećaju se također i uvjeti za kvalitetno obavljanje zaštite od bolesti i štetnika. Grožđe namijenjeno proizvodnji predikatnih vina mora sve do postizanja šećera od 75-80 °Oe biti savršeno zdravo. Oštećenje od bilo koje bolesti ili štetnika na bobicama može izazvati početak napada štetnog oblika botritisa. Iako se tijekom vegetacije i sazrijevanja bobica, po potrebi, primjenjuju botriticidi, pred sam kraj zriobe to se više ne smije činiti. Zašto? Razlog je vrlo jednostavan. U tom trenutku treba dopustiti gljivi Botrytis cinerea da napadne grožđe. U protivnom, nema ni napada ni učinka od „plemenite plijesni“.

Specifičnosti plemenite plijesni na različitim sortama vinove loze

Graševina je jedna od najčešćih sorti u Međimurju, a isto tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Relativno je otporna na napade pepelnice, a ne vole ju ni grožđani moljci pa je time, na južnim položajima, dosta lako „dotjerati“ tu sortu do predikatnog grožđa. Kod sorte graševina u dobrim i suhim godinama polako dolazi do promjene boje na nekim bobicama. Ona prelazi u tamno smeđe ljubičastu. Nastavkom lijepog sunčanog vremena s južnim vjetrovima, bobice se počinju smežuravati. Time se povećava ne samo šećer već i kiselinski sastav. Ta sorta daje predikatne grozdove pretežno na jugoistočnim i jugozapadnim karbonatnim položajima, s dobrom zračnom drenažom.

Grozd kasne berbe

Grozd izborne berbe bobica

Snijeg na grožđu pred berbu Graševine

Moslavac – tipična sorta za Međimursko vinogorje, gotovo uvijek je bila uzgajana za masovna vina. Sadnjom te sorte na najbolje položaje južnih pjeskovitih terena te s malim opterećenjem po trsu, velikom količinom zdrave i aktivne lisne površine, reduciranjem uroda, odnosno ostvarivanjem povoljnog odnosa zdrave lisne površine po bobici, moguće je krajem berbe u dobrim godinama proizvesti grožđe sa šećerom od 80 °Oe i početkom napada plemenite plijesni. Za predikatna vina poželjno je koristiti klonove rastresitih grozdova. Na moslavcu gljiva Botrytis cinerea vrlo lako, za svega nekoliko kišnih dana, razvija fruktifikaciju pa su česti slučajevi da predikatno grožđe od te sorte strada za svega jedan do dva kišna dana. Tijekom vrućih ljeta 2001.,.2002. te 2003. godine dobiveni su i najviši rangovi predikatnih vina: izborne berbe bobica i izborne berbe prosušenih bobica.

Moslavac, kasna berba

Mosalvac, izbor bobica

Specifičnost predikatnih vina od moslavca odražava se u povećanom sadržaju kiselinskog sastava, koji i čak i u duljem periodu čuvanja vina u arhivi održava svježijima. Sortne arome predikatnih vina variraju od šipka, suhe šljive, do trešnje, višnje.

U godinama kad je grožđe brano po izuzetno hladnom vremenu, u vinu se javlja specifična aroma, koje se inače ne javlja u godinama kada je berba obavljena po toplom i suhom vremenu. Predikatne arome postojane su od desetak do petnaestak godina, nakon toga dominantu notu preuzima arhiva. Sekundirati mu treba s jelima, gdje su preljevi od suhog voća, posebice šljiva.

Pinot bijeli razvija plemeniti botritis samo na najboljim položajima i to rijetko. Gotovo svi predikati proizvedeni su na jednoj jedinoj tabli vinograda., na jugozapadnim terasama karbonatno ilovastog položaja. Bobice zaražene plemenitom plijesni ponekad znaju biti tamno plave, gotovo crne, a plijesan na njima relativno teže fruktificira. Čak i u dobrim lijepim jesenima potrebno je dosta dugo čekati da se pojave prvi simptomi napada plemenite plijesni, za razliku od grožđa sorte pinot crni.

Pinot bijeli izborna berba

Pinot bijeli izbor bobica

Već kod kasne berbe lagano se nazire pojačana aroma vanilije, kakaoa ili čokolade, ponekad banane, čiji intenzitet raste sve do izborne berbe bobica. Aroma je dosta dugo stabilna tijekom čuvanja u arhivi, čak i nakon desetak godina. Toliko je specifična da vas poziva na sljubljivanje izbora bobica s desertom od pečenih banana na maslacu, s podlogom o balsamica i preljevom čokolade, prilikom čega se naglašava vino, a desert mu zapravo sekundira.

Sauvignon, posebice klon R3, razvija gotovo najljepšu plemenitu plijesan. Bobice zaražene plemenitom plijesni postaju tamno plave i za razliku od ostalih sorata najdulje se odupire fruktifikaciji gljive. Na dobrim položajima te za vrijeme toplih jeseni relativno lako i brzo razvija plemenitu plijesan. Kako se radi o sorti ranog dozrijevanja, ima dovoljno vremena da se održi i do visokih predikata. U fazi šare i dozrijevanja neophodno je izvršiti optrgavanje listova oko grozdova. Time se malo utječe i na pad kiselinskog i aromatskog sastava pa je to i jedan od razloga što se u predikatnim vinima teško održi originalna sortna aroma, uz predikatnu aromu.

Sauvignon kasna berba

Prosušene bobice sauvignona

Kiselinsko aromatski sastav znatno se mijenja uslijed djelovanja botritisa. Jedna od rijetkih godina, kada je to bilo uspješno, je izborna berba 2007. godine. Isto vino osvojilo je Veliku zlatnu medalju na nekoliko sajmova vina, a na nekima je bilo i šampion. Aromatski sastav dosta varira od godine do godine, a ponekad dolazi do razlike u mirisima, ovisno i o tome u kojem dijelu podruma je fermeniralo te arhive ili boxa gdje je vino bilo odloženo. Sorta je vrlo pogodna za dobivanje predikatnog grožđa, a istovremeno komplicirana da se sačuva i odradi u aromatsko mirisnom kompleksu enološkog dijela proizvodnje. Kod gastonomskog aspekta dobro im je pridružiti jela s zgusnutim umacima ananasa, zrele kruške i ostalog svijetlog voća.

Rizling rajnski je vrlo osjetljiva sorta na štetni oblik botritisa. Već od početka cvatnje pa sve do početka zriobe potrebna je pažnja i poduzimanje svih mogućih mjera ampelotehnike i zaštite da se ta sorta u Međimurskom vinogorju dovede do pune zrelosti. Samo u izuzetno dobrim godinama, s dugim i toplim jesenima, dogodi se da nakupi šećere preko 90 °Oe. Izuzetno je osjetljiva kada ga napadne plemeniti botritis, zbog vrlo osjetljive i tanke pokožice sklone fruktifikaciji. Grožđe ostavljeno za predikatna vina također je podložno napadima kisele truleži pa nije rijetkost da se u svega dva do tri dana izgubi kompletan urod predikatnog grožđa.

Nije kasna berba – nego rano u jutro

Traminac – sorta koja vrlo rano dozrijeva. Najbolji predikati postignuti su na sjevernijim vjetrovitim položajima, gdje ipak dozori nešto kasnije i uspije sačuvati aromatski kiselinski sastav. U tijeku vegetacije potrebno je sačuvati veću i zdravu lisnu masu, sa zdravim zapercima koji doprinose povećanju kiselinskog sastava te nipošto ne treba ljeti optrgavati donje listove, koji time sprečavaju pad kiselina. Time je nešto teže očuvati savršeno zdravstveno stanje, uz nadu da tu sortu neće pronaći ose. Sorta relativno lako zadrži primarne sortne arome, uz ispreplitanje mirisa i bukea s predikatnim notama.

Provjera šećera refraktometrom na južno orijentiranim terasama sorte moslavac

Ako nas je godina i jesen poslužila te smo uspjeli dočekati napad plemenite plijesni u vinogradu, slijede novi problemi. Ako nastupi kišni period, u svega jedan dan plijesan može fruktificirati i možemo izgubiti svo predikatno grožđe. Lagano prosušene bobice ponašaju se poput spužve. U prosušenom stanju mogu imati 25 °Kl šećera, a nakon svega dva kišna dana „spužva“ upije vodu te šećer padne na 15-18 °Kl. Ne samo šećer, već i ionako niske kiseline. Da bi stvar bila još gora, gljiva fruktificira te se umjesto plemenitog mirisa počinje razvijati miris na „lošu plijesan“. Zabilježeni su čak i slučajevi da se nakon zahlađenja i kišnog perioda na grozdovima pojavi zelenkasti Penicilium.

U dane kada grozdovi s plemenitom plijesni vise na trsovima treba biti svakodnevno spreman za berbu u slučaju loše prognoze i najave kišnog perioda.

Propali grozdovi izborne berbe moslavca nakon nekoliko kišnih dana zaraženi zelenkastim peniciliumom

Kako pobrati predikatno grožđe?

U berbu predikata uključuju se samo najpouzdaniji berači. Pred sam početak berbe treba okupiti berače i upoznati ih sa stanjem grozdova, šećerima, ponekad je čak dobro da sami pogledaju koliko koje bobice imaju šećera na refraktometru. Zatim se pažljivo odabiru grozdovi pojedinog ranga. Grozdovi se nikako ne smiju nagnječiti te se stavljaju u sanduke za berbu grožđa. Grožđe treba što je prije moguće prevesti do mjesta prešanja.

Kod prešanja grožđa iz normalnih berbi uvijek je u samotoku nešto više šećera, a manje kiselina i tanina. Kod prešanja bobica viših predikata potpuno je suprotno. Samotok ima niži sadržaj šećera, dok posljednje tiskanje preše daje zapravo najviši sadržaj šećera. Kod prešanja predikatnog grožđa udio samotoka je vrlo mali. Posebice kod predikata viših rangova, poput izborne berbe ili izbora bobica, poželjno je mošt od samotoka i prvog prešanja ponovno vratiti na prešu, ostaviti da se neko vrijeme otopi zaostali šećer u smežuranim bobicama te ponovno prešati. Nakon prešanja slijedi proces mukotrpnog taloženja i bistrenja.

„ Kasna berba? “

Zbog velike količine šećera te vrlo hladnog mošta, alkoholna fermentacija je usporena. Ponekad krene tek za mjesec dana i lagano fermentira sve do proljeća. Bistrenje i filtracija tih vina vrlo su težak i odgovoran posao. Sazrijevanje takvih vina najčešće traje od dvije do tri godine, ovisno o visini ranga predikata. Kod njih su maceracijom i djelovanjem plemenite plijesni na pokožicu bobice najčešće uništene primarne arome sorata. U izuzetno rijetkim godinama moguće je kod aromatičnih sorata dobiti istovremeno i sortni miris, kao i miris plemenite plijesni (izbor bobica pinot bijeli 2003., izborna berba sauvignona 2007., izborne berbe traminca…) Boja tih vina je zlatnožuta do jantarna, buke je raskošan, na nosu dominira miris plemenite plijesni, a u okusu, uz specifične karakteristike pojedinih sorata, dominira ostatak neprovrelog šećera.

