Sirarstvo

Podršku našim proizvođačima, našli smo i u znanstvenim institucijama pa jedna od njih je i Veleučilište u Karlovcu.

Kada smo prije tri godine krenuli sa pisanjem prvog projekta i njegovom prijavom na Operativni program IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013., nismo ni sanjali da će se toliko toga pokrenuti i dešavati, a sve u ime razvoja sirarstva.

Projekt NAPREDAK provodio se godinu dana, od 1. ožujka 2014. do 17. ožujka 2015. Veleučilište u Karlovcu je bio vodeći partner, a uključeni su bili Grm Novo Mesto – Centar biotehnike i turizma iz Slovenije, Razvojni centar Novo Mesto, Visoka škola za ekonomiju i poduzetništvo “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba te Udruga malih sirara Karlovačke županije “Korni”. Ciljevi projekta bili su potaknuti proizvodnju sira, educirati sirare iz poduzetništva i tehnologije i ostvarili smo sve ciljeve koje smo zacrtali. Tridesetak sirara je bilo uključeno i kad smo pripremali projekt planirali smo da će na predavanjima za potrošače sudjelovati 200-ak potrošača, a kad smo zbrojili rezultate bilo ih je 300.

Projekt vrijedan 204 tisuće kuna za cilj je imao potaknuti i unaprijediti proizvodnju sira u skladu s EU standardima kroz tehnološka i poduzetnička obrazovanja.

Kroz projekt, pored niza sastanaka projektnog Vijeća i radne skupine, provedeno je i niz aktivnosti s mjerljivim rezultatima:

• Održano je niz predavanja iz tehnologije proizvodnje sira, a predavači su bili poznati stručnjaci iz domene sirarstva

• Predavanja iz poduzetništva sa praktičnim radionicama o pisanju projekta iz domene sirarstva

• Dva studijska putovanja, po siranama jugoistočne Slovenije i Karlovačke županije

• Izobrazba panel skupine senzorskih analitičara za mliječne proizvode – sireve (obuka trenera senzorike). Svi polaznici koji su izvršili sve obveze i uvjete iz programa za osposobljavanje stekli su stručni naziv SENZORSKOG ANALITIČARA ZA MLIJEČNE PROIZVODE – SIREVE

• Snimljen je promotivni film koji promovira lokalnu proizvodnju sira u Karlovačkoj županiji i Jugoistočnoj Sloveniji, ali i prirodne ljepote ovog područja: https://www.youtube.com/watch?v=Q2tiCMFqrGE&feature=youtu.be

• Za proizvođače, sirare, napravljene su besplatne analize njihovih proizvoda.
• Povezivanje sa znanstvenom institucijom u EU, Bundesanstalt für Alpenländische Milchwirtschaft Rotholz, Tirol, Austria, stručno putovanje
• Provedeno je istraživanje – Sljubljivanje sira s lokalnim proizvodima na kojem su sudjelovali educirani senzorski analitičari Veleučilišta u Karlovcu.
• Obavljena su istraživanja koja su predstavljena 39. hrvatskom simpoziju mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem u Lovranu.
• Predstavljene aktivnosti i rezultati istraživanja projekta pod nazivom „The cheese consuming culture in central Croatia and southeastern Slovenia“ na konferenciji NUTRICON 2014. u Skoplju, voditelj projekta dr. sc. Bojan Matijević
• Održana je radionica o poduzetništvu za tehnologe i izrađen priručnik "Kurikulum poduzetništva za sirare"
• Izrađen je priručnik koji bi trebao pomoći onima koji se bave sirarstvom "Sirarstvo u teoriji i praksi", na hrvatskom i slovenskom jeziku. Tiskan je u malom broju primjeraka, ali ga možete naći u PDF formatu na slijedećem linku: http://napredak.vuka.hr/fileadmin/napredak-repozitorij/prirucnik/Sirarstvo_u_teoriji_i_praksi_net.pdf
• Osnovan je centar izvrsnosti
• Održane su dvije konferencije za medije te završna konferencija na kojoj su prezentirani svi rezultati projekta

Sl. 6. I 7.  Na Veleučilištu je održana završna svečanost povodom završetka projekta pod akronimom NAPREDAK. Branko Wasserbauer dekan karlovačkog Veleučilišta izrazio je zadovoljstvo provedenim projektom, koji ispunjava misiju Veleučilišta – da znanost surađuje s gospodarstvom i okruženjem.

