Sirarstvo

Festival je jedna u nizu aktivnosti u sklopu proslave Dana grada Ogulina, kojeg je svečano otvorio gradonačelnik Dalibor Domitrović, nakon pozdravnih riječi voditelja LAG-a Vladimira Kubelke. U prigodnom programu otvorenje su uveličale ogulinske mažoretkinje i članovi Puhačkog orkestra DVD-a Ogulin. Sudionici festivala su bili OPG-ovi iz Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije koji su izlagali svoje proizvode, Udruga proizvođača ogulinskog kiselog zelja i Savez malih sirara RH „SirCro“.

Ove godine, program Festivala je bio obogaćen i sirarskim događanjima. Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno sa Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom organizira 4. SirCroFEST, a u sklopu kojega je i ocjenjivanje sireva malih proizvođača. Ove godine, prvi put, ocjenjivanje ima dva nivoa, Nacionalno ocjenjivanje kojem prethodi šest regionalnih ocjenjivanja. Na regionalnim ocjenjivanjima svi mliječni proizvodi iz legalnih objekata s ocjenom koja nosi zlatnu medalju (od 19,25 do 20 bodova), direktno se plasiraju na nacionalno ocjenjivanje. Za područje Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije odabrali smo Ogulin za središte jednog od regionalnih ocjenjivanja. Stručno povjerenstvo na čelu s prof. dr. sc. Samirom Kalitom ocijenilo je ukupno 38 mliječnih proizvoda, a u konkurenciji za medalje ih je bilo 33. Naime, imali smo i 5 proizvoda polaznika naših tečajeva – prerade mlijeka, koji još nisu legalizirali objekt te su imali pravo na edukativno ocjenjivanje jednog mliječnog proizvoda, kako bi provjerili njegovu kvalitetu.

Sl.1. Stručno ocjenjivačko povjerenstvo

Ovo ocjenjivanje je pokazalo da naši mali sirari imaju kvalitetan proizvod, a dovoljno o kvaliteti govore same medalje. Ukupno je 28 medalja, što daje jako visoki postotak sireva s medaljama, a on je 85%. Od toga je 17 zlatnih, 7 srebrnih i 4 brončanih medalja. Kako na svakom ocjenjivanju izaberemo između proizvoda s najviše bodova najbolji i njemu dodijelimo šampionat izložbe, tako je, ove godine u Ogulinu, gospodin Nikola Kovačević iz Donjeg Pazarišta (Ličko-senjska županija) proizveo šampionsku Basu. To pogotovo veseli, jer sir Basa je lički proizvod duge tradicije, a kojega je gospodin Nikola zajedno sa nekoliko entuzijasta spasio od zaborava.

Nakon ocjenjivanja i javne objave rezultata, uslijedila je Vođena degustacija sireva. Za degustaciju smo odabrali najbolje ocjenjene sireve u pojedinim kategorijama. Sudionici vođene degustacije sireva upoznati su s osnovama degustacije te kako je tekla sama degustacija, upoznavali smo ih s karakteristikama svakog pojedinog sira kojeg su kušali. Interakcija je bila izvanredna te nam ukazuje da je došlo vrijeme da svoje znanje prenosimo i dijelimo i sa potrošačima, jer, konačno, oni su i krajnja ciljna skupina naših proizvođača.

Od mnogobrojnih kulturnih sadržaja, pored sirarskog dijela, vrijedi izdvojiti i degustaciju jela od ogulinskog kiselog zelja i ogulinske masnice koji su dio tradicije ogulinskog kraja.

Sl. 4. Teoretski dio Vođene degustacije sira

Srećko Kostelić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Bernarda Dražetić, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.
načelnica Odjela za ruralni razvoj

Stručno putovanje za svoje članove organizirale su udruge malih sirara Zagrebačke županije i Grada Zagreba uz pomoć Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Zagrebačkim sirarima su se pridružili i kolege iz susjedne Krapinsko zagorske županije kao i nekolicina ostalih. Od početka rada s malim sirarima na zagrebačkom području 2006. godine, ovo je dvanesto po redu stručno putovanje organizirano uz pomoć savjetodavaca.

Prva posjećena sirana Gloggnitz (Kaserei Gloggnitz) nalazi se u istoimenom mjestu Gloggnitz u Donjoj Austriji. Sirana je započela s radom prije otprilike godinu i pol i nema svoje vlastito mlijeko već ga kupuje od zadruge u koju su uključeni gotovo svi proizvođači mlijeka u ovoj austrijskoj regiji.

Kapacitet sirane je 10.000 litara mlijeko dnevno ali taj kapacitet još nije dostignut jer su nova, mlada sirana koja pokušava proširiti sadašnje tržište. Trenutna prerada je oko 3.500 litara mlijeka dnevno. Proizvode vrlo neobičnu paletu proizvodu za Austriju i to: kajmak, kisele paprike u vrhnju, svježi sir, meki sir i tekući jogurt. Proizvode prodaju isključivo restoranima i dućanima bez direktne prodaje. Vlasnik sirane je mladi poduzetnik iz Srbije, a svih 8 zaposlenika je s područja balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska). Proizvodi su im vrlo dobro prihvaćeni i trenutno su u dogovoru sa trgovačkim lancem Spar o isporuci proizvoda za 300 njihovih dućana pa će vrlo brzo dnevna prerada bit povećana.

Drugo posjećeno gospodarstvo je farma muznih krava i sirana obitelji Thaller (Hofmolkerei Thaller) iz Leitersdorfa u Štajerskoj.

Obitelj Thaller ima novu staju s 60 muznih krava HF pasmine, možnja krava je robotska kao i dodavanje smjese i prikupljanje krme na hranidbeniom hodniku.

Obitelj Thaller u svojoj sirani proizvodi svježi sir u dvije varijante (topfen – obični svježi sir i svježi sir u obliku sirnih rolada ili kuglica), vrhnje, jogurt i voćni jogurt te aromatiziranu sirutku, a sve proizode prodaju direktnom prodajom na kućnom pragu ili dostavom. Osim 4 člana obitelji u poslovima hranidbe i mužnje krava pomaže 1 radnik te u preradi mlijeka još 4 radnice.

Zahvaljujemo se za stručnu pomoć koju su nam kod posjeta siranama u Austriji osigurale austrijske kolegice savjetodavke Johanna Mandl i Andrea Maurer.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
HPŠSS, Podružnica Zagrebačke županije

U okviru svoga programa obići će ukupno šest država, 17 obiteljskih gospodarstava, a u Republici Hrvatskoj su bili na 6 gospodarstava i na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Ličko – senjskoj županiji, u organizaciji Hrvatske poljoprivredno – šumarske savjetodavne službe domaćini su bili članovi OPG Anić iz Krasna koji se dugi niz godina bave stočarstvom i sirarstvom. Na svome imanju imaju dvadeset mliječnih krava i obrađuju oko 30 ha zemlje. Izrađuju tri vrste sira među kojima je najpoznatiji lički Škripavac, zatim tvrdi sir i skuta. Dnevno proizvedu oko 150-200 litara mlijeka. Proizvodnja je ekološka, a ishrana se temelji isključivo na pašnjacima ovoga kraja koji je nadaleko poznat po svojoj ljepoti i očuvanosti prirode, pa se tako i nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, što izravno utječe i na kvalitetu njihovih proizvoda.

Studenti su sa zanimanjem pratili izlaganje vlasnika sirane gospođe Nikoline Anić i gospodina Perice Anića, što se vidjelo iz mnogih pitanja koja su postavljali. Također su svoj doprinos dali i djelatnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koji su pokazali veliku stručnost i znanje u svome području.

Ovom posjetom vrlo su zadovoljni vlasnici mini sirane koji su na kraju posjete naglasili zainteresiranost  za slične posjete u budućnosti. Može se reći da je ovaj susret urodio plodom jer je nekoliko studenata iz Njemačke izrazilo želju da dođu na studentsku praksu upravo na ovo gospodarstvo.

Slavica Maras, mag.ing.šum.

Naročito zainteresirana grupa proizvođača koja voli ovaj način edukacije su sirari, jer u njihovom poslu svaki pojedini detalj ili greška koju je netko savladao puno znači drugom siraru da ne ponovi isto jer su vlastite greške najskuplje greške. Kroz dugogodišnje iskustvo rada sa sirarima i mnogo organiziranih stručnih putovanja svjedoci smo da oni rado prenose svoje znanje drugim kolegama sirarima.

Zagrebački sirari 15. 3. 2017. godine posjetili su svoje kolege, male sirare u Istri. Cilj stručnog putovanja bio je upoznavanje s radom uspješnih Istarskih sirara te edukacija i razmjena iskustava naročito kod proizvodnje polutvrdih i tvrdih sireva koji su karakteristični za područje Istre. Takvi sirevi svima su zanimljivi pa i zagrebačkim sirarima jer preradom mlijeka u trajnije sireve mogu riješiti problem viškova mlijeka u ljetnim mjesecima kada je potražnja na ovom području manja. Putovanje u Istru je u potpunosti ispunilo cilj kroz obilazak i razgovore s tri različita tipa sirarskih gospodarstava.

Prvo gospodarstvo koje smo posjetili je nova farma krava i sirana Buretić u Boljunskom Polju. Gospodin Josip Buretić je naslijedio gospodarstvo od oca te postojeću staju iz dvorišta preselio tristotinjak metara iza kuće gdje je napravio novu staju s kaskadama zbog brežuljkaste konfiguracije terena. Tako ima postavljena ležišta i blatne hodnike na 3 nivoa sa zajedničkim hodnicima za dolazak i odlazak od izmuzišta.

Uzgoj junica je organiziran u nadstrešnicama koje se nalaze u blizini glavnog objekta koje su otvorene s tri strane i junice imaju pristup velikim ispustima i pašnjacima.

Od proizvoda OPG Buretić  proizvodi polutvrdi kravlji sir, jogurt, skutu, svježi sir i vrhnje, mozzarelu, meki sir škripavac, a sve prodaje na kućnom pragu i na tržnici u Opatiji.

Drugo posjećeno gospodarstvo je OPG Ivan Rogović također u Boljunskom Polju vlasnik tristo ovaca, a proizvodi polutvrdi i tvrdi istarski sir i skutu, dio prodaje u Istri, a dio u Opatiji i Rijeci.

Treća je bila sirana Orbanić iz Kašćergana, između Žminja i Pazina sa 60 muznih krava od kojih je pola stada Holstein a pola smeđe pasmine.

Proizvodi različite mliječne proizvode kao što je jogurt, voćni jogurt, svježi sir, kiselo vrhnje, polutvrdi i tvrdi sir te skutu. Manji dio mlijeka prodaje lokalnim vrtićima kao sirovo mlijeko.

Podsjetimo se, polutvrdi kravlji sir sirane Orbanić prošle je godine osvojio šampionsku titulu u kategoriji kravljih sireva na nacionalnom ocjenjivanju sireva iz obiteljskih mini sirana.

U utorak 28. 3. 2017. su zagrebački sirari na Cesti sira zagrebačke regije ugostili svoje kolege male sirare i proizvođače mlijeka iz Vukovarsko srijemske županije. Obilazak je dogovoren još u prosincu 2016. godine u Babinoj Gredi, tijekom provedbe tečaja Prerade mlijeka kroz mjeru M01 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“.

Za ovo stručno putovanje organizirali smo obilazak tri sirane u Zagrebačkoj županiji i to sirane Kusanovec u blizini Dugog Sela, sirane Fürnkranz u Brdovcu i sirane Jurkas u Harmici. Sve tri sirane proizvode kravlje sireve od kojih prednjači svježi sir i vrhnje, zatim kuhani sirevi bijeli i dimljeni  s raznim začinima. Sirana Kusanovec dnevno prerađuje oko 300 litara mlijeka, a najveće količine sireva prodaje na zagrebačkoj tržnici Dubrava te dio na prigodnim prodajama i dostavom na područje Dugog Sela.

Sirana Fürnkranz dnevno prerađuje oko 250 litara mlijeka, a sve proizvode prodaje isključivo na kućnom pragu.

Sirana Jurkas dnevno proizvodi oko 1.200 litara mlijeka, a prerađuju oko 900 do 1.000 litara mlijeka i sve prodaju na kućnom pragu i na zagrebačkoj tržnici Špansko gdje ima postavljen i mljekomat sa siromatom preko kojeg dnevno proda oko 250 litara svježeg sirovog mlijeka.

Svima njima, istarskim i zagrebačkim ali i svim drugim malim sirarima, zajedničko je da prerađuju samo vlastito mlijeko na čiju kvalitetu mogu utjecati u svakom trenutku, da proizvode lokalne prehrambene proizvode koji im osiguravaju veći udio dodane vrijednosti u ukupnoj cijeni te da svi oni svoje proizvode prodaju kroz kratke lance opskrbe što je potrošaču garancija da je kupio svježi, domaći proizvod.

Ove godine je Käsiade održana od 11. do 13. studenog u već nam poznatoj dvorani Salvena u Hopfgartenu u Tirolu.

Ukupno je bilo prijavljeno i ocjenjeno 510 sireva od čega je njih 199 odnosno 27 % dobilo jednu od medalja i to: 66 zlatnih, 80 srebrnih i 53 brončane. Sirevi su došli iz Austrije, Švicarske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Norveške i Slovenije.

Stručna ocjenjivačka komisija je brojala 50 članova, a ocjenjivanje je trajalo jedan dan.

 Mi smo na ocjenjivanje prijavili i odvezi 20 sireva naših malih proizvođača članova Saveza malih sirara RH „SirCro“ te 3 sira koja su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca.

Od 20 sireva koji su naši mali sirari poslali i koji su bili ocijenjeni od strane stručne ocjenjivačke komisije njih 10 je osvojilo neku od diploma što je 50 % i smatramo da je to izvrstan uspjeh. Možemo svi zajedno biti vrlo ponosni i zadovoljni s ovim rezultatima koji pokazuju veliki napredak i predan rad naših malih sirara.

Ponosni hrvatski mali sirari s diplomama

Pregled medalja:

Od 3 sira koja su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca i poslali na ocjenjivanje srebrnu medalju je osvojio i jedan njihov sir.

Mliječna industrija Vindija je također osvojila 2 medalje za svoje poslane sireve.

Najsjajnija medalja – jedina naša zlatna diploma otišla je u Osječko baranjsku županiju za Polutvrdi kuhani dimljeni kozji sir s rumom našeg proizvođača Josipa Đurkovića iz sela Marjančaci koji se nalazi u sastavu Grada Valpovo.

Zlatna medalja i diploma za kuhani dimljeni kozji sir s rumom Josipa Đurkovića

Od 510 sireva u grupi sireva iz malih obiteljskih sirana (seljački sirevi) bilo je 136 sireva gdje su bili razvrstani svi naši sirevi. Od 136 sireva njih 42 odnosno 30 % je dobilo medalje od čega je u Hrvatsku otišlo 11 medalja (10 za male sirare i 1 za karlovačko veleučilište).

Ostala 374 sira su ocijenjena u grupi industrijskih sireva.

Ove godine je bilo 24 % više sireva nego prije 2 godine i to govori o značaju koji Käsiade ima u međunarodnom pozicioniranju sireva i sirarstva.

Kako je bilo i za očekivati najviše medalja su osvoji Austrijanci koji su imali i najviše sireva na ocjenjivanju, a nakon njih su uvjerljivi bili švicarci.

Pregled medalja po državama

Nakon ocjenjivanja na izložbi se od najboljih sireva dodjeljuju i tri posebne nagrade i to:

•  „Peak of Quality“ nagrada za najbolji od najboljeg – šampion natjecanja ( „olimpijski pobjednik“) i to je ove godine osvojio tvrdi kravlji sir iz sirane Hungerbühler iz Švicarske;

• „Inovativni sir“ – nagrada za najinovativniji proizvod – osvojio je sir „Ramino mješavima sireva“ (mješavina mascarponea i sira s plavim plijesnima) iz Austrije.

• „Nagrada medija“ – nagrada prema izboru novinara – osvojio je planinski sir sa začinima sirane Erlebnis Sennerei Zillertal iz Austrije.

Tijekom trodnevnog studijskog putovanja u Austriju osim izložbe i dodjele diploma obišli i jednu uspješnu simentalsku farmu krava sa obiteljskom siranom poznatog austrijskog uzgajivača Johanna Schipflingera te jednu veću siranu Zillertaler Heumilch-Sennerei u blizini.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
podružnica Zagrebačke županije

Proizvođači mlijeka tražeći izlaz iz teške mljekarske krize sve se više bave proizvodnjom i prodajom različitih vrsta sireva i prodajom mlijeka s kućnog praga. Deset obiteljskih poljoprivredni gospodarstava iz Vukovarsko-srijemske županije pohađalo je tečaj iz sirarstva i isti su išli na stručno putovanje kako bi vidjeli mogu li se oni pronaći u legalnoj proizvodnji na još uvijek neuređenom i za njih teško dostupnom tržištu.

Cilj putovanja bio je spoznati kako unaprijediti svoje gospodarstvo, ostvariti konkurentnost na tržištu koristeći sredstva iz Programa ruralnog razvoja za izgradnju novih objekata te kupovinu nove opreme.

Tijek stručnog putovanja bio je sljedeći:

1. POSJET SIRANI JADANEC ČUTURA

Sirana Kusanovec nalazi se nedaleko od Dugog Sela. U sklopu sirane imaju manju farmu od 13 muznih krava. Proizvodnjom i prodajom svježeg sira i vrhnja bave se generacijama, glavno tržište mliječnih proizvoda ovog OPG-a je upravo grad Zagreb, od kojeg su udaljeni samo 25 km. Proizvode različite vrste sira: kuhani, polutvrdi, tvrdi, škripavac, fetu, skutu, svježi sir i vrhnje, i jogurt. Ova sirana korisnik je Mjere 4.2. s namjenom: kupovina vozila, vakumirke i vage. Nakon obavljene kontrole od strane APPRRR čekaju isplatu sredstava.

Vlasnica sirane Predsjednica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije ”SIREK” i nacionalnog Saveza malih sirara RH ”SirCro”. Proizvodi robnu marku svježeg sira ”ZG Sirek”.

2. POSJET SIRANI FÜRNKRANZ

Mala farma od 12 muznih krava i mini sirana Fürnkranz nalazi se u centru prigradskog naselja Brdovec. Zbog prepoznate kvalitete od strane kupaca, ova sirana godinama posluje na principu narudžbi. Ne mogu se širiti jer se nalaze gotovo u centru sela. U sklopu mini sirane imaju malu trgovinu gdje prodaju sve svoje mliječne proizvode. Članica je Udruge malih sirara Zagrebačke županije ”SIREK”.

3. POSJET FARMI MUZNIH KRAVA OBITELJI VRHOVEC:

Farma muznih krava obitelji Vrhovec tradicionalno je stočarsko gospodarstvo. Vlasnik Stjepan Vrhovec ima 70 junadi i teladi, te 70 mliječnih krava. Svoju farmu izgradio je prije 8 godina, a koristio je sredstva iz IPARD-a za kupnju mehanizacije. Trenutno je u fazi čekanja odluke za Mjeru 4.1.1. programa Ruralnog razvoja 2014-2020.

Njegova farma opremljena je tehnološki najsuvremenijom opremom. Prvi su postavili mljekomat u Zaprešiću. Kada mu je prošle godine otkupljivač mlijeka otkazao otkup, za njega je to bio novi početak. Postavili su još dva mljekomata, registrirali mini siranu, povećali prihod svoje obitelji i danas su zadovoljni jer uz malo više rada ostvaruju dobre rezultate.

Farma se ne nalazi u sklopu ”Ceste sira” već je član Mljekarsko stočarske zadruge “Proizvodi sela” gdje je trenutno predsjedavajuća farma. Proizvodi razne voćne jogurte i robnu marku svježeg sira ”ZG Sirek”.

Nada Matić,
viša stručna savjetnica

Da li će postati prerađivači mlijeka, tj. sirari ili će sa stečenim znanjima proizvoditi sir za vlastitu potrošnju, ovisit će o razvoju situacije u poljoprivrednom sektoru uopće. No, sve je više upita za održavanje radionica. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji  radionice proizvodnje sireva se održavaju još od 2006. godine, još na prvim „Danima sira u gradu sira“.

Sirarstvo je u ovim kontinentalnom dijelu vezano za preradu viška proizvoda, za razliku od dijelova Hrvatske gdje poljoprivrednici imaju osigurano tržište, a to je Zagreb, Lika i obala. Iako je kod nas u okolici Bjelovara sirarstvo dugogodišnja tradicija, što pokazuju dvije najpoznatije sirane u cijeloj regiji, Sirela i Zdenka, sirarstvo kod nas stagnira. Sve je manje sirara na bjelovarskoj tržnici, jer je sve manje kupaca. U zadnje vrijeme sirarice iz naše županije prodaju svoje proizvode na tržnicama grada Zagreba i tako uspijevaju prodati svoje proizvode. To je kruh sa sedam kora, ali je jedini način da išta prodaju i donesu novac kući.

Naši proizvođači mlijeka su upoznati sa otežanim plasmanom i malom cijenom gotovog proizvoda, ali se boje da više neće moći predavati mlijeko mljekarama i na ovakvim radionicama vide mogućnost preživljavanja. U Zrinskom Topolovcu zatvorio se jedini laktofriz samo tri dana nakon održavanja ove radionice. Ovakvu situaciju smo imali prije petnaestak godina sa kozarima u okolici grada Grubišnog Polja. Zdenka je prestala proizvoditi kozje sireve jer je izgubila tržište, a uzgajivači su ostali prepušteni sami sebi. Nakon prvog šoka, kozari su uz pomoć Savjetodavne službe počeli prerađivati mlijeko u sir ili predavati mlijeko mini mljekarama, malim otkupljivačima. No ipak je većina s vremenom odustala od koza i kozarstva. Tada smo počeli zajedno s lokalnom i regionalnom upravom sa edukacijama i sa organiziranjem sajmova i izložbi sira. Također smo pokušavali naći tržište na moru za naše proizvode bilogorskog sela, pa smo organizirano slali naše proizvođače na mnoge manifestacije na moru ili smo organizirali manifestacije kao što je Mare Croaticum-spojiti zeleno i plavo. No to je sve bilo na lokalnoj razini i uz angažman lokalnih uprava. I naravno, uz svaku manifestaciju, edukaciju ili projekt bila je uključena Savjetodavna služba. No vremena su se promijenila, globalno tržište je smrvilo naše male proizvođače, podrška lokalne i regionalne uprave slabi, a mi na terenu pokušavamo pomoći kako znamo i umijemo. Da li je to dosta?

Nadamo se nekim boljim vremenima, kada ćemo opet zajedno biti uspješni, nastaviti gdje smo stali. Jer jedino na takav način simbioze sela, uprava i struke se može zadržati i domaća proizvodnja i poljoprivrednici na selu koji žive od svog rada.

Darija Marković, dipl. ing. agr.

Sirana Vrhovec jedna je od tri sirane koje su započele s radom u protekloj godini te uz postojećih 12 na širem zagrebačkom području dokaz su da još ima nade za mlada, poduzetna i uporna gospodarstva s više radno aktivnih članova koja su bila te sreće da im se veliko tržište kao što je Grad Zagreb nalazi u neposrednoj blizini.

Gospodarstvo Vrhovec na farmi drži oko 150 životinja od čega je 70 muznih krava, a dnevno proizvodi oko 1.000 L mlijeka. Obrađuje oko 120 ha zemljišta (100 ha oranica i livada na različitim nagibima i brežuljcima te 12 ha brežuljkastih zagorskih zelenih pašnjaka).

Do prije pola godine, gospodarstvo se isključivo bavilo proizvodnjom i isporukom mlijeka, a danas sve količine prodaje kroz 2 mljekomata koja se nalaze u Zaprešiću (300 – 400 L dnevno), dostavom slastičarnicama u Zaprešiću i Zagrebu (oko 250 litara dnevno) i ostalo prerađuje u razne proizvode (svježi sir i vrhnje, jogurti obični i aromatizirani, sirevi kuhani obični i s raznim začinima, škripavac, polutvrdi sir, skuta) koje prodaju na kućnom pragu, uz mljekomate (siromati) i na nekoliko tržnica na području Zagorja. Danas, nakon nekoliko mjeseci od pokretanja prerade se nađu u situaciji da neke dane nemaju dovoljno proizvoda. Osim obitelji zaposlili su i dvije žene koje ima pomažu u preradi i prodaji.

Obitelj Vrhovec je pravi primjer poljoprivrednika poduzetnika koji ulažu u unaprjeđenje tehnoloških postupaka na farmi, minimalno tehničke uvjete proizvodnje, kvalitetu proizvoda, edukaciju ali i jedan izuzetno važan segment u ovom sektoru izravne prodaje vlastitih proizvoda, a to je marketing (web stranica, letci, označena prodajna mjesta, dobrovoljno označavanje robnim i drugim oznakama, uključivanje u razne druge marketinške projekte – cesta sira, zadruga – buduća PO, promotivne degustacije na prodajnim mjestima i raznim skupovima).

Osim proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda gospodarstvo uzgaja i svinje za vlastite potrebe, a koje u hranidbi koriste sirutku koja mu je jednim dijelom (jedan dio se prodaje) nus proizvod u preradi mlijeka, te mu je plan urediti i objekt za preradu mesa i proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda na gospodarstvu jer ima puno upita od kupaca i za domaće mesne proizvode, a vlasnik gospodarstva Stjepan Vrhovec je po struci mesar.

Stjepan Vrhovec je od oca, vrsnog vinogradara, naslijedio i veliki vinograd s podrumom koji se nalazi iznad farme te pruža izvrsnu sliku raznolikog krajobraza. Nakon smrti oca uhvatio se u koštac i u zadnje 3 godine savladao i tu zahtjevnu proizvodnju u kojoj danas osvaja odličja za svoja vina. Ovo gospodarstvo predstavlja izvrstan primjer diverzifikacije osnovne poljoprivredne proizvodnje.

Ovakvi primjeri naših dragih ljudi s kojima kao savjetodavac radite više od 10 godina i pratite njihov stalni napredak daju nam nadu u bolju budućnost i u ovim teškim vremenima.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
SS, podružnica Zagrebačke županije