Autor teksta i fotografija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Najava, Obavijest, Vijest, Vinogradarstvo

19. „Škola rezidbe vinove loze – Kaptol 2020.“

3. veljače 2020.0

Već tradicionalno, djelatnici Ministarstva poljoprivrede, specijalisti hortikulture, zaštite bilja i mehanizacije, („savjetodavci“), područne jedinice Požega, samo tjedan dana nakon Zimske škole rezidbe voćaka, organiziraju i „Školu rezidbe vinove loze – Kaptol 2020.“. Do sada je kroz školu prošao značajan broj polaznika koji stečena znanja sa ove škole korisno primjenjuju u svojim vinogradima ili okućnicama.

Ove godine Školu rezidbe vinove loze organiziramo po devetnaesti (19.) puta.

Škola će se održati kao 2-dnevni edukacijski trening-tečaj, u trajanju od 20. do 21. veljače 2020. (u četvrtak i petak).

Škola u oba dana trajanja izgleda ovako:

Svakoga dana trajanja Škole započinjemo najprije sa stručnim predavanjima u Općinskoj vijećnici u Kaptolu, s početkom u 9.oo sati. Ovo stoga da se polaznici škole najprije teorijski upoznaju sa problematikom rezidbe vinove loze – kako bi lakše pratili pokaznu rezidbu, na terenu. Potom se oko 11 sati kreće na praktičnu pokaznu rezidbu u vinograde. Ondje polaznici, nakon što su vidjeli pokaznu rezidbu demonstratora i asistenata, svojom praktičnom rezidbom pokazuju usvojena znanja i vještine u osobnoj rezidbi. Slijedi ocjenjivanje tj. evaluacija kvalitete rada polaznika. Pokazna rezidba u vinogradima u oba dana traje (najdulje) do 17 sati.

Na ovoj Školi, obrađivat će se uzgojni oblici „Guyot“ (čit: Gijò), „dvostruki Guyot“, „Guyot-Poussard“ (čit: Gijò-Pusȃr), „požeški (splitski) rez“, „En Gobelet“ (čit: Angoblè) tj. tzv. „Račvasti uzgojni oblik“ i na koncu „virnica“ (sinonimi: brajda, pergola, odrina) – te postupnost formiranja za sve nabrojene oblike kroz prve 3-4 godine nakon sadnje.

Škola će biti organizirana na nekoliko lokacija u vinogradima u okolici Kaptola, Pleternice, te na drugim lokacijama unutar PSŽ.

Ciljana grupa prijavitelja na ovu Školu su ponajprije vinogradari s malim ili nedostatnim znanjima o rezidbi. No, isto tako dobrodošli su i oni koji već imaju poprilično iskustava iz rezidbe – ali i mali, hobi vinogradari. Slobodan prijavak je i za sve ostale kojima je rezidba vinove loze zanimljiva.

Prijavak je ograničen na 25 kandidata.

Škola je za sve polaznike besplatna!

Prijavak na Školu rezidbe vinove loze moguć je odmah po objavi ove obavijesti putem medija, a zadnji dan prijavka je u ponedjeljak, 19. veljače 2020., do 11,oo sati (ukoliko do tada već nije popunjena kvota od svih 25 polaznika Škole).

Voditelj i ovogodišnje škole rezidbe vinove loze je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik, uz asistenciju kolega: Gorana Josipovića, Đurđice Kšenek, Ivice Prpića te Mladena Peraka.

Nastava započinje 20. veljače 2020.. Potrebno je doći (dovesti se) do Kaptola, gdje se u Općinskoj vijećnici održava teorijska nastava s početkom u 9.oo sati. Sa sobom je potrebno ponijeti olovku i bilježnicu te alat za rezidbu s pripadajućim priborom na pregled. Ukoliko tko nema alat za rezidbu (i pribor), moći će nedostajući alat i/ili pribor za rezidbu kupiti na licu mjesta, dolaskom u Školu rezidbe u Kaptolu.

Naglašavamo kako alat: vinogradarske škare i pila ne moraju biti nove, ali moraju biti OŠTRE!

Prijaviti se može u naš ured u Kaptolu, osobnim dolaskom, ali moguć je prijavak i telefonom. Ured za prijavu na Zimsku školu rezidbe vinove loze je u Kaptolu, u zgradi Općine na 1. katu. Telefon za prijavak u Zimsku školu rezidbe vinove loze je:

034/ 313-944 ili

091/4882-820

Za sve one, koji dolaze izvan Požeško-slavonske županije, mjesto Kaptol je udaljeno nekih 13 km sjever-sjeveroistočno od Požege, 5 km istočno od mjesta Velika i 12 km zapadno od Kutjeva. Zborno mjesto je svakoga jutra ispred crkve u Kaptolu (jer je ondje najviše mjesta za parkiranje).

D O B R O D O Š L I !!!

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Vinkovo u Iloku 2020.

29. siječnja 2020.0

U Iloku je duga tradicija obilježavanja blagdana Svetog Vinka, prvog od pet zapovijedanih blagdana vinogradara u godini. To je blagdan koji iločki vinogradari izrazito štuju te bez obzira na vremenske uvjete pohode svoje vinograde i blagoslivljaju ih, kako bi naredna vinogradarska godina bila što uspješnija.

