Vinogradarstvo

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Panel rasprava Vinska omotnica

Prvoga dana u 17.30h održana je panel rasprava pod nazivom: „Vinska omotnica – Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014-2018. i 2019-2023“.

Panel raspravu vodila je Nataša Puhelek Puština (Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba). Panelisti su bili Juraj  Orenda (Ministarstvo poljoprivrede), Slavko Kalazić (vinar i vlasnik vinarije Kronos d.o.o.) te Josip Vrbanek (konzultant- Georg d.o.o.).

Na samom početku rasprave ukratko su objašnjene ključne riječi; vinska omotnica, ovlasti Ministarstva poljoprivrede te ovlasti Agencije za plaćanje.

Vinska omotnica je nacionalni program pomoći sektoru vina, gdje je vinogradarsko – vinarskom sektoru na raspolaganju 10,8 milijuna eura svake godine.

Iz programa Vinske omotnice trenutno su na odobrene 4 mjere:

  1. Informiranje u državama članicama – nova mjera koja promovira odgovornu konzumaciju vina te sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla
  2. Mjere promidžbe na tržištima trećih zemalja
  3. Ulaganje u vinarije i marketing vina
  4. Potpora za restrukturiranje i zamjenu vinograda – moguće investicije samo u postojećim vinogradima, zamjena sorata (uključujući cijepljenje), premještanje vinograda, poboljšavanje vinogradarskih tehnika

Ministarstvo poljoprivrede je tijelo nadležno za upravljanje i praćenje provedbe nacionalnog programa Vinska omotnica dok je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i ruralnom razvoju nadležno tijelo za provedbu mjera koje su utvrđene nacionalnim programom.

U raspravi prvi se obratio vlasnik vinarije Kalazić – Slavko Kalazić koji je financijska sredstva iz vinske omotnice koristio već 5 puta i sve iz mjere „Ulaganje u vinarije i marketing vina“.  Gospodin Kalazić iznosi kako je u vrijeme nastupanja ekonomske krize uz pomoć novčanih sredstva (2 milijuna eura) iz vinske omotnice omogućio daljnji rad vinarije ulažući u povećanje proizvodnih kapaciteta i marketing. Veliku problematiku vidi u jako dugom vremenskom periodu od prijave projekta iz vinske omotnice do trenutka odobrenje projekta, te  u stalnim promjenama pravilnika. Što se tiče fleksibilnosti pravilnika kao i  prihvaćanje pripremnih radova u prihvatljive troškove  gospodin Orenda ističe da je dio pravilnika uvjetovan uredbom Europske komisije, ali da u pravilniku postoje razni mehanizmi kao što je „Institut prigovora“. Putem kojeg prijavitelj podnosi žalbu u kojoj dokazuje neutemeljeno odbacivanje svoje prijave te Ministarstvo poljoprivrede vraća predmet Agenciji za plaćanje na odobravanje.

Bitno je napomenuti da Vinska omotnica nema iskorištenje jer je specifična potpora te se gleda prema godinama u kojima su sredstva na raspolaganju. U prvim godinama  50 % prijava je bilo odbačeno zbog nedovoljne pripremljenosti ili zbog nejasno definiranih stvari u poslovnom planu podnositelja prijave.

Svatko se u svojem poslu susreće sa raznim problemima. Za Konzultanta Josipa Vrbaneka to je veliki broj neinformiranih ljudi koji bi se htjeli prijaviti na neku od mjera. Također problem je u tome što su vinari primarni proizvođači i prerađivači te se često bave i nekim uslužnim djelatnostima tj. turizmom. Vinari moraju kombinirati Mjere ruralnog razvoja i Vinske omotnice (npr. ako imaju jednu veću investiciju, ta investicija nije prihvatljiva za jednu mjeru već se mora kombinirati kroz više njih stoga je uopće upitna profitabilnost povlačenja sredstava iz Vinske omotnice i Mjera ruralnog razvoja). Izbjegavanje problema vezane za prijavu Vrbanek vidi u rješavanju zemljišnih knjiga, pravovremenoj najavi natječaja i u održavanju radionica u kojima će se ljude educirati kako se pravilno prijaviti na natječaj.

Poljoprivrednici iz sektora vinogradarstva i vinarstva najviše ulažu  u mehanizaciju (traktore, malčere, atomizere, kombajne za branje grožđa) i u preše i tankove. Što se tiče ulaganja u marketing promidžbu svojih vina to najviše rade na području susjednih zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija), SAD, Kina i Kanada.

Ivan Krušelj mag. ing. agr.
Silvija Špiljak mag. ing. agr
Foto: Dina Erceg, mag. ing. agr.

Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Prikaz i demonstracija rada Ferrand četka za čišćenje trsova

Slika 1. Ferand četka

Okupljenim vinogradarima  predstavljena su i prikazana dva tipa automatskih četki različite težine od 600 kg i 400 kg  s okvirima montiranim na traktoru Landini. Na okviru se podešavaju četke prema visini uzgojnog oblika.

Same četke se sastoje od traka armirane gume koja je fleksibilna i pri radu rotira  oko trsa,skida mladice iz panja te čisti staru koru. Prednosti korištenja ovih četki su vrijeme i površina koja se može odraditi primjenom ovih strojeva. Za osam sati rada stroj može očistiti 4 ha vinograda.

Efikasnost četki Ferrand prikazane su na redovima sorte Merlot koja ima svojstvo tjeranja mladica po cijelom donjem dijelu trsa, koji se razvijaju iz latentnih pupova starog drva i na sorti Syrah gdje su mladice rjeđe i pojedinačne.

Slika 2. Ferrand četka u radu na sorti Merlot

Vinogradari su pokazali veliko zanimanje i zadovoljstvo prikazom i demonstracijom ovih četki s obzirom na efikasnost u radu i vremenu, a posebno danas kada nedostaje dovoljno radne snage u vinogradarstvu za vrijeme najintenzivnijih ampelotehničkih radova.

Proizvođaču su bila postavljena mnogobrojna pitanja vezana za cijenu, dijelove, trajnosti i dr.

Zanimljivo je pojašnjenje francuskog proizvođača Ferrand četki da se korištenjem ovakvih strojeva kroz par godina povećava radni učinak u površini vinograda. Naime nakon višegodišnjeg korištenja pojava mladica iz starog drva trebala bi biti manja jer čisti dio trsa te ujedno osigurava i manju pojavu rasta mladica, ali i štetnika.

Također je naglašeno da je veća efikasnost ako se ide zahvatom u početnoj fazi izbijanja i obrastanja mladica iz trsa.

                                                                                                         Zvonimir Vlatković, dipl.ing.agr.
viši stručni savjetnik za hortikulturu

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Održana prva revija vina autohtonih hrvatskih sorata Vina od davnina u organizaciji HPŠSS

Raduje me ova inicijativa da se prvi put na jednom mjestu okupe i predstave vina proizvedena isključivo iz hrvatskih autohtonih sorti. Budućnost hrvatskog vinarstva krije se upravo u ovom potencijalu kojeg imamo priliku vidjeti danas, izvorne tradicionalne, pa skoro i zaboravljene sorte  za „butik“ vina koja nose dodanu vrijednost hrvatskom vinarstvu. I država će pomoći na tom putu. U suradnji s vinarima Hrvatske donosimo novi Nacionalni program potpore vinarima za razdoblje 2019. – 2023. kojim povećavamo iznose financiranja, nadoknađujemo gubitak dohotka  i uvodimo novu mjeru promidžbe s 80% povrata novca. Zajedno s vinarima radimo i na novom Zakonu o vinu kojim omogućavamo lakši pristup tržištu, decentarilziramo obvezne kontrole vina te jačamo ulogu vinskih udruženja.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić koji je i otvorio reviju.

Uz Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu, suorganizatori su Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo, a Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita partneri.

„Vrijeme je bilo da damo institucionalan okvir onome što proizvođači, potrošači i turisti već odavno prepoznaju, a to su jedinstvena vina od autohtonih sorata. Ova revija je s jedne strane kruna rada naše Službe na terenu, kao i rada ostalih institucija i partnera, ali i novi početak intenziviranja sustavne brige za podizanje proizvodnje i kvalitete upravo vina od domaćih autohtonih sorata“ izjavio je ravnatelj HPŠSS Zdravko Tušek.

Na reviji je izlagalo preko sedamdeset vinara s više od 150 etiketa vina isključivo autohtonih hrvatskih sorti koje su posjetitelji mogli kušati i kupiti izravno od proizvođača, te saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

U sklopu revije, održane su i zanimljive radionice kušanja vina te različita predavanja vinarske i vinogradarske tematike. „Vina od davnina“ su na jednom mjestu okupila znanost, struku, nadležne institucije, vinare i potrošače, analiziralo se postojeće stanje, detektirali problemi, a sve s namjerom povećanja količina, podizanja kakvoće vina autohtonih sorata te povećanja udjela vina autohtonih sorata na tržištu.

 

 

 

 

 

 

 

Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Prijavite se na radionice revije Vina od davnina

 

Petak, 13. travnja 2018.

Revija je otvorena za posjetitelje od 13 do 19 sati

14:00 Svečano otvaranje

15:30 Panel-rasprava: Vina autohtonih sorata – budućnost?
voditelj: prof. dr. sc. Edi Maletić / Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

  • Promet vina autohtonih sorata u RH
    dr. sc. Željka Bedek / Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

17:00 Predavanje: Zlatna žutica vinove loze
predavač: Aleksandra Radić, dipl. ing. agr. / Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

17:30 Radionica: Stilski izričaji Malvazije istarske
voditelj: Tomislav Plavša, dipl. ing. agr. / Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

18:30 Predavanje: Autohtone sorte vinove loze u Dalmaciji
predavač: dr. sc. Goran Zdunić / Institut za jadranske kulture i melioraciju krša

Subota, 14. travnja 2018.

Revija je otvorena za posjetitelje od 11 do 18 sati

12:00 Svečana podjela diploma za najbolje ocjenjena vina na ocjenjivanju vina hrvatskih autohtonih sorata

13:00 Svečano otvaranje prve boce vina robne marke vina Zagrebačke županije Kraljevina Zelina
voditelj: Udruga Kraljevina Zelina

14:00 Predavanje: Prve zaštite vinove loze
predavač: Tatjana Radiković Palikuća, dipl. ing. agr. / Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

15:00 Radionica: Vina autohtonih sorata Hrvatskog zagorja
voditelj: doc. dr. sc. Darko Preiner / Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

16:00 Radionica: Stilistika Škrleta
voditelj: Krešimir Hren, dipl. ing. agr. / Eno expert d.o.o.

17:00 Radionica: Retrospektiva Pošipa – od pjenušca do prošeka
voditelj: doc. dr. sc. Željko Andabaka / Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

S obzirom na ograničeni broj mjesta za radionice, molim Vas da svoje mjesto rezervirate putem e-adrese: vinaoddavnina@savjetodavna.hr (navedite ime i prezime, te naziv radionice)

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Ocijenjena vina hrvatskih autohtonih sorata uoči revije Vina od davnina

Organizator ove jedinstvene manifestacije, revije vina autohtonih hrvatskih sorata vinove loze je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, uz Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo kao suorganizatore, te Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, kao partnere.

Na reviji će u Laubi izlagati preko sedamdeset vinara s više od 150 etiketa vina isključivo autohtonih hrvatskih sorti koje će posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača, te saznati priče vezane uz svaku pojedinu sortu.

Inicijativa za ovakvu hvalevrijednu promociju, ali i besplatno ocjenjivanje vina autohtonih hrvatskih sorata potekla je od stručnih savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe koji već dugi niz godina u suradnji s tisućama vinara pridonose razvoju hrvatskog vinarskog i vinogradarskog sektora. „Cilj nam je unaprijediti hrvatsku poljoprivredu kroz prepoznatljiv i jedinstveni turistički proizvod kao što su vina hrvatskih autohtonih sorata.“ – rekao je u ime organizatora ravnatelj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Zdravko Tušek.

U sklopu revije 13. i 14. travnja u Laubi, održat će se zanimljiv program ispunjen radionicama kušanja i predavanjima. S namjerom povećanja količina i podizanja kakvoće vina autohtonih sorata ali i povećanja udjela vina autohtonih sorata na tržištu, revija će na jednom mjestu okupiti znanost, struku, nadležne institucije, vinare i potrošače kako bi se analiziralo postojeće stanje, detektirali problemi, te kontinuirano krenulo raditi na rješavanju istih.

Program Vina od Davnina

Prvo ocjenjivanje vina autohtonih sorata vinove loze Republike Hrvatske koje prethodi Reviji vina hrvatskih autohtonih sorata „Vina od davnina“ održano je 27. ožujka 2018. godine  na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Organizator ocjenjivanja bila je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba uz pomoć suorganizatora i partnera Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 63 proizvođača  sa 121 uzorkom  vina proizvedenih od 26 autohtonih sorata različitih godina berbe ( 2011.-2017. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi ali prijavljena su  i vina predikatnih berbi te pjenušava vina od čega:

  • Vinogradarska regija Zapadna kontinentalna Hrvatska – 48 uzoraka
  • Vinogradarska regija Primorska hrvatska – 83 uzoraka
     
  • Bijela vina – 86 uzoraka
  • Rose vina – 6 uzoraka
  • Crvena vina – 29 uzoraka

Vina su ocjenjivale dvije sedmeročlane komisije sastavljene od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti  sukladno „Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina“.

 Predsjednik ocjenjivačkih komisija:

  • Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr. – Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Tajnik ocjenjivačkih komisija:

  • Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr. – Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Članovi ocjenjivačkih komisija – enolozi:

  • Prof . dr. sc.  Ana Jeromel –  Agronomski fakultet Zagreb
  • Prof .dr. sc. Bernard Kozina – Agronomski fakultet Zagreb
  • Doc. dr. sc. Željko Andabaka – Agronomski fakultet Zagreb
  • Dr. sc. Ivana Puhelek – Agronomski fakultet Zagreb
  • Dr. sc. Mirela Osrečak – Agronomski fakultet Zagreb
  • Dr. sc. Marijan Bubola – Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
  • Tomislav Plavša, dipl. ing. agr.  – Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
  • Mirko Batušić, dipl. ing. agr. – Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
  • Ivana Rendulić, dipl. ing. agr. – Zagrebačka županija
  • Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. – Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju
  • Miodrag Hruškar, dipl. ing. agr. – Eno expert d.o.o. Zagreb
  • Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr. – Hrvatska poljoprivredo-šumarska savjetodavna služba
  • Mr. sc. Vlasta Rubeša Vili – Hrvatska poljoprivredo-šumarska savjetodavna služba
  • Aleksandar Brodski, dipl. ing. agr. – Agronomski fakultet Zagreb

Organoleptičko ocjenjivanje provedeno je prema međunarodnoj metodi 100 pozitivnih bodova, a sukladno Pravilniku o ocijenjivanju vina, bodovne granice za pojedina odličja bile su:

90-100 bodova – Velika zlatna diploma

85-89 bodova – Zlatna diploma

80-84 boda – Srebrna diploma

75-79 bodova – Brončana diploma

61-74 boda – priznanje

Na osnovu dobivenih ocijena dodijeljena su slijedeća odličja:

  • 2    Velike zlatne diplome
  • 33    Zlatne  diploma
  • 52    Srebrne diploma
  • 17    Brončanih diploma
  • 3    Priznanja
  • 14 vina neocijenjeno je zbog  izraženih mana i bolesti u bistroći, mirisu ili okusu

Najbolje ocijenjenim  vinima  u pojedinim kategorijama sukladno članku 22. Pravilnika o ocjenjivanju dodijeljena su šampionska odličja:

Najbolje ocijenjeno vino:

Pušipel prestige –  izborna berba 2011.
Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban

Šampion u kategoriji bijelih vina regije Kontinentalna Hrvatska:

Škrlet 2017.
Vinarija Voštinić-Klasnić, Graberje Ivaničko

Šampion u kategoriji bijelih vina regije Primorska Hrvatska:

Pošip 2017.
Vinarija Milan, Kaštel Novi

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Primorska Hrvatska:

Dingač – Plavac mali crni 2015
Ivo Violić "Jurica vina", Potomje

Zlatne medalje revije vina od autohtonih hrvatskih sorata Vina od davnina

 

 

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Pušipel – primjer brendiranja autohtone sorte

Istrijani su prvi koji su svoju autohtonu sortu Malvaziju istarsku brendirali isključivo uz svoje područje, a da i ne spominjemo Teran oko kojeg se vodio pravi rat da bi na kraju dobili priznanje da je Teran – Istrijan. Odmah iza njih, kada govorimo o vinima dobivenim od autohtonih sorata vinove loze je Žlahtina s Vrbnika čija imena su postala gotovo sinonimi jedno za drugo. Malvazija istarska i Žlahtina su svakako i jedna od najprodavanijih vina u Hrvatskoj poznata i vinskim laicima. Slijedeći njih, vinari iz Međimurja su otišli i korak dalje stvorivši jedinstvenu robnu marku od autohtone vinske sorte Moslavac nazvavši je Pušipel.

Ova sorta je vjerojatno dobila ime po Moslavini, a u Međimurju se još od 19. stoljeća nazivao Pušipel. Proizvođači su neki od najpoznatijih hrvatskih vinara poput Cmrečnjaka, Štampara, Jakopića, Dvanajščak-Kozola, Vina Horvat… Osim hrvatskog imena Moslavac, sorta se u susjednoj Madžarskoj naziva Furmint i od nje se proizvodi glasoviti Tokajac, u Sloveniji je Šipon. Zahvaljujući Međimurcima Pušipel je također postao jedan od službenih sinonima za vino od ove sorte.
Pušipel proizvode vinari od sorte Moslavac, koji su u sustavu županijske robne marke vina Pušipel i čija je proizvodnja pod nadzorom povjerenstva. Selekcija se radi prilikom ocjenjivanja vina u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo na način da prilikom puštanja vina u promet Pušipel mora imati ocjenu kvalitetnog ili vrhunskog vina sa Zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) – rekao nam je Marijan Čižmešija, predsjednik Povjerenstva za dodjelu i nadzor županijske robne marke vina i viši stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

 

U sustavu Pušipela je sada dvadeset vinara koji godišnje proizvedu 20 000 butelja koje će od ove godine ići u jedinstvenoj boci sa zajedničkom markicom, a proizvođači će imati svoje etikete. Na reviji autohtonih sorata vinove loze  Vina od Davnina  u „Laubi“ svi posjetitelji će moći kušati upravo najbolja vina od Moslavca.

 

VINA OD DAVNINA
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba organizira reviju autohtonih sorata vinove loze „Vina od davnina“ koja će se održati 13. i 14. travnja 2018. u art galeriji „Lauba“ u Zagrebu. Pušipeli će u sklopu revije ukrstiti mačeve na ocjenjivanju i s ostalim vinima hrvatskih autohtonih sorti koje će posjetitelji moći kušati.

 
 
Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Revija “Vina od davnina”

Našim projektom želimo na jednom mjestu spojiti proizvođače vina autohtonih sorata, resorne institucije, znanstvene i obrazovne institucije, trgovce, ugostitelje i one koje jednostavno vole uživati u dobrom vinu.

Zainteresiranim proizvođačima vina od autohtonih sorata vinove loze omogućujemo izlaganje na reviji, sudjelovanje na ocjenjivanju vina i objavu u katalogu manifestacije.

Cilj manifestacije „VINA od DAVNINA“ jest proizvođačima i potrošačima ukazati na važnost vina autohtonih sorti na hrvatskoj vinskoj sceni, poticati ih na proizvodnju istih i raditi na poboljšanju njihove kakvoće, sa željom stvaranja prepoznatljivosti Hrvatske kao autentične vinske zemlje.

Veliku pozornost pridajemo edukaciji stoga ćemo tijekom manifestacije organizirati stručne radionice.

Rezervirajte 13. i 14. travnja 2018. za nas i budite dio hrvatske originalne autohtone priče „VINA od DAVNINA“.

Prilog:

Poziv

Prijavnica za izlagače

Prijavnica za ocjenjivanje vina

Prijavnice slati na e-adresu vinaoddavnina@savjetodavna.hr

Kontakt osoba:
Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr.
mob: +385 91 4882 956
e-mail: natasa.puhelek@savjetodavna.hr

 

Edukacija, Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Održana „Zimska škola rezidbe vinove loze – Kaptol 2018.“

Škola je već tradicionalno koncipirana tako da se u jutarnjim satima polaznicima Škole najprije pružaju teorijska znanja, a potom se (nakon 10 sati ujutro) ide na pokaznu demo-rezidbu u vinograde na Vinogorju Kutjevo. Teorijska znanja prenesena su putem Power Point prezentacija o rezidbi, ali, budući da slika govori više od tisuću riječi – a film još i više, dio vremena u predavaonici Velike vijećnice u Kaptolu posvećen je prikazu video isječaka o rezidbi vinove loze.

Kroz dva dana ove Škole, polaznici su, kroz teoriju i praksu, mogli naučiti sve o:

  • pupu kao „kralju“ u vinogradarstvu,
  • morfologiji pupa,
  • postupnom formiranju uzgojnih oblika,
  • tipovima uzgojnih oblika i njihovim modifikacijama, njihovim prednostima i manama,
  • svrsi i važnosti rezidbe,
  • vremenu provedbe rezidbe,
  • primjeni bio-stimulatora tla u vinogradima,
  • sortimentu kontinentalne Hrvatske,
  • alatu i priboru za rezidbu,
  • važnosti oštrine sječiva na alatu,
  • kutovima reza,
  • važnosti dezinfekcije rana nastalih nakon rezidbe,
  • najčešćim pogreškama u rezidbi,
  • mogućnostima u suzbijanju nepovoljnog utjecaja kasnog proljetnog mraza,
  • važnosti i odabiru pravilne (i optimalne) debljine rozgve,
  • kontroli očuvanosti pupova prije rezidbe,
  • koeficijentima rodnosti i plodnosti pupova te opterećenju trsa rodnim pupovima.


Srž na rozgvi boje bijele kave – očuvani provodni snopovi, znači nije smrzlo! Ovako bi (u presjeku) trebalo izgledati sve što smo ostavili na rod.


Smrzla „srž“ na rozgvi (tamne boje) – potrebna kontrola prije rezidbe. Ostavljanje ovakve rozgve je „uzaludan trud“, jer pup (ako i potjera) neće nastaviti rasti.

Sve navedeno potkrijepljeno je primjerima iz kontinentalne Hrvatske, ali i širom Europe. Na koncu, pružen je i poseban osvrt na sve najvažnije bolesti i štetnike vinove loze, uključujući i njihovo suzbijanje.

Teren prvoga dana, prekrasna visoravan iznad mjesta Velika, na oko 300 metaara nad morem i pogledom na „Valis Aureu“ od kojega pri lijepom i bistrom danu „zastaje dah“, sa svojim vinogradima je pružao osnove za praktičnu pokaznu rezidbu. Ondje su pokaznom demo-rezidbom obrađeni uzgojni oblici En Gobelet (čit: Angoblé), Guyot (čit: Gijó), te modificirani GDC (Geneve Double Courtain – čit: Ženev dubl kurtén – dvostruka ženevska zavjesa), kod nas poznatiji kao „zavjesa“. Potom su polaznici Škole, svaki osobno nastojali rezati, uz kontrolu i evaluaciju kvalitete njihova rada. Isprobana je i rezidba elektro-škarama.

Drugi dan, nakon teorijske nastave u Kaptolu, terenska pokazna rezidba je održana na vinogradima iznad mjesta Bektež, nekih 260 metara nad morem. Odatle se za lijepoga dana vidi čak i planina Motajica u Bosni. Ondje je prikazana rezidba na sortama graševina, merlot i cabernet sauvignon s dominacijom uzgojnog oblika Guyot i dvostruki Guyot te kordonac Roayat (Roajà). Nakon pojedinačne pokusne rezidbe svakog od polaznika tečaja, u popodnevnim satima tek naslućenog vikenda, završena je ovogodišnja „Zimska škola rezidbe vinove loze – Kaptol 2018.“. Osim pisca ovih redaka, svoj nesebičan angažman u pružanju znanja – polaznicima ove Škole, pružili su kolege Goran Josipović i Đurđica Kšenek.

 

Tomislav Božičević, dipl.ing.agr.,
viši stručni savjetnik za hortikulturu,
predavač, demonstrator rezidbe i voditelj Škole

Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Novo ruho Terana i Portugisca

Pobliže, nazivi ovih sorata sadrže ili se sastoje od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Popis tih sorata naveden je u Prilogu XV. Uredbe Komisije (EZ) br. 607/2009, a sada je i nacionalnim propisom osigurana provedba te Uredbe.

Pravilnikom se uređuje označavanje sljedećih sorata:

  1. Aglianico crni;
  2. Albana bijela;
  3. Alicante Bouschet;
  4. Barbera;
  5. Frankovka, Borgonja istarska;
  6. Nebiolo;
  7. Burgundac bijeli;
  8. Burgundac crni;
  9. Burgundac sivi;
  10. Portugizac;
  11. Radgonska ranina;
  12. Rajnski rizling;
  13. Štajerka, Štajerska belina;
  14. Teran;
  15. Primitivo;
  16. Vermentino;
  17. Trebbiano Toscano.

Ovim nacionalnim propisom, označavanje vina oznakom sorte Teran konačno je dobilo i pravno uporište. Valja spomenuti i da je u popis uvrštena i sorta Portugizac, koja se nalazi na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze te je preporučena sorta za proizvodnju vina sa ZOI u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, ali do sada uvjeti za njezino označavanje na vinu nisu bili jasno definirani. Određene nejasnoće stvorila je i činjenica da zahtjev za priznavanjem tradicionalnog izraza „Mlado vino Portugizac“ nije prihvaćen u procesu pregovora za pristupanje EU, odnosno da je Hrvatska taj zahtjev povukla.

Joško Bubalo, dipl. ing. agr.,
stručni savjetnik

Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinogradarstvo

Udruga vinogradara Marija Bistrica u posjeti vinarijama na Pelješcu

Posjet je realiziran uz financijsku pomoć Krapinsko zagorske županije dodijeljenu putem Javnog natječaja za financiranje projekata i programa udruga koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje članova poljoprivrednih udruga te stjecanje novih znanja na području poljoprivredne proizvodnje. Posjet je stručno podržao i pomogao u njegovoj realizaciji prof. dr. sc. Bernard Kozina sa Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Vinogradari na OPG-u Duvančić Marka, Foto: Dragica Tresk Penezić

Vinogradari na OPG-u Duvančić Marka, Foto: Dragica Tresk Penezić

Na putu prema Pelješcu vinogradari iz Marije Bistrice prvo su posjetili OPG Marka Duvančića u Razvođu, općina Promina. Srdačnu dobrodošlicu na svom OPG-u zaželio im je nositelj Marko Duvančić, dipl. ing. agr., te je prisutnima omogućio odlazak u jedan od njegovih vinograda i razgledanje njegovih smještajnih kapaciteta kao turističke ponude u jedinstvenim sobama-bačvama. Ljubazni domaćin je prisutnima iznio kronologiju razvoja svog gospodarstva. Gospodarstvo se razvilo na imanju njegovih djeda i bake, te je prije 15 godina krenulo u proizvodnju vina. Godinama povećavaju površine pod vinovom lozom tako da trenutno imaju oko 67 000 čokota. Proizvode vino od autohtonih sorti debita, prominskog rubina, plavine i maraštine, te čuvenih sorti merlota, syraha i cabernet sauvignona. Godišnje proizvedu 40-50 000 litara vina. S ponosom ističe vlastiti angažman u osmišljavanju i uređenju gospodarstva uz veliku podršku strica Stanka. U nekadašnjoj “pojati” sada se nalazi prostor u kojem se može ugostiti do 50-ak gostiju hranom i pićem koje proizvedu na svom gospodarstvu ili kupe od susjednih gospodarstava. Posebnost smještaja čini mogućnost boravka u jednoj od 8 soba “bačvi”. Dvokrevetne sobe se nalaze unutar vinskih bačvi zapremnine 43 000 litara, a opremljene su starim autohtonim namještajem. Gospodin Duvančić zadovoljan je i ponosan sa svime što je postigao do sada i pun je ideja za daljnji razvoj.

Sobe „bačve“, Foto: Dragica Tresk Penezić

Posjet je završio druženjem uz ručak i tom je prilikom vodstvo Udruge uručilo g. Duvančiću prigodne poklone – suvenire iz Marije Bistrice i novu publikaciju Udruge vinogradara, te mu zahvalilo u ime Udruge na gostoprimstvu.

Foto: Dragica Tresk Penezić

Drugog su dana u Stonu članovi Udruge prisustvovali otvorenju 11. manifestacije »Dani otvorenih vrata vinarija na Pelješcu«, a posjetili su i Solanu, te Stonske zidine. Vinari s Pelješca, njih oko 30, otvorili su vrata svojih vinarija i omogućili vinoljupcima da kušaju njihova vina. Pelješac je najveće vinogorje Dubrovačko-neretvanske županije, gdje se proizvode neka od najboljih hrvatskih vina, a najzastupljenija je autohtona sorta plavac mali koja je potomak niza spontanih križanja i odlikuje ju visoka tolerantnost na najčešće bolesti vinove loze.Vinogradari Udruge posjetili su poznati položaj Dingač gdje se zbog refleksije sunca od površine mora i kamena stvaraju savršeni uvjeti za nakupljanje šećera u grožđu.

Dolje položaj Dingač, Foto: Dragica Tresk Penezić

Slijedio je posjet obiteljskoj vinariji Matuško u Potomju, koja se može pohvaliti svojom turističkom ponudom, vrsnim vinima od plavca malog, rukatca i pošipa, impresivnim ogromnim podrumom ispod razine tla, uređen u stilu starih podruma građenih od opeke, a opremljen sa velikim brojem hrastovih barrique bačava.

Vinarija Matuško, Foto: Dragica Tresk Penezić

Polaznici stručnog putovanja upoznali su vina vinarije Rota, proizvedena od autohtone sorte plavac mali s položaja na brdu Rota. Vinogradi površine 25 ha podignuti su na melioriranom kršu u unutrašnjem dijelu Pelješca na 350-480 m nadmorske visine u okviru programa Vlade RH o povećanju površinu vinograda prije ulaska Hrvatske u EU. Specifičnost ovog položaja je što su tu dani topli, a noći hladnije dok na položaju Dingač razlike u temperaturama dana i noći su minimalne ili ne postoje. Iz toga proizlazi i znatno ranije vrijeme berbe na položaju Dingač (krajem kolovoza i početkom rujna) u odnosu na položaj Rota (početak do sredine listopada). Vina Rota obilježava novi doseg stila i kakvoće plavca malog. S vinogradima i vinima Rota, članove Udruge upoznao je prof. dr. sc. Bernard Kozina, dugogodišnji prijatelj i stručna podrška Bistričke Udruge. Uz informacije o načinu pripreme terena i pretvaranja mediteranskog krša obraslog makijom i borovom šumom u supstrat prikladan za uzgoj vinove loze, polaznici su kušali i različite tipove i stilove vina proizvedenih od grožđa plavca malog.

U sklopu manifestacije članovi Udruge posjetili su druge vinarije u Potomju, te uživali u kušanju njihovih vina. Manifestacija je dobar vid turističke ponude izvan turističke sezone.

Pogled na položaj Rota, Foto: Dragica Tresk Penezić

Na povratku kući članovi Udruge bili su zadovoljni studijskim putovanjem, te su zaključili da je za uspjeh potrebna upornost, odvažnost i priča. Obzirom da je cilj udruge od samog osnutka bila edukacija kako bi se kod svake kleti mogla popiti čaša kvalitetnog vina, vinogradari su se složili da i u njihovom kraju postoji osnova za jednu dobru priču i moguću manifestaciju.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik