MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

PRIZEFISH “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”

Interreg Italy-Croatia Programe Priority axis: BLUE INNOVATION

https://www.italy-croatia.eu/home

Ukupni proračun projekta : 3.117.680,00 eura  (ERDF+Nacionalno sufinanciranje)

Sredstva Programa: 2.650.028,00 eura (ERDF)

Početak projekta: 01. siječnja 2019.

Kraj projekta: 30. lipnja 2021.

Projekt “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno PRIZEFISH, dio je prve prioritetne osi „Plava inovacija“ programa INTERREG Italija- Hrvatska. Pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji omogućeno je uspostavljanje prekograničnog programa suradnje “Interreg V-A” između Italije i Hrvatske. Program podržava suradnju preko Jadranskog mora s ciljem povećanja prosperiteta i potencijala plavog razvoja tog područja kojim će se putem prekograničnih partnerstava unaprijediti lokalni uvjete za inovacije u sektorima plavog gospodarstva na području suradnje. Opći cilj projekta je poboljšanje uvjeta za uvođenje inovativnih pristupa za održivo upravljanje ribarstvom u Jadranskom moru temeljeno na razmjeni znanja i dijeljenju dobrih praksi među partnerima.  što će omogućiti  otvaranje novih radnih mjesta u gospodarskim sektorima ribarstva i akvakulture te je Prvi stup Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

Nositelj projekta je Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni.

Ostali partneri su:

  • Zadarska županija (Zadar),
  • Nacionalno istraživačko vijeće (Rim),
  • ASSAM – Agencija za usluge poljoprivrednog sektora regije Marche (Osimo),
  • CESTHA – istraživački centar za očuvanje staništa (Marina di Ravenna),
  • Srednja škola ‘Remo Brindisi’ (Lido degli Estensi, Comacchio),
  • Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split),
  • Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku – OGS (Sgonico),
  • Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Ribarska zadruga Istra (Poreč),
  • Organizacija proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija),
  • Ministarstvo poljoprivrede- Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva (Zagreb),
  • Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split),
  • Regija Emilia Romagna (Bologna).

Izazovi i plasman proizvoda ribarstva na domaće i međunarodno tržište

Prilikom plasmana svojih proizvoda na tržište ribari se suočavaju s izazovima kao što su očuvanje kvalitete proizvoda od ulova, manipulacije, prerade do krajnjeg potrošača. Niska prodajna cijena uvjetovana nižom kvalitetom proizvoda kao i nemogućnost konkuriranja certificiranim proizvodima na domaćem i međunarodnom tržištu razlozi su za poticanje na veću angažiranost i pronalaženje novih inovativnih rješenja radi dodavanja vrijednosti proizvodima ribarstva i  postizanja konkurentne cijene na tržištu. Boljom komercijalizacijom kroz uvođenje inovacija predviđa se povećanje  ekonomske održivosti srednjih i malih poduzeća te organizacija proizvođača, uz ekološku održivost i očuvanje bioloških resursa. Provedbu projekta  u okviru prekogranične suradnje, zajednički će provoditi projektni partneri suodgovorni za upravljanje ribljim resursima i njihovim plasmanom na tržište kao što su znanstvene institucije, lokalne i nacionalne javne ustanove, škole, organizacije proizvođača te ostali dionici. Bolji plasman proizvoda ribarstva planira se postići podizanjem kvalitete dodavanjem vrijednosti te organiziranjem tržišnih lanaca.

Opći cilj projekta je potaknuti talijanska i hrvatska mala i srednja poduzeća te organizacije proizvođača na veću angažiranost u ribarstvu i komercijalizaciji ribljih proizvoda kako bi se osigurala konkurentnost tih proizvoda, ne samo na domaćem tržištu, već i na međunarodnom. Ovaj cilj se namjerava ostvariti kroz predviđene aktivnosti unutar radnih paketa kojima će se izvršiti analiza trenutnog stanja resursa, upravljanja i menadžmenta u sektoru ribarstva te predložiti moguća inovativna rješenja za postizanje održivog ribolova i dodavanje vrijednosti proizvodima razvojem inovacija u procesu proizvodnje ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću uz pomoć eko-oznaka koje ispunjavaju okolišne, ekonomske i društvene zahtjeve.

Uz opći  postavljena su i tri specifična cilja u projektu PRIZEFISH:

  • Ekonomsko – ekološki održivi razvoj Jadranskog ribarstva putem novih tehnologija
  • Omogućavanje malog i srednjeg poduzetništva da stvore proizvod sa dodanom vrijednošću s ekološkom oznakom (certifikatom)
  • Povećanje konkurentnosti Jadranskih proizvođača u tržnice zemalja Europske unije i van EU

Neki od planiranih rezultata su:

  • Sveobuhvatni pregled ribolovnih aktivnosti na Jadranu
  • Jasno definiranje ribarstva koje bi se moglo prijaviti za održivo ekološko označavanje
  • Smjernice za prijenos održivih ribolovnih praksi između Italije i Hrvatske
  • Kampanje podizanja svijesti ciljnih skupina o važnosti održivih ribolovnih praksi i procesa certificiranja.
  • Kapitalizacija glavnih rezultata za prijenos najboljih praksi u ribarstvu izvan okvira projekta, kako u prostornom tako i u vremenskom smislu

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva nadležna je za provedbu predviđenih aktivnosti unutar pojedinih paketa PRIZEFISH projekta. Kao projektni partner sudjeluje u projektnim paketima s ostalim projektnim partnerima u pripremi i analizi podataka o stanju resursa, sezonalnosti i tržištu proizvoda ribarstva, kao i pronalaženju inovativnih rješenja za postizanje projektnih ciljeva. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva provodit će sve potrebne aktivnosti za diseminaciju rezultata projekta i edukaciju na terenu uključivanjem ribara u projekt. Predviđena sredstva za provedbu projekta su u ukupnom iznosu od 74.500,00 eura, sufinancirana s 85%  ERDF sredstvima u iznosu od 63.325,00 eura.

Cilj PRIZEFISH projekta sažet je u krilatici „Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!“

Ribarstvo, Vijest

Treći Ruralni parlament

Na Trećem Ruralnom parlamentu, održanom od 20. do 23. svibnja u Vodicama i Tisnom, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Mreže za ruralni razvoj, u Betini je održana terenska radionica pod naslovom „ Resursi lokalne ribarske zajednice“. Radionicu je vodio Ante Sladoljev iz LAGUR-a GALEB. Gđa. Milena Ramov, stručna voditeljica Parka prirode Telašćica je otvorila radionicu prezentacijom na temu „Uključivanje lokalne zajednice u upravljanje zaštićenim područjem u svrhu zaštite morskih resursa“, te je predstavila problematiku ribolova u zaštićenima područjima, suradnju s ribarima s ciljem očuvanja morskih resursa, projekt FishMPABlue2 – testiranje alata za upravljanje ribolovom u suradnji sa lokalnom zajednicom, problematiku ilegalnog ribolova te razvoj pesca – tourisma. Gđa. Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede je održala prezentaciju na temu „Udruživanje u ribarstvu i akvakulturi“ te se fokusirala na organizacije proizvođača – koji su razlozi za udruživanje, ciljevi, potpore, kakva je pravna osnova i koji su uvjeti za priznavanje OP. Nastavno na prezentaciju o udruživanju predstavnik organizacije proizvođača „O3OP“ Alen Lovrinov, kao jednog od primjera dobre prakse ne samo u Hrvatskoj nego u Europi, je prisutnima objasnio genezu razvoja njihove organizacije proizvođača i razloge uspješnosti, kao i kratkoročne i dugoročne planove.

Nakon prezentacija je uslijedila rasprava u kojoj su sudjelovali svi prisutni te su doneseni sljedeći zaključci:

Udruživanje

– uzimajući primjer Šibensko – kninske županije koja ima cca 300 profesionalnih ribara, a samo dvije ribarske zadruge u koje su uključena svega 20 ribara postoji veliki potencijal za udruživanjem ribara u organizacije (ribarske zadruge, organizacije proizvođača) koje kao takve donose brojne prednosti sukladno Zajedničkoj ribarstvenoj politici, te prednosti pri izlasku na tržište i sudjelovanje u donošenju propisa koji se odnose na regulaciju ribolova.

– da bi se potencijal ostvario potrebno je kontinuirano raditi na promociji i edukaciji ribara i pružanju stručne pomoći u pripremi potrebne dokumentacije.

– svi prisutni iz ribarskog sektora su se složili sa prednostima udruživanja i prepoznali su ih, ali su također ukazali i na administrativne i druge prepreke koje je potrebno pojednostaviti.

– održivo ribarstvo ima smisla, jer manji, ali kvalitetniji ulov znači veću zaradu, a uz manji napor. Izdvojio bih rečenicu predstavnika OP „Omega 3“ :“Ne možete imati vrhunski proizvod ako puno lovite“

– kako je ribarska zadruga „Bluefin“ pokazala interes za priznavanjem ribarske zadruge kao organizacije proizvođača, a zadovoljava sve uvjete, te se i bavi održivim ribarstvom (jer tuna od ove godine zahvaljujući regulaciji lova više nije ugrožena vrsta) iskazala je potrebu za dodatnom edukacijom svojih članova –  ribara ICCAT tunolovaca, što su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, te će se isto uskoro i realizirati. Ovo je još jedan dokaz da je potrebno aktivno educirati i promovirati ribare kako bi saznali koje im to sve prednosti donose udruživanja.

Upravljanje i zaštita morskih resursa

podržati i poticati ovlaštene osobe koje na temelju Zakona o morskom ribarstvu( NN) 14/19 rješenjem Ministra mogu obavljati inspekcije na terenu kako bi kontrola bila što obuhvatnija i kako bi se zaštitili morski resursi od ilegalnog ribolova.

– potrebno je poticati ribare da se samoinicijativno udruže lokalno i krenu samostalno u zaštitu lokalnih resursa, međusobnim dogovorom i regulacijom lova, te da sudjeluju u propisima koji reguliraju ribolov, s naglaskom na zaštićena područja.

Radna snaga

– Kao i u ostalim sektorima i ribarski trpi probleme zbog nedostatka radne snage. Stoga je potrebno aktivno promovirati zanimanje ribara i promovirati sve njegove prednosti kao što su cjelogodišnja primanja i primanja iznad prosjeka u Hrvatskoj prvenstveno mladima.

Primjer dobre prakse

suradnja Parka prirode Telaščica i lokalnih ribara u zaštiti lokalnih resursa kroz projekt FishMPABlue 2 u kojem sudjeluje i WWF, je potrebno promovirati kao primjer dobre prakse i u ostalim zaštićenim područjima, ali isto tako i u ostalim ribolovnim područjima kako bi se sačuvali morski resursi.

Pesca tourism

postoji sve veće zanimanje ribara za diverzifikacijom djelatnosti kako bi povećali svoje prihode, te time ujedno i smanjili ribolovni napor.

– budući da ova djelatnost obuhvaća različita tijela državne uprave (Ministarstva turizma, pomorstva i poljoprivrede), potrebno je ujednačiti provođenje propisa između njih.

 

                                                                            Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva
načelnica Odjela za ribarstvo

Ribarstvo, Savjet

Akvakultura na OPG-u

Sukladno Zakonu o akvakulturi („Narodne novine“, br. 130/17) i Pravilniku o odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 15/2019) djelatnost akvakulture mogu obavljati obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kao dopunsku djelatnost.

Sukladno članku 12. Zakona o akvakulturi, OPG-u će se odobriti obavljanje djelatnosti akvakulture izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti akvakulture izdaje Ministarstvo poljoprivrede temeljem zahtjeva OPG-a koji je nositelj ugovora o ostvarivanju prava na korištenje kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture.

Temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture (Narodne novine, br. 8/2019) podnosi se zahtjev za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture.

Zahtjev sadrži sljedeće:

– podatke o podnositelju zahtjeva (ime i prezime ili naziv, te adresu odnosno sjedište, OIB/MB),

– dokaz o vlasništvu ili posjedu ribnjaka, odnosno drugog uzgajališta vodenih organizama (z.k. izvadak ili posjedovni list ili ugovor o zakupu/najmu ili slično),

– registraciju akvakulture odnosno izvadak iz upisnika poljoprivrednika,

– rok na koji se traži stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture koji ne može biti dulji od 25 godina,

– podatke o mjestu planiranog korištenja i zahvaćanja i ispuštanja voda: županija, općina/grad, katastarska općina, katastarska čestica, koordinata mjesta zahvaćanja i ispuštanje vode HTRS96/TM ili drugu oznaku koja omogućava da se mjesto korištenja i/ili zahvaćanja i ispuštanja vode nedvojbeno utvrdi,

– akt o usklađenosti zahvata putem kojeg se ostvaruje korištenje kopnenih voda s prostorno-planskom dokumentacijom (lokacijska dozvola ili akt nadležnog tijela prema posebnom propisu o gradnji na temelju kojeg se može pristupiti gradnji, ili uporabna dozvola ili vodopravni uvjeti i vodopravna potvrda ili zapisnik s tehničkog pregleda predstavnika nadležnog za poslove vodnoga gospodarstva i slično),

– ukupnu površinu (m2) i proizvodnu površinu (m2) ribnjaka ili drugog uzgajališta vodenih organizama te ukupnu zapreminu (m3), zapreminu (m3) u kojima će se vršiti uzgoj, potrebnu količinu vode bilanciranu po mjesecima za ne kalendarsku (uzgojni ciklus) godinu i podatak o prosječnoj zapunjenosti ribnjaka ili drugog uzgajališta za posljednje tri godine na kojima je uspostavljena proizvodnja

Zahtjev se podnosi na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektor za poljoprivredno zemljište, Ul. grada Vukovara 78, 10000 Zagreb.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za akvakulturu propisan je Pravilnikom o odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 15/2019).

Fizička osoba koja je sukladno posebnom propisu nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva podnosi zahtjev Ministarstvu poljoprivrede.

Zahtjev će se smatrati potpunim ako sadrži sljedeću priloženu dokumentaciju i podatke:

– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv OPG-a, ime i prezime nositelja OPG-a, jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika (MIBPG), OIB nositelja OPG-a, sjedište OPG-a, kontakt podatke),

– izvod iz Upisnika OPG-a ne stariji od 30 dana,

– opis područja na kojem se namjerava obavljati djelatnost akvakulture (naziv lokacije/područja i/ili adresa i/ili katastarska čestica),

– presliku odgovarajućeg akta kojim se ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o vodama, odnosno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu,

– presliku odgovarajućeg akta kojim se dokazuje da obavljanje djelatnosti akvakulture nije u suprotnosti s namjenom prostora, sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju,

– hrvatski i znanstveni naziv vodenih organizama koji će se uzgajati.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture

Zahtjev za upis promjene podataka u odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture

Zahtjev se podnosi na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, Služba za akvakulturu, Ivana Mažuranića 30, 23000 Zadar.

Više na poveznici:   https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5087

dr.sc. Boris Župan
Viši stručni savjetnik za ribarstvo

Ribarstvo, Savjet

Umirovljenici u obavljanju gospodarskog ribolova

Kada se radi o obavljanju vezanog obrta (kao što je djelatnost gospodarskog ribolova), za obavljanje djelatnosti mora biti ispunjeni i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.

Drugim riječima, gospodarski ribolov na ribarskom plovilu dopušteno je obavljati samo osobama koje su stručno osposobljene, što se dokazuje Uvjerenjem ili Potvrdom o stručnoj osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova.

U slučaju da umirovljenik želi raditi u gospodarskom ribolovu, ovlaštenik povlastice ga može  zaposliti na nekoliko načina, a da i dalje prima svoju mirovinu.

Osoba koja je u starosnoj mirovini može se zaposliti na temelju ugovora o radu, ali samo na pola radnog vremena (četiri sata dnevno) kako bi i dalje primala svoju mirovinu u cijelom iznosu odnosno kako se ne bi obustavila njena isplata. No bitno je napomenuti kako ovo ne vrijedi za one u prijevremenoj mirovini, koji u tom slučaju ostvaruju pravo na rad, ali im neće biti isplaćena mirovinska primanja.

Umirovljenici također mogu raditi putem ugovora o djelu bez da izgube pravo na isplatu mirovine. Putem ugovora o djelu mogu se obavljati jednokratni poslovi koji se obično sastoje od obavljanja nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu.

Za umirovljenike je također pogodan i sezonski rad u poljoprivredi, biljogojstvu, stočarstvu ili ribarstvu. Sezonski radnik u poljoprivredi/ribarstvu je fizička nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji na temelju ugovora obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi ili ribarstvu. Bez gubitka prava na mirovinu mogu se obavljati sezonski poslovi u trajanju od najduže 90 dana tijekom kalendarske godine (kod jednog ili više poslodavaca) što ne mora biti u neprekinutom trajanju.  Korisniku starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad evidentira se svojstvo osiguranika – sezonskog radnika u poljoprivredi i  ne obustavlja mu se isplata mirovine, odnosno ne određuje mu se novi mirovinski faktor.

Poslove sezonskog radnika u poljoprivredi/ribarstvu ne mogu obavljati:

  • Zaposlene ili samozaposlene osobe koje se nalaze u radnom ili socijalnom statusu na temelju kojeg su obvezno osigurane prema posebnim propisima
  • Osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove
  • Osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osiguranje prema posebnom propisu (npr. pomorci)
  • Maloljetne osobe
  • Osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima.

Kod sezonskog rada, poslodavac ne zapošljava radnika već koristi vrijednosne kupone za onoliko dana koliko će taj radnik obavljati poslove. U cijenu vrijednosnog kupona koje izdaje Ministarstvo financija, a može se kupiti u poslovnicama FINA-e, uračunati su obvezni doprinosi obračunati na dnevnu osnovicu. Zakonom je propisano da se ugovor sklapa prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanoj tiskanici ugovora.

Neupotrijebljene vrijednosne kupone za sezonski rad u poljoprivredi može se vratiti u bilo koju poslovnicu FINA-e najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Više informacija o kuponima može se naći na poveznici https://www.fina.hr/prodaja-kupona-i-ugovora-za-rad-u-poljoprivredi

mr. sc. Danijela Mioković

viša stručna savjetnica (ribarstvo) 

Ribarstvo, Vijest

Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu

U Ravenni je 6. i 7. ožujka 2019. godine održan Kick off sastanak koji je označio početak aktivnosti PRIZEFISH projekta. Projekt “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno PRIZEFISH, dio je prve prioritetne osi „Plava inovacija“ programa INTERREG Italija – Hrvatska. Na projektu sudjeluje uz vodećeg partnera šest hrvatskih i sedam talijanskih partnera koji su se prvi put službeno sastali u povijesnoj palači Rasponi dalle Teste u Ravenni kako bi uspostavili te započeli provođenje ključnih aktivnosti PRIZEFISH projekta. Sastanak je organizirao vodeći projektni partner Međuresorni istraživački centar znanosti o okolišu Sveučilišta u Bologni (UNIBO-CIRSA), a sastankom je predsjedala prof. Alessia Cariani.

Opći cilj projekta je premošćivanje teritorijalnih izazova  kako bi se razvio prekogranični lanac opskrbe, ali i sustavni razvoj proizvoda kojima bi se kapitalizirale prekogranične inovacije u svrhu dugoročnog povećanja ekonomske, ekološke i socijalne održivosti u obalnom području Jadrana. Za postizanje zadanog cilja, aktivnosti PRIZEFISH projekta usredotočene su na razvoj i implementaciju inovativnih ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću koju donose eko oznake kako bi se osigurala ekonomska, ekološka i socijalna održivost ribarskog sektora.

Ministarstvo poljoprivrede je pripajanjem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe preuzelo projekt kao projektni partner PP11. U provedbi predviđenih aktivnosti unutar pojedinih paketa sudjelovati će Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva kroz analizu i izradu potrebnih dokumenata te diseminaciju rezultata projekta

Cilj PRIZEFISH projekta sažet je u krilatici „Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!“

Ukupni proračun projekta: 3.117.680,00 eura (ERDF+Nacionalno sufinanciranje)

Sredstva Programa: 2.650.028,00 eura (ERDF)

Početak projekta: 01. siječnja 2019.

Kraj projekta: 30. lipnja 2021.

https://www.italy-croatia.eu/

Ribarstvo, Vijest

Dan malostonske kamenice

Ljubitelji kamenica u subotu 23.03.2019. godine okupili su se u Malom Stonu na manifestaciji ‘Dan malostonske kamenice’ kojom se tradicionalno obilježava blagdan sv. Josipa, koja je organizirana od strane Turističke zajednice Općine Ston, Udruge Stonski školjkari i Ministarstva poljoprivrede.

Usprkos problemima i medijskim natpisima oko pojave Noro virusa u Malostonskom zaljevu, na manifestaciji se skupio veliki broj, kako domaćih, tako i stranih posjetitelja.

Centralnom događanju je prethodila Informativno-edukativna radionica u Stonu koja se održala u petak 22.03.2019. godine na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, školjkari i ribari Dubrovačko-neretvanske županije te predstavnici FLAG-a Južni Jadran. Na radionici se raspravljalo o aktualnim temama iz ribarstva i marikulture, te su sudionici postavljali brojna pitanja na koja su dobili stručne odgovore. Za istaknuti su rasprave o promjenama u prikupljanju statističkih podataka o akvakulturi, ciljanom izlovu orade u Malostonskom zaljevu kao i pokretanju Studije utjecaja marikulture na okoliš.

Drugog dana događanja, u subotu 23.03.2019. godine, održana je ceremonija dodjele certifikata školjkarima za zaštićenu oznaku izvornosti. Ovim je malostonska kamenica i službeno postala prvi proizvod iz mora u Republici Hrvatskoj zaštićen ovakvom oznakom, te proizvod s najvećim brojem korisnika certifikata.

Uzvanici su dan završili degustacijom kamenica i kapljicom vrhunskog pelješkog vina.

Maja Ficović, mag. ing. morskog ribarstva
Stručna suradnica (ribarstvo)

Ribarstvo, Vijest

FAIRSEA

Opći cilj projekta je poboljšanje uvjeta za uvođenje inovativnih pristupa za održivo upravljanje ribarstvom u Jadranskom moru temeljeno na razmjeni znanja i dijeljenju dobrih praksi među partnerima.

Glavni rezultat projekta bit će razvoj integrirane platforme za kvantitativni ekosustavni pristup ribarstvu, koji nadilazi teritorijalne granice te daje naglasak na interdisciplinarnosti.

Platforma će objedinjavati biološke/ekološke procese (uzimajući u obzir cirkulaciju vodenih masa, fizikalno-kemijske  procese, produkciju planktona, dinamiku resursa uključujući njihovu interakciju) i bio-ekonomsku dinamiku ribarstva.

Ova visokotehnološka i inovativna platforma koristit će se kao alat za planiranje pomoću kojega će se moći testirati različiti pristupi upravljanju ribarstvom na lokalnoj razini i na razini cijelog Jadrana. Platforma je osmišljena kao znanstvena osnova za predlaganje i procjenu zajedničkih upravljačkih odluka na lokalnoj i međunarodnoj razini, nastalih suradnjom: zakonodavnih institucija, stručnjaka i dionika ribarskog sektora. Projektom će se omogućiti dobivanje odgovora o referentnim točkama, najboljim praksama i uputama za optimiziranje između ekološke i socio-ekonomske održivosti sektora ribarstva na području Jadrana.

Projekt FAIRSea se financira u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 1- Blue innovation).

Nositelj projekta je Istituto Nazionale di Oceanografia e Geofisica Sperimentale OGS, a uključeno je 11 partnera iz Italije i Hrvatske.

Ministarstvo poljoprivrede je preuzelo projekt pripajanjem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe te je voditelj Radnog paketa broj 4 kao i drugih aktivnosti u ostalim radnim paketima u kojima će provesti sastanke s dionicima i analize socioekonomskih aspekata sektora.

Ukupni proračun projekta : 2.060.000,00 eura  (ERDF+Nacionalno sufinanciranje)

Sredstva Programa: 1.751.000 eura (ERDF)

Početak projekta: 01. siječnja 2019.

Kraj projekta: 28. veljače 2021.

 

Ribarstvo, Vijest

Raspolaganje pasivnim kapacitetom

Što je pasivni kapacitet?

Kapacitet ribarske flote predstavlja ukupni kapacitet plovila koja su upisana u Registar ribarske flote Republike Hrvatske izražen u tonaži (GT) i snazi porivnog stroja (kW), koji ne smije niti u jednom trenutku prijeći vrijednost maksimalne dopuštene granice kapaciteta ribarske flote RH ( 53.452 GT i 426.064 kW), sukladno odredbama Zajedničke ribarstvene politike.

Kapacitet flote može biti aktivni i pasivni. Aktivni kapacitet uključuje ukupni kapacitet plovila izražen u tonaži (GT) i snazi (kW) upisanih u važeće povlastice, dok pasivni kapacitet uključuje kapacitet izražen u tonaži (GT) i snazi (kW), a odnosi se na:

– razliku kapaciteta između plovila upisanih u povlasticu u slučaju zamjene plovila novim plovilom manje snage i/ili manje tonaže ili zamjene porivnog stroja novim, ali manje snage ili

– kapacitet koji je prešao na raspolaganje državi, a predstavlja razliku između ukupnog kapaciteta ribarske flote iz stavka 1. ovoga članka i pasivnog kapaciteta koji je na raspolaganju vlasnicima plovila iz podstavka 1. ovoga stavka.

U okviru Registra ribarske flote Ministarstvo poljoprivrede vodi evidenciju o aktivnom i pasivnom kapacitetu ribarske flote.

Stupanjem na snagu Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/2017, od 30.06.2017. i NN 14/2019, od 07.02.2019.) omogućeno je vlasnicima plovila na koja je izdana povlastica za gospodarski ribolov, raspolaganje pasivnim kapacitetom  kroz period od najviše tri godine. Vlasnici plovila smiju ustupiti pasivni kapacitet kojim raspolažu drugim vlasnicima plovila i/ili ga mogu iskoristiti za plovila u svom vlasništvu na način da se pasivni kapacitet prenosi u cijelosti ili u najviše dva dijela.

Uvjeti i kriteriji za ustupanje/preuzimanje kapaciteta izraženog u GT i/ili kW propisani su člankom 7. Pravilnika o Registru flote Republike Hrvatske (NN 5/2019):

Kapacitet ribarskog plovila na koje je izdana važeća povlastica za gospodarski ribolov na moru izražen u GT i kW može se povećati temeljem ustupanja pasivnog kapaciteta s jednog ili više ribolovnih plovila na koje je izdana važeća povlastica za gospodarski ribolov na moru. Povećanje kapaciteta plovila na koje je izdano Odobrenje za gospodarski ribolov na moru (okružujuće mreže plivarice, pridnene povlačne mreže koće i obalne mreže potegače) može se izvršiti isključivo ako se kapacitet ustupa s jednog ili više plovila na koje je izdano Odobrenje za gospodarski ribolov na moru za isti alat.

Povećanje kapaciteta ribarskog plovila vrši se temeljem ovjerene izjave o ustupanju/preuzimanju kapaciteta na način da vlasnik plovila kojem je ustupljen pasivni kapacitet u GT i/ili kW podnese zahtjev u nadležnoj Područnoj jedinici Uprave ribarstva za upis promjene podataka u povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Uz zahtjev se prilaže izjava o ustupanju/preuzimanju pasivnog kapaciteta ovjerena kod javnog bilježnika.

Pod pasivnim kapacitetom koji vlasnik ustupa smatra se kapacitet izražen u GT i kW i on se ustupa u najviše dva dijela. Npr. ako vlasnik raspolaže pasivnim kapacitetom izraženom u GT i kW, te ustupi GT u dva dijela, nema više mogućnost ustupanja kapaciteta izraženog u kW te on prelazi u državno vlasništvo. Također, vlasnik može ustupiti drugom vlasniku plovila jedan dio kapaciteta izraženog u GT i kW, a drugom vlasniku plovila drugi dio pasivnog kapaciteta izraženog u GT i kW. U slučaju kada vlasnik raspolaže samo pasivnim kapacitetom izraženom u GT ili samo u kW, on ga može ustupiti u dva dijela (npr. prvi dio može iskoristiti za svoje drugo plovilo, a drugi dio može ustupiti drugom vlasniku plovila na koje je izdana važeća povlastica).

Ukoliko je vlasnik ostvario pasivni kapacitet u dva odvojena vremenska razdoblja, pasivnim kapacitetima se raspolaže odvojeno.

Propisanim odredbama Zakona o morskom ribarstvu, omogućena je vlasnicima plovila zamjena dosadašnjeg porivnog stroja novim, veće snage izražene u (kW), odnosno zamjena manjeg plovila većim izraženim u GT, čime je ovlaštenicima povlastica pružena mogućnost obnove plovila, odnosno motora u propisanim okvirima sukladno odredbama Zajedničke ribarstvene polutike.

Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva

Ribarstvo, Vijest

Tko je odgovoran za odgovorno ribarstvo u Hrvatskoj?

Okrugli stol je organizirala Udruga za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti WWF Adria, a sudjelovalo je 40-tak dionika iz raznih područja sektora ribarstva (ribari, predstavnici lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu, organizacija proizvođača, riboprerađivači, uzgajivači, predstavnici Hrvatska gospodarska komora i Hrvatske obrtničke komore, nevladine organizacije, ministarstvo poljoprivrede i drugi), od čega je bilo sedam panelista.

Okrugli stol je započeo predavanjima predstavnika WWF Adria koja su skrenula pozornost na aktualno stanje i probleme te su predstavljeni projekti morskog programa WW Adria (Projekt Fish Forward – kroz održivo ribarstvo do održive hrane; Projekt Blue Smart – edukacija o održivom ribarstvu; Projekt unaprjeđenja ribolova male plave ribe u Jadranu; Projekt Uspostava modela zajedničkog upravljanja malim gospodarskim ribarstvom u Sredozemlju). Nakon toga su za okrugli stol sjeli panelisti i moderator dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru. Odgovore na pitanja su pokušali dati Petar Ugarković (urednik portala Podvodni.hr), Danijel Strugar (predstavnik ceha ribara Hrvatske obrtničke komore), Šime Kosor (Upravitelj Ribarske zadruge i Organizacije proizvođača Omega 3), Marko Milić (voditelj proizvodnje u tvornici za preradu ribe „Mardešić“), Marin Mihanović (predstavnik Uprave za ribarstvo), Sanja Matić Skoko (Institut za oceanografiju i ribarstvo) i Danijel Kanski (WWF Adria).

„Uloga WWF-a je na neki način djelovati poput ljepila koje će spojiti ribare, administraciju i znanstvenike, te osigurati da svi dionici pričaju istim jezikom i govore istu stvar. Također, ne smije se niti zanemariti uloga potrošača kao kritične mase koja mora znati prepoznati koji su proizvodi iz ribarstva održivi, a koji to nisu." rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adria.

Nakon rasprave, svi prisutni na skupu bili su u mogućnosti postavljati pitanja te je rasprava protekla u otvorenom i konstruktivnom dijalogu. Većina sudionika složila se da je stanje resursa kritično i da su nužne hitne promjene ako želimo da Jadranski ekosustav i ribarstvo opstanu.

Zaključci okruglog stola su da je zajedničkim naporima i komunikacijom znanstvenika i ribara uz pomoć Uprave za ribarstvo moguće napraviti značajne pomake koji su već i vidljivi na poboljšanom stanju i ulovu sitne plave ribe. Svoju odgovornost su prihvatili i ribari koji imaju mogućnost kroz organizaciju sektora i potpore Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo obavljati ribolov na održivi način. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na poboljšanju zakonskih okvira i pojačanoj inspekciji i nadzoru uz uključivanje najnovijih tehnologija kao što su dronovi i mobilne aplikacije. Promjena svijesti kupaca o utjecaju i posljedicama njihove kupnje na sva mora svijeta također su osnova u razvoju svjesnog društva koji se brine o prirodi od koje i s kojom živi.

Ribarstvo, Vijest

Održana 13. Međunarodna konferencija o akvakulturi – Aquaculture Conference

Skup je bio posvećen prikazu trenutnog stanja i utvrđivanju bitnih tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja (genetika, patologija, nutricionizam, tehnologija proizvodnje, trenutni projekti) nužnih za uspješan razvoj akvakulture. Uz prikaz novih tehnoloških i znanstvenih spoznaja, primjere dobre prakse, iskustva uzgajivača i konzultanata, te dijalog s državnom upravom, nastoji se potaknuti  učinkovitije iskorištenje sredstava iz raspoloživih i budućih alokacija Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ispred Odjela za ribarstvo sudjelovali su načelnica odjela, Valentina Andrić, viša stručna savjetnica dr. sc. Danijela Mioković, viši stručni savjetnik dr. sc. Boris Župan, savjetnica za ribarstvo Tihana Šundov i suradnica za ribarstvo Maja Ficović. Savjetnici HPŠSS-a aktivno su sudjelovali u izlaganjima, moderiranju, raspravama i organizaciji konferencije.

Na prethodnih 12 skupova o akvakulturi ostvarena je suradnja s 29 fakulteta, osam instituta, dvije Akademije i nekoliko međunarodnih krovnih institucija u području akvakulture, poput FEAP-a (Federation of European Aquaculture Producers) i Eurofisha (International Organisation for development of fisheries and aquaculture in Central and Eastern Europe). Predstavljeno je 285 znanstvenih radova, a potaknuta su i dva doktorata koja su uspješno obranjena te jedan patent. Sudionici skupa dolazili su iz 14 zemalja.

dr. sc. Boris Župan
Član programskog odbora
13. Međunarodne konferencije o akvakulturi