Kako je Ilok poznati vinski kraj koji pohodi sve veći broj posjetitelja baš o blagdanu Svetog Vinka, iločki vinari okupljeni oko Vinskog klastera Srijem, već 22. godinu zaredom organiziraju manifestaciju Vinkovo u Iloku koja se ova godine održala od 22. do 26. siječnja. Na sam blagdan 22. siječnja ujutro je održana sveta misa i blagoslov vinograda u vinogradu crkve svetog Ivana Kapistrana, a proslava se nastavila u mnogobrojnim vinogradima i vinarijama svih pet dana trajanja manifestacije.

U subotu 25.1., u sklopu manifestacije je održano Pokladno jahanje ulicama grada te Pokladni sajam u staroj gradskoj jezgri. Na sajmu su svoje proizvode izložili brojni OPG-i, uz pripravu tradicionalnih slavonskih i srijemskih specijaliteta kao što su fiš paprikaš, šaran u rašljama i čobanac, a sve uz zvuke tamburica, neizostavnog gosta svake srijemske manifestacije. Ministarstvo poljoprivrede svoju podršku ovoj manifestaciji je pružilo kroz informativni štand, na kojem su posjetitelji upoznati s radom Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Božica Dolić, dipl. ing. agr.
Aleksandar Knapček, mag. ing. agr.

Mehanizacija, Savjet, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Zaštita bilja

Kabina traktora u zaštiti primjenitelja pesticida

21. siječnja 2020.0

Primjenitelji pesticida (traktoristi), naročito u povrćarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu koji koriste orošivače (atomizere) u velikoj su mjeri izloženi utjecaju pesticida, naročito zbog načina i učestalosti primjene pesticida. Orošivači disperziraju mlaz škropiva (voda i pesticid) u vrlo sitne kapljice nošene zračnom strujom. Kod tog načina primjene primjenitelj pesticida se cijelo vrijeme nalazi u magli pesticida i zraka.

Primjenitelj pesticida može biti izložen negativnim utjecajima pesticida tijekom pripreme škropiva te kod tretiranja nasada nanosom pesticida na svoje tijelo ili udisanjem pesticida. Takva izloženost može dovesti do kratkotrajnog trovanja (akutna toksičnost) ili do dugoročnog trovanja (kronična toksičnost). Simptomi kod akutnog trovanja su mučnina, glavobolja, pospanost, razdražljivost, halucinacije i svrbež. Kronično trovanje može uzrokovati glavobolje, gastritis pa i pojavu tumora. Kronično trovanje javlja se kod korisnika koji dugi niz godina provode zaštitu bilja, a pri tome nisu provodili sigurnosne mjere za zaštitu od pesticida.

Kako bi se prilikom tretiranja nasada primjenitelj pesticida zaštitio od negativnih utjecaja pesticida poželjno je da je traktor opremljen kabinom s pročistačima (filtrima) zraka. Obični papirnati filtri čiste zrak od prašine (krutih čestica) ali nisu učinkoviti za zaštitu od drugih opasnih tvari. Za zaštitu od utjecaja pesticida potrebno je ugraditi filtre s aktivnim ugljenom. Takvi su filtri obično dodatna oprema kod nabave traktora. Filtar s aktivnim ugljenom se montira na kabinu traktora prije samog tretiranja pesticidima, a po završetku se skida i mijenja s običnim papirnatim filtrom jer bi se filtar s aktivnim ugljenom brzo začepio pri izvođenju drugih poljoprivrednih radova.

U pravilu filtar s aktivnim ugljenom treba mijenjati jednom godišnje ili nakon određenog broja radnih sati. Ako se tijekom uporabe filtra s aktivnim ugljenom osjeti miris pesticida, potrebno je provjeriti je li filtar pravilno umetnut ili ga treba zamijeniti. Filtar s aktivnim ugljenom se ne čisti vodom niti propuhivanjem zraka.

Unatoč činjenici da filtri s aktivnim ugljenom bitno smanjuju unos pesticida u kabinu, za potpunu sigurnost obvezno je pridržavati se uputa proizvođača pesticida.

Standard EN 15695 definira četiri kategorije (razine) kabine, ovisno o stupnju zaštite traktorista od opasnih tvari. Te su kategorije prikazane u tablici:

Kategorija	Stupanj zaštite
1	Ne pruža zaštitu od štetnih tvari za zdravlje
2	Zaštita od krutih čestica
3	Zaštita od krutih čestica i aerosola, a ne od para
4	Zaštita od krutih čestica, aerosola i para (plinova)

Kabina mora biti testirana i certificirana. Stupanj zaštite od opasnih tvari u skladu sa standardom EN 15695 mora biti naveden u uputama za uporabu traktora.

Kabina traktora kojim se vrši tretiranje pesticida mora biti svrstana u kategoriju 4. Takva kabina je u potpunosti zatvorena, s prisilnom ventilacijom (klimom), s nadtlakom, nepropusna za krute čestice, aerosole i pare. U takvoj kabini nije potrebno nositi osobnu zaštitnu opremu.

Pojedini proizvođači kabina unutar kabine postavljaju elektronski nadzor (senzori) koji prate čistoću zraka tijekom aplikacije pesticida. U slučaju previsoke koncentracije pesticida u kabini, zvučnim i svjetlosnim signalom upozoravaju korisnika da odmah obuče propisanu osobnu zaštitnu opremu kako ne bi došlo do trovanja.

Slika 1. Kabina voćarsko-vinogradarskog traktora s nadtlakom i filtrima s aktivnim ugljenom

(Izvor: Sito S. Bilandžija N. (2013). Suvremena tehnika za održavanje plodnosti tla u trajnim nasadima, Zagreb)

Ukoliko je na traktor ugrađena kabina neke druge kategorije traktorist mora nositi osobnu zaštitnu opremu prilikom tretiranja nasada.