Tijekom trajanja projekta „Napredak“ krenula je priprema i prijava novog projekta te 12. veljače 2015. Godine Veleučilište u Karlovcu započinje s provedbom projekta "Chese sense" – support to the cheese producers" u sklopu Local employment development initiatives – phase II iz Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. Ili kako ga mi zovemo, u prijevodu, „Okusi sira“ – podrška malim proizvođačima sira.

Partneri u projektu su Prirodoslovna škola Karlovac, Udruga malih sirara Karlovačke županije "Korni", Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Karlovac te Turistička zajednica Karlovačke županije.
Kroz ovaj projekt, u prvoj godini njegova provođenja, odrađeno  je već niz aktivnosti te do njegova završetka 11. 10. 2016. očekuju se vidljivi rezultati.

Konstantna aktivnost je rad sa lokalnim proizvođačima sira koji se nalaze na Cesti sira Karlovačke županije te podrška njihovoj proizvodnji i promociji.

Kroz projekt je zaposlena na 40 % -no radno vrijeme mlada kolegica, magistra inženjerka agrobiznisa i ruralnog razvoja, a koja će raditi za potrebe sirara Udruge „Korni“ na razvoju web stranica koje će biti ujedno i web stranice Udruge malih sirara Karlovačke županije „Korni“, a kroz njih će se informirati javnost i o samom projektu.

Do sad je kroz projekt završena edukacija za zanimanje „mlijekar-sirar“, 140-satni tečaj obrazovanja odraslih, a nezaoposlenih poljoprivrednih proizvođača. Tečaj je završilo 26 polaznika.

Zadnja aktivnost, a na koju smo izuzetno ponosni je završena edukacija u trajanju od 180 školskih sati za degustatore sira. Ovom aktivnosti Hrvatska je dobila prvih 15 cheese somelijera – degustatora sira sa međunarodnim certifikatom.

Sl. 8., 9. i 10. Detalji s tečaja za cheese somelijere.

Sl. 11. i 12. Sir Kracher, u originalnom pakiranju i poslužen na kruhu sa specijalnim džemom od vina. Moja posebna preporuka, oduševio me je.

Imam posebnu potrebu istaknuti, da prilikom provođenja projekata, kao tajnica Udruge „Korni“, ali ujedno i kao zaposlenica Savjetodavne službe, imam punu podršku rukovodstva službe na čelu s našim ravnateljem, gosp. Hrvojem Horvatom.

Ovim projektom služba je ujedno dobila i dva certificirana cheese somelijera, pored mene cetifikat je dobio i kolega Predrag Janeš te je to izvrsna polazna točka za daljnje aktivnosti naše Radne skupine za sirarstvo koja već godinama radi na razvoju sirastva na našim poljoprivrednim gospodarstvima.

I zaključno na kraju, Hrvatska ima prepoznatljive autohtone sireve, a svojom puninom okusa posebno se ističu ovčji otočni sirevi. Od kravljeg mlijeka i nemamo tako veliku paletu sireva i tu je prostor za daljnji rad i napredak. Za primjer, Austrija je prije 20 godina imala svega 30-ak vrsta sireva, a danas je ta brojka na 400 vrsta različitih oblika, okusa i užitaka. Dakle, mi koji radimo u tom segmentu gospodarstva, a ujedno i uživamo u sirevima, imamo prostora da se razigramo!

Ove sve skupa napisano, ima još veću važnost, jer djelatnici Savjetodavne službe, sirarski stručnjaci, kreću slijedeće godine sa edukacijom za sirara, 30- satnim tečajem kojim ćemo educirati proizvođače kojih je zbog stanja na tržištu mlijeka sve više, a sredstva za tečajeve povlačiti ćemo iz Programa ruralnog razvoja, konkretno iz Mjere 1., što znači da će tečajevi biti besplatni za naše klijente.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica Savjetodavne službe

Uz okupljanje proizvođača sira na savjetovanju želja organizatora bila je i prezentiranje novog zakonodavnog okvira važnog za preradu mlijeka i sirarstvo u cjelini te nadogradnja postojećih znanja proizvođača sira kroz stručna predavanja. Prodajom sira na festivalu željelo se potrošačima još više približiti ove vrijedne tradicionalne proizvode kojima se ponose naši čuvari ruralnog prostora. Festival je organizirao Savez malih sirara Republike Hrvatske SirCro u suradnji sa Savjetodavnom službom, Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i Hrvatskim savezom uzgajivača ovaca i koza, a uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i Ministarstva poljoprivrede.

Festival je organiziran u dva dijela: u petak, prvog dana manifestacije (6. 11. 2015.) održano je Savjetovanje malih sirara u hotelu International gdje su proizvođačima putem prezentacija predstavljene novosti u zakonodavstvu vezane uz preradu i prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda te sirarstvo.

Uz degustaciju mliječnih proizvoda koja se odvijala cijelo vrijeme u hotelu International, središnji događaj bilo je otvorenje Festivala. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz predsjednicu Saveza malih sirara Republike Hrvatske Rominu Zadravec, zamjenicu ministra poljoprivrede Snježanu Španjol, ravnatelje stručnih institucija ministarstva Mariju Vukobratović (Hrvatska poljoprivredna agencija) i Hrvoja Horvata (Savjetodavna služba), otvorio je 1. Hrvatski festival tradicijskih sireva Sircrofest, uz poziv sugrađanima da u subotu dođu na glavni gradski trg posjetiti, degustirati i kupiti neki od sireva iz bogate ponude domaćih proizvoda.

S otvorenja 1. Hrvatskog festivala tradicijskih sireva Sircrofesta

Uvod u sirarski bal bila je dodjela diploma za ocijenjene kravlje sireve. Ocjenjivanje ovčjih, kozjih i kravljih sireva te ostalih mliječnih proizvoda održano je 30. rujna, te 1. i 2. listopada 2015. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kvaliteta proizvoda utvrđena je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Senzorska ocjena obuhvaćala je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencija) te okusa sira. Značajka ovogodišnjeg ocjenjivanja je dosta velika ujednačenost kvalitete, raznolikost asortimana te bolja kvaliteta sireva (posebice mikrobiološka).

Odlična posjećenost stručnih predavanja na savjetovanju sirara

Na ocjenjivanje je dostavljeno te ocijenjeno 53 uzorka kravljih mliječnih proizvoda, a od čega je 49 sireva, 1 jogurt, 2 kisela te 1 slatko vrhnje. Dodijeljeno je 34 odličja: 17 zlatnih, 12 srebrnih i 5 brončanih. Šampion u kategoriji kravljih sireva je POLUTVRDI KUHANI SIR S KOPROM proizvođača OPG ILIJE PERIĆ iz Viškovaca, Osječko baranjska županija.

S dodjele šampionske titule u kategoriji kravljih sireva – OPG PERIĆ iz Viškovaca

Iz kategorije ovčjih i kozjih dostavljen je 41 proizvod a ocijenjeni su na istom spomenutom ocjenjivanju, od čega je njih 17 bilo od ovčjeg mlijeka, 23 od kozjeg i 1 od miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka, odnosno 39 sireva i 2 jogurta. Dodijeljeno je 30 odličja: 17 zlatnih, 8 srebrnih i 5 brončanih. Šampion u kategoriji ovčjih sireva je TVRDI OVČJI SIR U TERANU S KLINČIĆIMA proizvođača FRANKA CETINE iz Gurana, Istarska županija. Šampion u kategoriji kozjih sireva je SVJEŽI KOZJI SIR S BIBEROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU, a proizvođač je OPG RADOSLAV MORAVEC iz Nove Vesi Petrijanečke, Varaždinska županija.

Nakon službenog dijela manifestacije uslijedilo je već spomenuto opušteno druženje sudionika na odlično organiziranom sirarskom balu, na osobito zadovoljstvo prisutnih proizvođača.

Drugog dana, u subotu 7. 11. 2015. godine, uslijedio je promotivno prodajni dio manifestacije kao sastavni dio Festivala tradicijskih sireva na Trgu bana Josipa Jelačića.

Veliko zanimanje javnosti opravdalo odlično organiziranu manifestaciju uz zadovoljstvo sirara

Na glavnom zagrebačkom trgu, osim prodaje sireva, za građane je organizirano i nekoliko prigodnih manjih događanja:

1. ocjenjivanje najbolje uređenog štanda koji je provela stručna komisija – u konkurenciji 18 štandova prvo mjesto pripalo je OPG-u Milan Miščević iz Josipdola koji je sa suprugom Radmilom uložio najviše truda u uređenje;

2. ocjenjivanje sireva specijalnog povjerenstva sastavljenog od predstavnika novinara, blogera i gastrostručnjaka pod vodstvom prof. dr. sc. Rajke Božanić. Povjerenstvo je u kategoriji svježih i mekih sireva za najbolji sir izabralo: svježi kozji sir s biberom i češnjakom u vosku proizvođača OPG-a Moravec, u kategoriji kuhanih sireva – kuhani dimljeni sir OPG-a Cvetko, u kategoriji polutvrdih sireva – polutvrdi kozji sir OPG-a Lamot i u kategoriji tvrdih sireva – paški sir sirane Bravarica.

3. degustacija zalogajčića od sira gdje su svoje umijeće predstavili učenici Ugostiteljsko turističkog učilišta iz Zagreba pod vodstvom svoje stručne voditeljice Nade Ivanjko.

4. nagradna igra pogađanja težine sira i to istarskog tvrdog kravljeg sira kojeg je za ovu prigodu donirao proizvođač sira Alen Peršić iz Pule. Nagradna igra zainteresirala je veliki broj građana, a sretnica koja je osvojila nagradu pogodila je težinu u dvije decimale te je izjavila da joj je to prva nagrada u životu osvojena u nekoj nagradnoj igri.

Najbolje uređeni štanda po izboru komisije OPG Milan Miščević iz Josipdola

Žmanski sirevi stigli čak s Dugog otoka

Brojni posjetitelji koji su obilazili festival u vrijeme zagrebačke špice te zadovoljni izlagači – proizvođači sira, koji su ujedno prodali gotovo sve sireve dobar su pokazatelj kako je ovakva manifestacija dobrodošla i slijedeće godine.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
mr. sc. Dario Zagorec

Uz podršku Savjetodavne službe, Grada, Županije i Udruge malih sirara Grada Zagreba „ZG sirek“ projekt je provela Udruga malih sirara Zagrebačke županije „Sirek“.

U cestu sira zagrebačke regije uključeno je 12 proizvođača sira s prostora županije i grada Zagreba. Svi oni imaju registrirane i uređene mini-sirane, a od ovoga projekta očekuju povećanje prodaje na kućnome pragu.

U proizvodnji sira potrebno je puno rada, truda i umijeća. Poneki sirevi zriju više mjeseci pa i godina i u proizvodnji traže veliko znanje i strpljivost. No, željeni rezultat sigurno ne izostane. Tako svi oni koji su zasićeni gradskom vrevom, mogu na udaljenosti od samo pola sata od centra Zagreba, okusiti mirise i okuse sela – djelo vrijednih ruku sirara i njihovih obitelji koje spravljaju izvrsne sireve i druge mliječne proizvode. Tu se na licu mjesta možete uvjeriti u kvalitetu domaćih mliječnih proizvoda te okusiti razne sirarske delicije i doživjeti harmoniju i sklad čovjeka s prirodom te ljubav čovjeka prema životinjama i okolišu.

Svaka sirana ima svoje draži i svaki sirar ima svoje tajne kako napraviti najbolji sir, kako udovoljiti svojim kupcima i kako se razlikovati od ostalih.

Svježi domaći sir i vrhnje koji se proizvode na cijelom prostoru Zagrebačke županije,  rubnim dijelovima Grada Zagreba te susjednim županijama, simbol je prehrambene tradicije grada Zagreba i svih njegovih stanovnika. Mljekarice i sirarke ili popularnije zvane kumice, u svakom pogledu pridonijele su stvaranju spomenute sinergije. Simbolično, one predstavljaju nešto što je domaće, tradicionalno, sigurno, kvalitetno i što svakoga od nas, bez obzira koliko godina imao, vraća u djetinjstvo i podsjeća na naše bake i finu, ukusnu i zdravu hranu.

Pokušavajući ublažiti trendove opadanja mljekarske proizvodnje, Zagrebačka Županija i Grad Zagreb već više od desetljeća ulažu značajna sredstva za razvoj i unapređenje konkurentnosti stočarske proizvodnje, u prvom redu mljekarstva. Budući da proizvodnja sireva na ovim prostorima ima vrlo dugu tradiciju, ulaganja su urodila plodom. Danas je ovo područje poznato po različitim vrstama mliječnih prerađevina kao što je već spomenuti svježi sir s vrhnjem i sirevi nastali sušenjem i dimljenjem svježeg sira kao što su preveli sir, sušeni sir i prgice, zatim sirevi proizvedeni na sada već tradicionalan način za ovo područe – kuhanjem i to obični kuhani, kuhani dimljeni te kuhani sir sa dodacima raznih začina koji ovise o mašti sirara i vašim željama. Osim toga dio sirara proizvodi i polutvrde i tvrde sireve sa zrenjem, meki sir u tipu Škripavca, meki sir koji zrije u salamuri (u tipu Fete), jogurt, sirutku te skutu – albuminski sir koji se dobiva iz sirutke. Sirevi se na ovom području proizvode najviše od kravljeg mlijeka, a manje količine i od kozjeg mlijeka, tako da svi zajedno čine široku lepezu okusa koja zadovoljava i najveće gurmane.

„Županija i Grad su dali vjetar u leđa ovome projektu! Nama, malim sirarima, prodaja na kućnome pragu puno znači“, rekla je vlasnice sirane Kusanovec Romina Zadravec, predsjednica Udruge „Sirek“ i Saveza Udruga malih sirara RH.

Više o cesti sira možete pronaći na www.cestesira.hr

Pozivamo vas da posjetite „Ceste sira zagrebačke regije“ i upoznate vrijedne sirare te vam želimo puno ukusnih trenutaka!

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica

U ovim neizvjesnim vremenima za proizvođače mlijeka mnogi mljekari su zainteresirani za edukacije proizvodnje sireva. Da li će to postati njihov životni poziv ili će sa stečenim znanjima proizvoditi sirarske delicije, za sebe i svoju obitelj to će pokazati vrijeme. No, sve je više upita za održavanje radionica. Radna grupa za sirarstvo Savjetodavne službe radi radionice proizvodnje sireva na obiteljskim gospodarstvima već više od desetljeća.

Sirarstvo je u ovim sjevernim krajevima vezano za preradu viška proizvoda i poboljšavanje dohotka gospodarstva, za razliku od turističkih dijelova Lijepe Naše. U dijelovima Hrvatske južno od Zagreba sirarstvo je vezano uz turizam i promet, pa je plasman proizvoda siguran. Iako je Bjelovarsko-bilogorska županija mliječni bazen Hrvatske već više od stoljeća, u našoj županiji su dvije najpoznatije velike sirane u Hrvatskoj, Sirela i Zdenka, umijeće proizvodnje sira se prenosi sa generacije na generaciju, sirarstvo kod nas stagnira. Naših kumica je na bjelovarskoj tržnici sve manje, u zadnje vrijeme sirarice iz naše županije prodaju svoje proizvode na tržnicama grada Zagreba i tako uspijevaju prodati svoje proizvode. Iako je to kruh sa sedam kora, to je jedini način da prodaju svoje proizvode i zarade novac za svoju obitelj.

Iako su naši proizvođači mlijeka upoznati sa otežanim plasmanom, boje se da više neće moći predavati mlijeko mljekarama i na ovakvim radionicama vide mogućnost preživljavanja. Ovakvu situaciju smo imali prije desetak godina sa kozjim mlijekom u našoj županiji. Zdenka je prestala otkupljivati kozje mlijeko, a Bilogora je bila puna koza. Koza kao i krava mora se svaki dan pomusti, i kuda sa tim mlijekom. Nakon te neugodne situacije, kozari su počeli prerađivati mlijeko u sir ili predavati mlijeko mini mljekarama, malim otkupljivačima u Daruvaru i Prespi kod Bjelovara. No ipak je većina s vremenom odustala od koza i kozarstva. Savjetodavna služba je tada počela sa edukacijama i sa organiziranjem sajmova i izložbi sira u suradnji sa gradovima i općinama. Također smo pokušavali naći kanale prodaje autohtonih proizvoda, pa su se organizirale manifestacije kao Mare Croaticum – spojiti zeleno i plavo. No, to je sve bilo na lokalnoj razini i uz angažman lokalnih uprava.

Kako će se razvijati priča sa našim mliječnim govedarstvom ne znamo, no savjetodavci kao i uvijek stoje na usluzi poljoprivredi i poljoprivrednicima.

Darija Marković, dipl. ing. agr.

Opširnije o projektu možete pročitati u slijedećim dokumentima: 

STVARANJE ROBNE MARKE

LETAK ZA POTROŠAČE

JAMSTVENI LIST

PRAVILNIK O PROIZVODNJI ROBNE MARKE

PRAVILNIK O KORIŠTENJU ŽIGA

UGOVOR O KORIŠTENJU ŽIGA

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.,
viši stručni savjetnik

Paški sir,“ Dani sira u Gradu sira“, (foto Darija Marković, PSS)

U Hrvatskoj postoji čitav niz izvornih ovčji sireva. Najpoznatiji je, dakako, paški. Uz paški sir Hrvatska ima još mnogo dobrih, ali zaboravljenih sireva. Ono što je bitno da se prave stoljećima na određenom području i od naših izvornih pasmina ovaca. Neki od tih sireva karakteristični su isključivo za područje Hrvatske, poput otočnih sireva, dok se drugi prave na jednom širem području. Mislim prije svega na bijele sireve iz salamure, karakteristične za cijeli planinski dinarski lanac, zatim sireve iz mijeha, karakteristične za krško područje Hercegovine i Dalmacije te još jedan ravničarski sir vezan za Podunavlje.

Sir iz mišine (foto: Dubravka Kajić, PSS)

Neki izvorni ovčji sirevi danas se prave isključivo od kravljeg mlijeka, kako u svijetu, tako i u nas. Kod nas su to lički škripavac i tounjski sir. Nekidan sam naišla na podatke da su se u i središnjoj Italiji mnogi sirevi prije pravili od ovčjeg, a danas isključivo od kravljeg mlijeka, kao što je npr. asiago. Ipak, zadržali su svoju posebnost. 

Lički ili tounjski sir (foto: Darija Matković, PSS)

Ovčje mlijeko ima 1,5 puta više suhe tvari od kravljeg, skoro 2 puta više mliječne masti, 1,5 puta više proteina i 2- 10 puta više željeza od kravljeg. Ovčji sirevi su puno jačeg okusa i mirisa.

Proizvođači ovčjeg mlijeka (foto: Darija Marković, PSS)

Danas se na Pagu proizvodi oko 60 tona sira. Prije 100-tinjak godina još manji otok izvozio je u Ameriku 10 000 kg sira. Riječ je o Olibu i olipskom siru. Danas je taj otok u sirarskom pogledu zaboravljen.

Ovčarstvo u ravničarskom dijelu Hrvatske nije nikad bila isključiva poljoprivredna  proizvodnja, ali je , kao i danas, u ravnici postojala proizvodnja ovčjeg mlijeka i ovčjeg sira. Zbog potpuno drugačije prehrane ovaca i navika potrošača ovčji sir iz Podunavlja je blagog okusa i fine mekane teksture.

Lički škripavac (foto: Ana Grgas, PSS) 

Da bismo očuvali poljoprivredu, okoliš i nacionalni identitet, moramo pomoći proizvođačima sira i svih drugih autohtonih proizvoda, da s tom proizvodnjom i opstanu. Globalistički žrvanj melje sve. Nije važan okoliš, dobrobit životinja, upitna kakvoća same hrane i radnik u poljoprivredi, već samo niža cijena. Savjetnici Poljoprivredne savjetodavne službe su pomagali su u udruživanju malih sirara, njihovom povezivanju sa znanstvenim institucijama i pri opremanju pogona za proizvodnju sira. Bez svih karika u lancu, sirevi poput olibskog, pasti će u zaborav. Probajmo to spriječiti.

Darija Marković, dipl. ing. agr
viši stručni savjetnik

Na sajmu je prisustvovalo 26 izlagača iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Zagrebačke, Požeško-slavonske županije i Bosne i Hercegovine. Uz sirare, Zabočanima su svoje proizvod prezentirali i proizvođači suhomesnatih proizvoda i pčelari.

Posjetioci su ocijenili 20 uzoraka sira od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, te na temelju njihovih ocjena dodijeljene su diplome.

Zlatnu diplomu i 500,00 kuna osvoji je sir trapist Banjalučke biskupije.

Srebrnu diplomu i 400,00 kuna dobio je sir OPG Frčko iz Konjščine, a brončanu diplomu i 300,00 kuna dobio je sir  OPG-a Davorke Bregović iz Varaždina.

Dodijeljeno je i priznanje i 200,00 kuna OPG-u Lidije Krizmanić iz Pregrade za najbolje uređen štand.

Uz to dodijeljena je i simbolična nagrada od 200,00 kuna – tzv. „lutriju sretne ruke“ OPG-u Barbare Kefelja iz Varaždinske županije.

U ponedjeljak 7. lipnja ocijenjena su 34 sira na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od kojih je 18 zlatnih, 7 srebrnih i 3 brončane medalje. Ostali sirevi su dobili priznanje za sudjelovanje.

Pokrovitelj izložbe je Zagrebačka županija, organizator  Općina Bedenica, suorganizatori  su Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga malih sirara Zagrebačke županije “SIREK”. Kao gsoti na izložbi će sudjelovati Udruga malih sirara Grada Zagreba „ZG SIREK”.

Pozivamo sve ljubitelje sira koje će put nanijeti u ove krajeve da svrate na izložbu i degustiraju naše sireve!