U osobnu zaštitnu opremu spadaju: jednokratno zaštitno odijelo, respiratorne maske, naočale, gumene rukavice i čizme.

Ivan Krušelj, mag. ing. agr.

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Dani otvorenih vrata peljeških podruma 2019.

23. prosinca 2019.0

Prvi vikend u mjesecu prosincu već 14. godinu u nizu tradicionalno je rezerviran za „Dane otvorenih vrata peljeških podruma“, a ovaj put su održani 6. i 7. prosinca duž cijelog poluotoka Pelješca. Od Stona do Mokala su bile uključene 32 vinarije.

Ovogodišnja manifestacija započela je svečanim otvorenjem u subotu u 11 sati u Stonskom „Kaštiju“– utvrdi, dijelu kompleksa stonskih zidina, nakon čega su brojni vinoljupci, gosti i uzvanici krenuli u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji je neodoljiv u svako doba godine.

Dan ranije, 6. prosinca, u Domu vinarske tradicije u Putnikoviću, mjestu gdje je (usput rečeno) ove godine svečano otvoren „Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva“, desetak mladih peljeških enologa sa pridruženim članom neformalnog panela Zrinkom Favro, dipl. ing. agr. sa otoka Korčule (Ministarstvo poljoprivrede) ocjenjivalo vina autohtonih sorti berbe 2019., a kuhari amateri natjecali su se u pripravljanju lovačkog gulaša.

Pelješki vinari su na ocjenjivanje mladih vina poslali 30 uzoraka vina, sva vina su pokazala dobar potencijal ove berbe, a najbolje ocjenjena po kategorijama su bila:

Plavac mali – OPG Grgurević Anto,
ZOI Dingač – OPG Violić Boris,
Rukatac (Maraština) – Miličić vina.

Ovo je bila izvrsna prigoda za promociju vinarija i vina prvenstveno sorte Plavac mali čiji je Pelješac dom ali i Rukatca te ostalih, druženje sa poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji na ovaj način produljuje sezonu kvalitetnom eno-gastro ponudom. Također i vidjeti te kušati „skrivene dragulje“ malih vinara, raznolikost etiketa i sorti.

Na poluotoku Pelješcu se drži do stare izreke „Svaku sortu hvali, ali Plavac mali sadi“ što i dokazuje podatak da se na Pelješcu proizvodi 90 posto od ukupne hrvatske proizvodnje Plavca malog.

Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata peljeških podruma rekordno je bilo po broju posjetitelja i po broju vinarija koje su formalno ili neformalno sudjelovale u projektu te dale svoj obol, a tradicionalno je završilo zabavama u Potomju uz odgovorno uživanje u „nektaru Bogova“ do dugo u noć.

Frano Mihlinić, mag. ing. agr.

Jesenska obrada tla u vinogradu

18. listopada 2019.0

Berbom vinograda poslovi u vinogradu izdaleka nisu završili. Dok je tlo još toplo, a korijen vinove loze aktivan, potrebno je obaviti jesenski dio gnojidbe. Naravno, gnojidbi prethodi procjena bujnosti loze u protekloj vegetaciji, kao i podaci o provedenoj analizi tla.

Druga važna agrotehnička mjera je obrada tla u vinogradu. Osnovna zadaća jesenske obrade tla u vinogradu je:

unos kisika u tlo;
sprečavanje razvoja preplitkog površinskog korijenja loze i osiguravanje razvoja korijena u dubini;
rahljenje sabijenog sloja tla od pneumatika težih traktora;
bolje upijanje zimske vlage za stvaranje ljetne rezerve.

Ono što je najvažnije, u vinogradima ne postoji potreba za okretanjem površinskog sloja tla, a obrada tla razrahljivanjem to je više potrebna što je tlo teže. U teškom tlu s manjkom kisika, korijen teži rastu ka površini. Kao posljedica površinskog korijenovog sustava javlja se nedostatak vlage u ljetnim mjesecima, odnosno prekomjerno usvajanje vode od jesenskih oborina iz površinskog sloja tla, što je najčešći uzrok pucanju bobica pred berbu.

Bez kisika u tlu nema aktivacije većine hranjivih elemenata u tlu kako bi bili pristupačni korijenu loze, što je naročito značajno u svim težim glinovitim tlima. Na laganim pjeskovitim tlima korijen prirodno raste u dubinu u potrazi za vodom, hranjiva se ispiru, tlo se teže sabija pa ne postoji velika potreba za rahljenjem, osobito ako je vinograd zatravljen.

Na većim nagibima treba je voditi računa o mogućoj eroziji te napraviti prekope od stupa do stupa na svakih 10-20 m da se spriječi snaga vode.

Najbolja kombinacija za veće površine vinograda je da se sredina redova nisko izmalčira, zatim napravi jednoredna deponaža mineralnih gnojiva u svaki drugi red, naizmjenično po godinama, a potom duboka obrada tzv. riperima, podrivačima, do dubine 20 cm u iste redove gdje je vršena deponaža. Tlo se razrahli, unese se kisik, spriječi razvoj preplitkog korijenja. Tako svaki drugi red ostaje samo nisko izmalčiran, u njega se baca rozgva od rezidbe vinograda pa se u proljeće izmalčira rozgva u svakom drugom redu.

Pravilno razvijen korijen u vinogradu

Preplitko razvijen korijen u vinogradu

Autor teksta i ilustracija: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.

Hortikultura, Savjet, Vinogradarstvo

Osnovni principi gnojidbe i kretanja hranjiva u lozi i u tlu

21. kolovoza 2019.0

Uzgoj vinove loze zahtijeva redovitu gnojidbu kojom vinovoj lozi nadoknađujemo hranjiva iznesena ne samo prinosom, odnosno berbom grožđa, već i svom biomasom koju smo tijekom godine odbacili rezidbom u zrelo ili zeleno. Isto tako, moramo osigurati i zalihe svih onih hranjiva koja nedostaju u tlu kako bi u narednoj godini osigurali lozi ispravnu ishranjenost vinograda.

Kako bi pravilno vršili gnojidbu vinograda moramo znati kako ona ovisi o cijelom nizu raznoraznih čimbenika. Vinova loza za svoj pravilan rast i razvoj treba određena hranjiva koja možemo najjednostavnije podijeliti na ona koja treba u nešto većim količinama (makroelementi), a to su dušik (N), Kalij (K), fosfor (P) magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor (S) te ona koja treba u vrlo malim količinama, (mikroelementi), a to su bor (B), željezo (Fe), mangan (Mn), zink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i kobalt (Co). Svaki od ovih elementa načelno je koristan, ali može biti i štetan ukoliko ga ima u prevelikoj količini. Stoga za svaku biljnu vrstu postoji neki omjer.

Urod najčešće ovisi o onom elementu kojeg ima najmanje. Tako na primjer pojačana gnojidba dušičnim ili kalijevim gnojivima ne može podići urod grožđa, ukoliko je on ograničen manjkom bora. Povećanje uroda može pratiti povećanje gnojidbe samo do određene količine, nakon toga urod ostaje isti, a daljnjim povećanjem gnojidbe mogu se javiti i neželjeni efekti pa količina i kvaliteta grožđa opadaju.

Neka tla imaju jaku mogućnost vezivanja hranjiva, a neka vrlo slabu. Veća je u težim, glinovitim tlima. U teškim glinovitim tlima može doći do fiksacije nekih elemenata u lamelama sekundarnih minerala kaolinita, ilita, kao što su fosfor (P), kalij (K), magnezij (Mg). U tim tlima neophodno je dubokom obradom unijeti kisik, kako bi hranjivi elementi postali pristupačniji i omogućio se rast i razvoj najmlađeg korijenja koji vrši usvajanje hranjiva.

Nasuprot teškim tlima u laganim i pjeskovitim tlima hranjiva se lakše ispiru. Od svih hranjivih elemenata najviše podložan ispiranju je bor (B). Slijedi ga dušik (N), dok se fosfor (P) vrlo teško ispire i premješta u dublje slojeve tla, naročito u težim glinovitim tlima.

Primanje i postotak iskorištavanja hranjivih elemenata uvelike ovisi i o pH tla. Što je tlo kiselije, ph tla niži, to je i postotak iskorištavanja hranjiva iz gnojidbe manji.

Neka od hranjiva ponašaju se antagonistički, što znači da prevelika količina jednog hranjiva u tlu može blokirati usvajanje drugog hranjiva. To je slučaj s kalijem i magnezijem, odnosno s kalcijem i željezom. Ponekad se jave problemi u antagonističkim odnosima kationa Kalija i NH4+. Niska koncentracija kalija utječe na prekomjerno usvajanje dušika. S druge strane da bi se dušik mogao uredno usvajati, u tlu treba biti određena količina sumpora. Smanjena količina raspoloživog dušika, utječe na pojačano usvajanje fosfora. Očito je da ispravna gnojidba baš i nije jednostavna.

Tablica antagonističkih parova elemenata ishrane.

Uzrok	Posljedica
Premalo kalija	Pojačano usvajanje dušika
Previše kalija	Umanjeno usvajanje magnezija
Premalo dušika	Pojačano usvajanje fosfora
Premalo sumpora	Umanjeno usvajanje dušika
Previše kalcija	Umanjeno usvajanje željeza
Previše kalcija	Umanjeno usvajanje fosfora
Previše mangana	Umanjeno usvajanje Fe i Mg
Previše aluminija	Umanjeno usvajanje fosfora

Kod nekih se elemenata manjak opaža na donjem lišću (N,K,Mg), kod nekih na gornjem lišću (Fe, Zn) dok se manjak bora (B) opaža i na starom i na mladom lišću, kao i na bobicama nakon cvatnje vinove loze.

Svaki od navedenih hranjivih elementa drugačije se ponaša u vinovoj lozi (biljci općenito), a drugačije u tlu.

Kretanje hranjivih elemenata u lozi:

Svaki od hranjivih elemenata mora doći od svojeg mjesta usvajanja, a to je korjenova dlačica na najmlađem dijelu korijena koji raste, tako zvanoj zoni apsorpcije hranjiva, do mjesta na kojem se on ugrađuje u neki od biljnih dijelova. Sjemenku, stanice ploda, lista, mladog vrha…Neki od hranjivih elemenata brzo dolaze od korijena do mjesta potrošnje, a drugi vrlo sporo. Jedan od najbržih je dušik (N), elemenat koji ima najveći utjecaj na rast. Stoga ga uvijek ima u mladom vrhu koji ga treba za svoj rast. Po pokretljivosti slijede kalij (K), magnezij (Mg) fosfor (P) dok su neki mikroelementi kao na primjer željezo (Fe) vrlo slabo pokretni i u fazi naglog rasta mladica tijekom mjeseca Lipnja ne mogu pratiti kretanje dušika (N). Načelno, simptomi manjka pojedinog elementa ovise o njegovoj brzini premještanja od korijena prema mladome vrhu koji raste. Ukoliko se pojavi manjak dušika (N) ili magnezija (Mg) u tlu ili njegova blokada primanja, mladi vrh će ga uzimati iz starog lišća, pa će se simptomi nedostatka pojavljivati na starom lišću. Ukoliko dođe do manjka željeza (Fe), koje je slabo pokretno, znak je da ono ne može pratiti dušik u naglom rastu pa se manjak očituje u klorozi mladih vrhova. Iznimka od ovog pravila je bor (B) čiji se simptomi mogu nalaziti jednakomjerno i na starome i na mladome lišću, kao i na bobicama loze. Termin gnojidbe za svaki elemenat moramo znati uskladiti sa potrebama loze u određenoj fenofazi razvoja, sa tipom tla na kojem se nalazi vinograd. Dušik (N) potreban je od samog početka vegetacije za pravilan rast i razvoj ukupne zelene mase sve do početka zriobe I pojave šarka. Fosfor je potreban ravnomjerno tijekom čitavog perioda vegetacije. Kalij (K) je potreban također ravnomjerno tijekom čitavog perioda vegetacije, dok je najveća potreba za ovim elementom u fazi početka zriobe grožđa. Najveća potreba za Magnezijem počinje u fazi početka zriobe grožđa. Bor je vrlo lako ispirljiv, pa se gnojidba s njime mora provoditi početkom vegetacije ili ga dodavati folijarno za hladnog vremena desetak dana pred cvatnju.

Kretanje hranjivih elemenata u tlu:

Svaki od hranjivih elemenata drugačije se kreće kroz razne tipove tla. Neki su lako ispirljivi kao bor ( B) i dušik (N) i oborine ih brzo isperu u dublje slojeve tla. Drugi su slabo ispirljivi i osobito se u teškim tlima vrlo slabo kreću od površine tla prema dubini. Jačina i brzina ispiranja hranjivih elemenata ovisi prvenstveno o tipu tla. Bor je najviše podložan ispiranju oborinama i ukoliko se vinograd nalazi na pjeskovitom tlu ili na tlu sa niskim pH (3,8 -5,0) sve su češći simptomi manjka ovog mikroelementa. Kod planiranja gnojidbe osobito na lakom pjeskovitom tlu moramo razmišljati i o količini oborina koje je pala u tijeku protekle vegetacije. Nakon kišne godine trebati će nešto jače nadoknaditi dušik, bor, magnezij…U pravilu vinograd na laganim pjeskovitijim tlima moramo prihranjivati češće sa manjim količinama gnojiva vodeći računa da ona budu dostupna upravo u fazi kada su lozi najpotrebnija, a ne da nam se do te faze ispere oborinama ili snijegom polovina potrebnog hranjiva.

Što je u tlu više glinovitih čestica, ili još bolje humusa, to je veća sposobnost tla da veže hranjive elemente i sprječava njihovo ispiranje. S druge strane opet nije dobro da je tlo previše glinovito, pošto se u takovom tlu neki od hranjivih elemenata mogu prejako vezati i postati nepristupačni korijenju loze kao hranjivo. Primjer je fosfor (P) u teškim tlima sa niskim pH vrijednostima ( pH 4,0-5,5). U teškim se tlima, nepovoljnih sekundarnih minerala (kaoliniti, iliti) mogu fiksirati i postati teško dostupni još i kalij (K), magnezij (Mg). Dodavanjem kalcija (vapno) i unosom kisika obradom u takova tla, pospješujemo pristupačnost vezanih hranjiva.

Humus, organska tvar u tlu, može dobro vezati hranjiva na svoj adsorpcijski kompleks, ali ih isto tako i lagano otpuštati, pa je zato vrlo poželjno unositi u tlo organsku materiju (stajski gnoj i sl.). Očito je da je humus poželjan u oba slučaja. U laganom pjeskovitom tlu da zadrži hranjiva od ispiranja i u teškom glinovitom tlu da bi se vezana hranjiva lakše vraćala u otopinu tla i postala pristupačna.

Prikaz brzine kretanja hranjiva u lozi i njihovog ispiranja u tlu

Vrijeme dodavanja mineralnih gnojiva u odnosu na aktivnost korijena:

Korijen većine drvenastih kultura prestaje biti aktivan kada temperatura tla oko njega padne ispod 8°C. Tada više ne može vršiti usvajanje hranjiva sve dok se u proljeće temperatura tla ponovno ne digne iznad 8°C. Stoga je svako prekasno ili prerano dodavanje hranjiva nepotrebno pošto umjesto usvajanja istih imamo ispiranje i gubitak kišom i snijegom u dublje slojeve tla. Zbog ovih razloga, naročito lako ispirljivog dušika utvrđena su i ranjiva područja na nitrate i donesena je nitratna direktiva.

Pristupačnost hranjiva jako ovisi i o Ph tla (kiselost tla)

Reakcija tla, kiselo tlo ili bazično tlo koje se izražava i mjeri sa indeksom pH tla vrlo je važna za sve poljoprivredne kulture. Za vinovu lozu je optimalni pH tla između 6,0 – 7,0 u kojem ona može pravilno usvajati najveći broj hranjivih makro i mikroelemenata i ostvariti najbolju kvalitetu i količinu uroda. Loš pH tla najviše djeluje na ispravno primanje mikroelemenata. Svaka gnojidba minerlanim gnojivima, kao i dulja intenzivna proizvodnja sa iznošenjem bazičnih kationa hranjiva iz tla, (Ca, K, Mg) postepeno vodi zakiseljavanju tla. U kiselim tlima javlja se višak lako pokretnih aluminijevih kationa (Al), željeza (Fe) i mangana (Mn) koji također imaju jak antagonizam prema usvajanju mikroelemenata iz tla.

Stoga je važno pratiti pH tla i povremeno reagirati dodavanjem Ca (kalcifikat, vapno).Vapno se dodaje mjesec dana prije ili poslije dodavanja gnojiva (organskog ili mineralnog). Posebice fosfornih gnojiva. Nikako se ne smiju dodavati zajedno.

Kompleksni manjak hranjiva na dijelu vinograda (previše skidano buldožerom)

Klasični simptom manjka dušika na pjeskovitom tlu u srpnju

Manjak bora na sorti chardonnay (pjeskovito tlo)

Manjak bora na mladom nasadu graševine (previše skinuto tlo buldožerom)

Manjak željeza početkom lipnja kod sorte chardonnay

Jaki manjak magnezija početkom kolovoza kod sorte graševina

Manjak kalija na sorti graševina sredinom srpnja

Neki od slučajeva vezanih uz simptome manjka pojedinih elemenata u Međimurskom vinogorju

Sorte

Najveći i najčešći problem sa manjkom nekog elementa u međimurskom vinogorju svakako je sorta GRAŠEVINA na kojoj je najčešće izražen manjak MAGNEZIJA. Manjak magnezija nađe se ponekad i na RIZLINGU RAJNSKOME, TRAMINCU, dok se na većini ostalih sorata relativno teže nalazi. Uslijed jačeg manjka magnezija može kod nekih sorata doći do nekroza isušenje peteljčica grozdova (RR) Čest je slučaj da se pokraj redova graševine sa izraženim manjkom magnezija nalaze redovi sa SAUVIGNONOM, na kojima uopće nema simptoma manjka tog elementa. Očito je kako neke sorte bolje podnose manjak magnezija ili teže iskazuju simptome manjka, dok su kod nekih sorata simptomi jako izraženi, no bez većih posljedica. Manjak KALIJA javlja se vrlo rijetko i to najčešće na sorti GRAŠEVINA, isključivo ljetnim mjesecima u godinama s velikom količinom proljetnih oborina.

Tip tla

Kada uspoređujemo simptome manjka pojedinih elemenata u odnosu na tipove tla, na laganim pjeskovitim tlima vrhova brežuljaka najčešći je manjak DUŠIKA, a zatim i BORA, što je sa sasvim logično pošto se radi elementima koji su najviše podložni ispiranju. Manjak dušika javlja se tada krajem šestog mjeseca (lipanj) na starom lišću. (najčešće na sortama GRAŠEVINA i MOSLAVAC) dok se manjak bora javlja već pred cvatnju na listovima oko grozdića i samim bobicama koje poprimaju plavkastu boju, na gotovo svim sortama na laganim pjeskovitim tlima vinogorja.

pH tla

S obzirom na ph tla, naravno da u najoptimalnijem ph za vinovu lozu (6,0-7,0) najčešće nema problema. Ponekad se nađu vinogradi posađeni na pH svega 3,8-5,5 i na tim tlima najviše se javlja manjak BORA te KALIJA. Ovdje simptome manjka BORA najviše iskazuje opet sorta GRAŠEVINA, te cijela grupa PINOTA, te ponekad i MOSLAVAC.

Pojedini vrhovi karbonatnih tala u Međimurju imaju ph vrijednost do 7,3. (Urban, Železna gora, Gradišćak…) Na tim tlima redovito se javlja manjak ŽELJEZA, (blokada zbog fiziološki aktivnog vapna), a najizraženiji je na sortama grupe PINOTA, MOSLAVCU, TRAMINCU, te u rjeđim slučajevima i na GRAŠEVINI.

Adrian Horvat, dipl. ing.

Savjet, Vinogradarstvo, Zaštita bilja

Vrijeme je za drugo suzbijanje američkog cvrčka

11. srpnja 2019.0

Obilaskom vinograda utvrđene su ličinke američkog cvrčka, a u narednom razdoblju očekuje se pojava odraslih oblika američkog cvrčka. Uočeni su i prvi simptomi zlatne žutice na bijelim sortama i crnim sortama u vidu uvijanja listova i promjene boje listova. Trenutno u vinogradima možete pronaći stadij ličinke: L3, L4 i L5 koje su prikazane na fotografijama.

Preporučamo svim vinogradarima da obave drugo tretiranje za američkog cvrčka. Drugo tretiranje se vrši 2-3 tjedna nakon prvog tretiranja. Ukoliko je prošlo toliko od Vašeg prvog tretiranja u narednim danima obavite tretiranje. Insekticidi koji su registrirani za suzbijanje američkog cvrčka:

Kemijska skupina	Aktivna tvar	Pripravak	Primjena u vegetacijskoj sezoni	Karenca
Sintetski piretroidi	Deltametrin	Decis 2,5 EC	1	21 dan
	Esfenvalerat	Sumialfa SL	1	21 dan
	Cipermetrin	Cythrin max	1	21 dan
Sintetski piretroidi i organo fosfati	Cipermetrin+ klorpirifos etil	Nurelle D EC	1	21 dan
Sintetski piretroidi i organo fosfati	Cipermetrin+ klorpirifos etil	Chromorel-D	1	21 dan
Oksadiazini	Indoksakarb	Avaunt EC	3	10 dana
Organo-fosfati	Klorpirifos- metil	Reldan 22 EC	2	21 dan

Ekološki insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka: ABANTO, KRISANT EC i PIRETRO NATURA.

Za praćenje odraslih oblika cvrčka preporučamo postaviti žute ljepljive ploče. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se postavljaju na srednju armaturnu žicu i zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna.