MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

Radionica u okviru projekta PRIZEFISH – Utjecaj pilotiranih inovativnih proizvodnih rješenja na Jadranski ribarski sektor

U okviru  projekta PRIZEFISH- Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added-value Adriatic fish product u Gastro club-u Pula, održana je 9. srpnja 2020. godine radionica pod nazivom „Utjecaj pilotiranih inovativnih proizvodnih rješenja na Jadranski ribarski sektor”. Radionicu je organizirala  Zadarska županija u suradnji s hrvatskim projektnim partnerima Ribarskom zadrugom Istra te talijanskim partnerom O.P.Bivalvia, organizacijom proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija). U organizaciji I moderiranju radionice sudjelovala je ispred Ministarstva poljoprivrede, kao jednog od projektnih partnera, voditeljica projekta Valentina Andrić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Oklupljeni ribari, prerađivači I predstavnici lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu kao i ostali zainteresirani dionici upoznali su se s misijom  i vizijom projekta.

Predstavljene su dosadašnje aktivnosti u okviru radnih paketa s posebnim osvrtom na aktivnosti u okviru radnog paketa četiri u kojem su nositelji paketa organizacije proizvođača. Rezultat provedenih aktivnosti biti će unaprijeđenje poslovanja kroz uvođenje inovativnih tehnologija i procesa što će bolje pozicionirati OP na tržištu i osigurati im dodatne prihode. Inovativna tehnološka rješenja ulova i obrade proizvoda ribarstva predstavili su OP Istra iz Poreča i talijanska organizacija  proizvođača O.P Bivalvia, s osvrtom na dobrobit životinjskog svijeta, ekonomski i socijalni utjecaj te prednosti za Jadranski ribarski sektor.

Nakon stručnog interaktivnog dijela sudionici su prisustvovali Cooking showu na kojem su prezentirani riblji proizvodi Ribarske zadruge “Istra” koji su dobiveni inovativnim načinima prerade.

Na radionici su sudjelovalii predstavnici Zadarske županijeKaterina Skelin, pomoćnica pročelinika Odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj  te Jelena Matek, voditeljca projekta i Kristina Stark, komunikacijska voditeljica projekta PRIZEFISH.

Ministarstvo poljoprivrde je jedan od četrnaest partnera na projektu  s ukupnim proračunom od 74.000,00 eura od čega je 85% sufinancirano iz ERDF-a. Projekt PRIZEFISH- “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” sažet u sloganu „Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!“ započeo je 1. siječnja 2019. i njegova provedba planirana je do 30. lipnja 2021. godine. Partneri na projektu su tijela državne, regionalne i lokalne vlasti, sveučilišta i obrazovne institucije, istraživačke institucije i proizvođačke organizacije  Italije i Hrvatske. U okviru projekta  Ministarstvo poljoprivrede, zaduženo je za pripremu podloga i izradu izlaznih dokumenata te  informiranje i edukaciju dionika u ribarstvu s ciljem prijenosa znanja o razvijenim tehnologijama i inovativnim rješenjima.

Svrha ovog projekta je promicanje, razvitak i očuvanje sektora ribarstva kroz provedbu programa i planova dugoročnog gospodarenja i iskorištavanja ribljih stokova te zaštita i očuvanje morskog ekosustava i bioloških resursa. Opći cilj projekta je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurat bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU i svjetskom tržištu.

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Eritrodermatitis šarana

Eritrodermatitis šarana (EŠ) je bolest kože toplovodnih riba akutnog do kroničnog tijeka, koja može prijeći u septikemiju. Bolest je u SAD-u i nekim drugim državama opisana i pod nazivom čiravost zlatnog karasa. Neki ubrajaju EŠ u atipičnu furunkulozu. U Europi je EŠ ranije bila poznata pod nekoliko različitih imena, kao „kronični oblik zarazne vodene bolesti šarana“, „kuga štuka“, te „pjegava zaraza bjelica“.

Etiologija. Bolest uzrokuju netipični sojevi bakterije Aeromonas salmonicida koji za rast na bakteriološkim podlogama zahtijevaju prisutnost seruma ili krvi i ne tvore smeđi pigment. Bili su označeni kao podvrsta – A. salmonicida subsp. nova. No sada nije jasno u koju ili u koje od 1994. godine priznate podvrste bez tvorbe pigmenta (subsp. achromogenes, masuocida i smithia) spada uzročnik (ili uzročnici) EŠ. Uz to, rezultati dobiveni molekularnim metodama pokazuju da je potrebno drugačije razvrstavanje u podvrste.

Postoje zemljopisni sojevi uzročnika EŠ i sojevi posebno patogeni za pojedine vrste ili skupine riba. Na preživljavanje uzročnika izvan ribe utječe sastav vode i dna, odnosno količina drugih bakterija. Stoga je u prirodnim uvjetima preživljavanje duže tamo gdje ima manje organskih tvari.

Zemljopisna proširenost i epizootiologija. Bolest nije zapažena u Novom Zelandu. Utvrđena je u otvorenim slatkim vodama i u slatkovodnom ribogojstvu. Uz šarana, za EŠ je prijemljiv koi šaran, karas, zlatni karas, štuka i deverika, bodorka, crvenperka, gavčica i druge toplovodne, a i neke tropske vrste riba pri držanju u akvariju. Otpornije su vrste čija koža luči mnogo sluzi (som i linjak), ali one mogu biti kliconoše. U nekih linija šarana postoje nasljedne razlike u osjetljivosti prema EŠ, pa selekcija može biti jedna od mjera za smanjivanje šteta od ove bolesti. Uzročnik se najlakše naseli i umnaža u gotovo nevidljivim ili većim ozljedama kože nastalim pri mriještenju, napadu nametnika i grabežljivaca, te pri izlovu, razvrstavanju, prijevozu i istovaru. Prijenos se odvija samo vodoravnim putem. Uzročnik veoma lako ulazi u korium nakon mehaničkih oštećenja kože. Na tijek bolesti značajno utječe temperatura. Razvoj bolesti je sporiji, a sekundarne infekcije sa bakterijama i plijesnima su teže pri nižim temperaturama. Ljeti se bolest razvija brže, ali i brže prestaje, uz manju smrtnost nego tijekom drugih godišnjih doba.

Znaci i tijek bolesti. Umnažanje uzročnika u koži uzrokuje upalno crvenilo i otečenost na jednom ili na više mjesta. Upala se prstenasto širi, a u sredini koža propada. Na propalo tkivo nasele se sekundarne bakterije, pa često nastaju čirevi i rane koje zahvaćaju i mišiće. Razvoj promjena u koži najlakše je pratiti u maloljuskavog šarana. U riba s ljuskama ubrzo na mjestu infekcije ispadaju ljuske uslijed upale njihovih džepova. Otrovi uzročnika i sekundarne infekcije postepeno oslabljuju imunosni sustav oboljele ribe. Pri nepovoljnom tijeku infekcije uzročnik prelazi u krv pa nastaje septikemija s nakupljanjem tekućine u svim tkivima, a krvarenja su rijetka i neznatna. U koži mogu nastati mjehuri ispunjeni tekućinom (bule). Anemija je izrazita. Istovremeno u krvotok mogu prijeći i sekundarne bakterije iz rane, a to su najčešće pokretni pripadnici rodova Aeromonas i Pseudomonas.

Tijek i ishod infekcije zavisi o vrsti, soju i stanju ribe te soju uzročnika, a naročito o temperaturi. Ljeti ribe postepeno ozdravljuju, a ozljede brzo zarastu. Tijek bolesti može biti naročito nepovoljan u proljeće i u jesen. Pri zakašnjelom proljetnom nasađivanju, nakon ozljeda i širenja infekcije (dodir u mreži itd.) pri temperaturi oko 15 – 20° C dolazi ponekad do perakutne ili akutne septikemije s već spomenutim specifičnim promjenama, visokim pobolom i smrtnošću. U riba oboljelih kasno u jesen upala kože slabi i nestaje s padom temperature, ali sekundarne infekcije oštećenog tkiva jačaju, pa polako nastaju sve dublje i opsežnije rane. Stoga smrtnost od sekundarnih posljedica EŠ tijekom zimovanja može biti veoma značajna. U otvorenim vodama EŠ je najčešći u proljeće. Tijekom mriještenja, bilje na koje mnoge vrste odlažu ikru mehanički ošteti kožu koja je poradi stanja hormonalnog sustava nježnija. Skupljanje ribe u jatima na manjem području tijekom tog razdoblja pogoduje prijenosu uzročnika. Tijek bolesti je obično povoljan za ribu. No u štuke može biti nepovoljan nakon mriještenja na podvodnom bilju s oštrim lišćem.

Dijagnoza. Tipični znaci bolesti na koži prijemčivih vrsta omogućuju postavljanje temeljite sumnje na EŠ. Konačna dijagnoza postavlja se izdvajanjem uzročnika s karakteristikama A. salmonicida koji ne proizvodi pigment i uzrokuje tipične promjene pri biološkom pokusu na šaranima.

Profilaksa i liječenje. U ribogojstvu treba sprječavati ulazak ribljeg korova u ribnjake i provoditi ostale higijenske i sanitarne mjere. Pokusno cijepljenje protiv furunkuloze dalo je dobre rezultate, no za široku primjenu nema dovoljno podataka. Kemoterapeutici sprječavaju razvoj bolesti u riba izloženih infekciji i liječe oboljele šarane kod kojih nije došlo do septikemije.

Injekcija nekog od djelotvornih antibiotika štiti matice od pojave bolesti nakon umjetnog mriještenja. Peletirana hrana s oksitetraciklinom primjenjuje se u nas već preko 35 godina, bez znakova da dolazi do rezistencije uzročnika.

 

dr.sc. Boris Župan

viši savjetnik specijalist

 

Izvor: Fijan, N. (2006). Fish Health Protection.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Prikupljanje podataka u akvakulturi i preradi za 2018. i 2019. godinu

Uprava ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede započela je prikupljanje društveno-gospodarskih podataka u akvakulturi i riboprerađivačkoj industriji za 2018. i 2019. godinu.

Obrasci za dostavu podataka s uputama objavljeni su na službenoj internetskoj stranici Uprave ribarstva i dostupni su putem sljedećih poveznica:

          Akvakultura: https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5141

          Riboprerađivačka industrija: https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5140

Osim putem objave na internetskoj stranici Uprave ribarstva, subjektima u akvakulturi i riboprerađivačkoj industriji obrasce smo dostavili poštom i putem mail adresa.

Ribarstvo, Vijest

Održivo ribarstvo: Komisija bilježi napredak u provedbi zajedničke ribarstvene politike EU-a i započinje savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2021. godinu

Komisija je usvojila svoje godišnje izvješće u kojem je pregledala provedbu zajedničke ribarstvene politike (CFP) i pokrenula javno savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2021. godinu.

Ponovno se vidi predanost Komisije ekološki i  gospodarski održivom ribarstvu, ključnom sastavnicom kako biološke raznolikosti, tako i strategije uzgajanja od farme do stola. Napredak ostvaren u okviru zajedničke ribarstvene politike pokazuje da je ovakav pristup i ekonomski održiv.

Povjerenik Virginijus Sinkevičius, odgovoran za okoliš, oceane i ribarstvo, rekao je: „Prvi mjeseci ove godine bili su iznimno izazovni za ribarski sektor, ali usvojene ciljane mjere vrlo su brzo omogućile da pružimo učinkovitu podršku našim ribarima, uzgajivačima iz akvakulture i obalnim zajednice diljem EU. Moramo dodatno ojačati sektor ribarstva.

Održivo ribarstvo, ostaje ključni faktor u tom pogledu i važan sastavni dio Europskog zelenog sporazuma, posebno nedavno objavljene strategije od farmi do stola i EU biološke raznolikosti 2030. I dalje vidimo pozitivni razvoj načina na koji upravljamo ribarstvom u EU – nedavna izvješća pokazuju da u našim morima imamo 50% više ribe u odnosu na 2003. Istovremeno, kao što pokazuju brojke, veliki segmenti flote postali su vrlo profitabilni posljednjih godina s pozitivnim utjecaj na plaće. Ovo su obećavajući primjeri iz stvarnog života koji će nas voditi na našem putu pretvaranja europskog zelenog posla u trajnu stvarnost. Ali, ostaju mnogi izazovi. Na primjer, moramo pojačati napore na uklanjanju neželjenog ulova. Računam da će se svi potruditi – države članice, industrija kao i svi dionici podjednako. Moramo postići ono što smo planirali. ”

Države članice, Savjetodavna vijeća, ribarska industrija, nevladine organizacije i zainteresirani građani pozvani su da sudjeluju u javnom savjetovanju i iznose svoje stavove o ribolovnim mogućnostima za 2021. godinu, koje je otvoreno do 31. kolovoza 2020. Prijedlozi se mogu slati na mail adresu:  MARE-CONSULTATION-ON-FISHING-OPPORTUNITIES@ec.europa.eu .

Stručna savjetnica za ribarstvo

Maja Grbić, mag. ing.

Ribarstvo, Vijest

Prizefish – suradnja sa sektorom

U okviru aktivnosti na projektu PRIZEFISH, Uprava za stručnu podršku u korištenju mjera ribarstvene politike Ministarstva poljoprivrede sudjelovala je u ribolovu plivaricom srdelarom na jednom od brodova  RZ “Omega 3“ iz Kali. U ovom teškom i zahtjevnom poslu velika se pažnja posvećuje sigurnosti na brodu kao i općim uvjetima za rad. Primarno je očuvati kvalitetu ulova od izlova, preko prekrcaja iz mreže u termo spremnike pa do krajnjeg korisnika. Uz stručnu podršku analizirane su sve faze u procesu ribolovnih aktivnosti te je zajedno s ribarima evidentiran prostor za napredak i mogućnost povećanja sigurnosti i uvjeta rada te podizanja kvalitete ulova primjenom novih tehnoloških rješenja. Tijekom narednih mjeseci provedbom aktivnosti kroz projekt PRIZEFISH zainteresirani ribari će se   upoznati se s ciljevima projekta i mogućnostima za povećanje kvalitete ulova na svojim plivaricama.  Provedba projekta je započela 1. siječnja 2019. godine, do sada su odrađene analize trenutnog stanja u ribolovu i tehnologijama te je napravljena analiza stanja stokova. Projekt se sastoji od tri međusobno povezane cjeline koje su ključne za odgovorno upravljanje ribolovom, a to su stanje resursa, trenutna proizvodnost i analiza tržišta. Na temelju znanstvenih pokazatelja,  za većinu jadranskih riba možemo reći da su trendovi stabilni , dok dio  vrsta je pokazuje negativan trend. S ciljem održivog upravljanja  doneseni su planovi za određene vrste ribolova čiji se modeli efikasno primjenjuju. Primjerice, uveden je  zaštita Jabučke kotline te mjere privremenog ograničenja ribolova. Međutim, za napomenuti je da dobar dio riba  ima jako nisku valorizaciju u kontekstu kvalitete kao i definicije cijene postignute na prvom iskrcaju , ali i kasnije u preradi.

Ideja projekta PRIZEFISH zasnovana je na prekograničnoj suradnji Italije i Hrvatske i kreiranju zajedničke ribarstvene politike kroz teritorijalne, društveno-ekonomske  i razvojne promjene koje će dovesti do dugoročne gospodarske, ekološke i socijalne održivosti. Opći cilj projekta je potaknuti usvajanje inovativnih metoda i tehnologija u ribarstvu, koja će omogućiti stvaranje dodane vrijednosti ribljim proizvodima, te ulazak u postupak eko certificiranja.

Na radionici koja će biti organizirana 9. srpnja 2020. u Puli biti će prezentirane Smjernice s tehničkim opisom inovativnog proizvodnog rješenja kao dio aktivnosti unutar radnog paketa četiri. Ribarska zadruga „Istra“ predstaviti će svojim članovima mogućnosti za uvođenje i primjenu novih inovativnih tehnoloških rješenja s ciljem dodavanja vrijednosti primarnim proizvodima i veće valorizacije na tržištu. Također, to će biti prilika i za prezentaciju budućih proizvoda ove zadruge potencijalnim potrošačima u kulinarskom dijelu programa.

Voditeljica Službe

Valentina Andrić, mag. ing.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Projekt Prizefish – treći projektni sastanak

Dana 22. i 23. travnja 2020.  održan je treći projektni sastanak  u sklopu projekta PRIZEFISH – koji je zbog trenutne situacije sa COVID 19  organiziran koristeći sredstva moderne tehnologije. Na sastanku su prisustvovali predstavnici 14 projektnih partnera, suradnici i stručnjaci.

Tijekom prve godine provedbe projekta u svrhu analize postojećeg stanja, upravljanja i sezonalnosti ribolova provedena je preliminarna analiza ribarstva u Jadranskom priobalnom području. Na osnovu dobivenih podataka izrađena su izvješća s detaljnim prikazom tradicionalnih ribolovnih tehnika i aktivnosti za Hrvatsku i Italiju. Provedeni su savjetodavni i konzultacijski sastanci  sa  proizvođačkim organizacijama u Hrvatskoj i Italiji radi odabira zainteresiranih za postupak certifikacije. Prikupljene informacije služiti će za izradu preciznih smjernica kao temeljnog alata za razumijevanje zahtjeva za postupak certifikacije i postizanje standarda održivosti. Izrada smjernica planirana je za kraj druge godine provedbe projekta. Provesti će se socio-ekonomska analiza koja će dati pregled ekonomskog stanja ribarskih subjekata.

Projektni tim Ministarstva poljoprivrede–Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva nakon sastanka u Splitu (16. – 18. rujna 2019.), sudjelovao je na skype sastancima sa LP i ostalim čelnicima WP-a kao i sa hrvatskim partnerima projekta. Ministarstvo poljoprivrede je tiskalo 1000 primjeraka letaka koji su podjeljeni dionicima. Zajedno sa WPL-om surađivalo je na nekim publikacijama kao i u kreiranju objava na društvenim mrežama (Facebook, Linkedin i Instagram) i web stranici projekta. Na sajmu Crofish u Poreču (23.-24. Studenog 2019) i na 24. Susretu ribara u Dubrovniku (7.-9. Studenog 2019.) projektni tim Ministarstva poljoprivredete predstavio je ideju I ciljeve projekta svim zainteresiranim sudionicima.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji sa Zadarskom županijom i organizacijama proizvođača Omega 3 iz Kali i RZ Istra iz Poreča te OP Bivalvia  iz Italije sudjelovalo u pripremi i izradi izvješća o postojećem stanju prerađivačke industrije ciljanih vrsta. Ministarstvo poljoprivrede provelo je sekundarno istraživanje potencijalnih inovativnih rješenja za preradu koje uključuju sva raspoloživa rješenja prema odabranim ciljanim vrstama, što predstavlja dobru osnovu za početak daljnjih istraživanja. Na temelju dobivenih rezultata raditi će se na daljnjem savjetovanju sektora o mogućim inovativnim rješenjima pri ulovu i preradi. Istražena su i dokumentirana raspoloživa rješenja na tržištu vezana za transformaciju postojećih operativnih i proizvodnih linija u smislu poboljšanja i nadogradnje postojećih proizvodnih procesa. Predložene su promjene pojedinih operativnih postupaka u manipulaciji ribom od broda do pogona,  provedene su analize proizvodnih ciklusa za svaku specifičnu preradu odabranih ribljih vrsta, što bi u slučaju probnih testiranja efekata trebalo pozitivno utjecati na cijeli sektor ribarstva. Odabrane su morske vrste na kojima će se raditi na podizanju kvalitete, produljenju trajanja proizvoda (shelf-life), odgovornom odnosu prema resursima i okolišu, podizanju vrijednosti kroz preradu, te specifičnim inovacijama u sferi pakiranja i promocije.

Tijekom prethodnog razdoblja provedene su planirane aktivnosti uz  prekograničnu suradnju projektnih  partnera, uključivanjem proizvođačkih organizacija i djelatnika u sektoru ribarstva te se kroz razmjenu znanja i iskustava razgovaralo o mogućoj primjeni novih tehnoloških rješenje u izlovu i preradi ribe. Također, naglašena je važnost certificiranja proizvoda ribarstva čime će se potaknuti interes potrošača i veća konkurentnost na europskom tržištu. Tijekom predstavljanja projekta na manifestacijama provedene su ankete  koje će poslužiti kao podloga za pripremu i provedbu istraživanja te analize tržišta i navika potrošača. Ministastvo poljoprivrede koordiniralo je aktivnosti u radnim paketima te sudjelovalo u pripremi anketa.

Sastanak projektnih partnera završio je zaključkom o nastavku planiranih aktivnosti i pripremi predstojećih prekograničnih radionica sukladno mogućnostima zbog trenutne situacije izazvane epidemijom COVID-19. Moguće je prolongiranje planiranih treninga za 23 mjeseca, ovisno o epidemiološkom stanju i preporukama nadležnih službi.

Cilj PRIZEFISH projekta sažet je u krilatici ‘Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!’

Tihana Šundov, dipl. ing. pomorske tehnologije,
viša stručna savjetnica za ribarstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Priprema matičnih šaranskih riba za mrijest

Šaran se u našim klimatskim uvjetima mrijesti od kraja travnja do polovine lipnja. U to su vrijeme temperature vode u ribnjacima oko 18 do 20 °C. Optimalne temperature vode ubrzavaju, a niske usporavaju nastanak spolne zrelosti u obaju spolova. Na proces sazrijevanja jajnih i sjemenih stanica nepovoljno djeluju temperaturna kolebanja. Mrijest šarana ne ovisi samo o fiziološkoj zrelosti gonada nego i o ekološkim čimbenicima.

Postoji više različitih metoda mrijesta i uzgoja ličinaka. Neke se metode nisu mijenjale stotinama godina. Pored starijih postoje i novije metode koje se provode u moderno opremljenim valionicama. Unatoč tehnološkom napretku, kontrolirano razmnožavanje šarana treba povjeriti praktičarima koji imaju iskustva u procesu reprodukcije i radu s matičnim ribama.

Držanje matičnih riba

Bez obzira na tehniku koja se provodi, uspješan mrijest šarana postiže se samo pravilno pripremljenim maticama. Zbog toga je zadaća tehnologa osigurati odgovarajuće uvjete za razvoj i sazrijevanje gonada u matica. Do početka sezone mrijesta matične se ribe uzgajaju u manjim ribnjacima. Jedan od bitnih preduvjeta uspješnog uzgoja matica jest pravilna hranidba i gustoća nasada. U ljetnom razdoblju matice šarana treba držati u maloj gustoći (100 do 300 riba·ha¯¹) i što prirodnijim uvjetima. U takvim će uvjetima spolno zrele matice do proljeća biti pripremljene za mrijest.

S hranidbom matica počinje se u proljeće, kada se temperatura vode ustali na 13-14 °C, a provodi se do jeseni, dok temperatura vode ne padne ispod 12 °C. Raspoloživost hrane u ribnjaku može se povećati na dva načina. Jedan je gnojidbom ribnjaka, a drugi je izravnom hranidbom.

Odabir matičnih riba

Na većini ribnjačarstava izbor matica obavlja se iz matičnog jata, konzumne ribe ili nabavkom od drugih ribnjačarstava. Izbor se obavlja na osnovi: tempa rasta, spolnih oznaka, sposobnosti iskorištavanja hrane, otpornosti na bolesti i pogoršane fizikalno-kemijske uvjete vode, randmana, eksterijera, rasporeda ljusaka, građe peraja, građe usta i škržnih poklopaca (fenotipskih osobina).

foto: Boris Župan

 

foto: Boris Župan

Nakon zimovanja, tj. krajem ožujka obavlja se izbor i razvrstavanje matica prema spolovima. Prigodom razdvajanja matičnih riba potrebno je utvrditi njihovo kondicijsko stanje. Nakon toga, do sezone mrijesta mužjaci se drže u jednom, a ženke u drugom ribnjaku. Matice šarana već krajem ožujka trebaju jasno pokazivati spolnu pripadnost. Ženka šarana zbog razvijenih jajnika ima nabubren trbušni dio, a analni otvor je odvojen od spolnog. U mužjaka su prsne peraje, a katkad i glava krajem ožujka blago hrapave. Trbuh im je tvrd, a analni i spolni otvor nisu razdvojeni.

Kada je postignut odgovarajući zbroj temperatura (1100 °C mjereno od 1. siječnja), šaranske matice se prenose u valionicu i nasađuju u bazene, te se obavljaju daljnje pripreme za kontrolirani mrijest.

Usporedo sa pripremama za mrijest na ribnjačarstvu se odvija i agrotehnička priprema rastilišta, objekata u koje će biti nasađene ličinke iz mrijestilišta. Time ujedno započinje nova proizvodna godina na šaranskim ribogojilištima.

foto: Boris Župan

dr.sc. Boris Župan

viši savjetnik specijalist

Izvori:

Bogut I., Horvath L., Adamek Z., Katavić I. (2006.): Ribogojstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Prodaja cjelokupnog ulova s plovila – odgovor na koronavirus

Kao odgovor na trenutnu situaciju uzrokovanu pandemijom korona virusom COVID-19, te ograničavanjem rada tržnica i ribarnica, kao i preporuka Stožera civilne zaštite o smanjenom socijalnom kontaktu, Ministarstvo poljoprivrede je predložilo izmjenu i dopunu Pravilnika o sadržaju i obliku prodajnog lista i sadržaju registra prvih kupaca.

Predloženi pravilnik objavljen je u NN broj 45/2020 te je stupio na snagu 10. travnja 2020. godine. Izvršenom izmjenom omogućeno je ribarima da u situacijama ugroze po javno zdravlje ili elementarne nepogode prodaju ribu s ribarskih plovila bez određivanja ukupnog dnevnog ograničenja koje je trenutno propisano u iznosu od 3.000,00 HRK po povlastici/plovilu. Na ovaj način omogućena je prodaja ukupno evidentiranog dnevnog ulova.

Radi zatvaranja ugostiteljskih objekata i otežanog izvoza, došlo je do poremećaja na tržištu proizvodima ribarstva, te je trebalo pronaći druge prodajne kanale kako bi se osigurao opstanak što većeg broja ribara. U novonastalim uvjetima bilo je nužno i osigurati lokalnom stanovništvu kupnju svježe ribe kao nutritivno vrijedne i kvalitetne namirnice.

Potrebno je naglasiti da ova odredba vrijedi samo za vrijeme trajanja epidemije te da sve propisane odredbe o načinu i uvjetima prodaje s plovila ostaju na snazi.

Oni koji se odluče na ovaj način prodaje obavezni su dostaviti podatak ulovu  putem e- očevidnika ili m-očevidnika, kao i o količini i vrijednosti tako prodane ribe. Prodaja je dozvoljena na mjestima i pod uvjetima koje odredi lokalna samouprava ili lučka uprava,  ovisno o nadležnosti u određenom području, uz pridržavanje strogih mjera i odluka Stožera civilne zaštite. Prodaja se mora obavljati sukladno posebnim propisima o sanitarnim i zdravstvenim uvjetima kao i propisima koji uređuju djelatnost trgovine i sigurnost hrane.

U NN broj 47/2020 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku vaganja proizvoda ribarstva, evidencije vaganja te postupku i uvjetima odobravanja vaganja na ribarskim plovilima i u odobrenim objektima. Razlog izmjena i dopune je što u vrijeme pandemije korona virusom COVID-19 ribari teško pronalaze put do tržišta pa se izmjenom želi omogućiti jednostavnije skladištenje u odobrenim objektima što je omogućeno izmjenom odredbi u Pravilniku kojima se propisuje da vaganje mogu obaviti odobreni objekti koji nisu prvi kupci, te nakon vaganja mogu izraditi potvrdu o preuzimanju za proizvode namijenjene kasnijoj prodaji. Navedenim pravilnikom omogućava se ribarima, koji proizvode ribarstva prodaju na stranom tržištu, primjerice na burzi u Italiji, a nemaju uvjete za vaganje na plovilima i nemaju prvog kupca izvan teritorija Republike Hrvatske koji se može registrirati za vaganje, da mogu obaviti vaganje na našem teritoriju.

Navedenim izmjenama i dopunama pravilnika omogućava se pronalaženje načina za nastavak obavljanja djelatnosti i osigurava zadržavanje radnih mjesta u izvanrednim okolnostima izazvanim epidemijom i poremećajem tržišta.

Voditeljica Službe

Valentina Andrić, mag. ing.

 

 

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Stiže pomoć ribarima, prerađivačima i školjkarima

Ministarstvo poljoprivrede uložilo je maksimalni napor u osmišljavanju mjera ciljane pomoći sektoru ribarstva uslijed gospodarskih usporavanja izazvanih epidemijom COVID-19. Ona su značajno pogodila ribarski sektor i ribarstvo, važnu gospodarsku granu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, zahvaljujući svojoj stoljetnoj tradiciji te utjecaju na gospodarstvo, zapošljavanje i opstojnost ruralnih i otočnih zajednica. Intenzivna suradnja s EU institucijama i državama članicama rezultirala je paketom mjera predloženim od strane Europske komisije, a koji uključuje potporu za provedbu mjere privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti te dodjelu kompenzacije uzgajivačima slatkovodne i morske ribe te školjaka za privremenu suspenziju ili smanjenje proizvodnje radi epidemije COVID-19.

Privremena obustava ribolova se do sada mogla provoditi isključivo radi bioloških pokazatelja i upravljanja resursima te je ovom izmjenom omogućena provedba ove mjere u periodu od 1. veljače do 31. prosinca 2020. zbog posljedica izbijanja COVID-19. Trajanje takve obustave u ovim okolnostima ne uračunava se u maksimalno moguće trajanje privremene obustave ribolova od 6 mjeseci po plovilu, što je ključno za njezinu provedbu u Republici Hrvatskoj.

U ovoj teškoj situaciji za poljoprivrednike i ribare, izmjenom Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo omogućena je i dodjela kompenzacije sektoru akvakulture kako bi se umanjili negativni učinci ove krize te su obuhvaćene i mjere vezane uz organizacije proizvođača. Tako je povećan postotak sredstava za provedbu planova proizvodnje i stavljanja na tržište s 3% na 12% prosječne godišnje vrijednosti proizvodnje, a omogućena je i provedba mjere „Potpora za skladištenje“ do 31. prosinca 2020. godine.

Republika Hrvatska bila je jedna od predvodnica zemalja država članica EU i inicijatorica izmjena zakonodavnih okvira EU vezanih uz pitanje dodjele financijskih sredstava pomoći ovome izrazito osjetljivom i pogođenom sektoru. Pod uvjetom da Vijeće i Europski parlament usvoje prijedlog Komisije, a nema razloga da ne bude tako, predložene mjere pomoći će u zaštiti radnih mjesta, očuvanju opskrbe hranom, veće stabilnosti na tržištu, ublažavanju rizika od gubitka te spriječiti najgori scenarij – zatvaranje tvrtki i obrta koje se bave akvakulturom, ribolovom ili preradom. Donošenje ovih izmjena uvelike će pomoći sektoru i pripremiti ga za održivi oporavak, uz druge mjere donesene od strane Vlade Republike Hrvatske i propisa vezanih uz državne potpore sektoru ribarstva.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

E-propusnice za ribare

Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 01. travnja 2020. godine izmijenjena je Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, od 23. ožujka 2020. godine. Mijenja se način izdavanja propusnica.

Propusnice će se izdavati na rok od 1 do 14 dana, ovisno o razlogu za koji se izdaju. Ako netko od izdavatelja neće biti u mogućnosti izdati, to će učiniti Ravnateljstvo civilne zaštite.

Svi koji su dosad izdali propusnice dužni su sve propusnice zamijeniti e-propusnicama do 5. travnja jer će od 6. travnja napuštanje mjesta boravka bit će moguće samo uz e-propusnice.

Prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj moraju se poštovati sljedeće mjere:

  • socijalnog distanciranja
  • ne zadržavanja na javnim prostorima
  • posjedovati valjanu propusnicu izdanu kroz sustav e-Propusnice.

Propusnice za ulazak i izlazak iz područja prebivališta ili stalnog boravišta izdaju putem sustava e-Propusnice odgovorne osobe u pravnoj osobi, izabrani liječnik obiteljske medicine i nadležni stožer.

Cijelu odluku pročitajte na OVDJE.

E-Propusnice se izdaju na adresi https://epropusnice.gov.hr, zahtjev se podnosi korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Predaja zahtjeva za izdavanjem e-Propusnice prema:

  • Poslodavcu
  • Izabranom liječniku obiteljske medicine
  • Nadležnom stožeru civilne zaštite
  • Pregled predanih zahtjeva za izdavanjem e-Propusnica i njihovih statusa
  • Pregled i preuzimanje odobrenih e-Propusnica u PDF obliku

Ovlaštenici povlastica pravne osobe i obrtnici izdaju e-propusnice na sljedeći način:

  • U internetskom pregledniku upišite adresu https://epropusnice.gov.hr
  • Odaberite listu vjerodajnica, kao i prilikom svakog drugog pristupa sustavu
  • Odaberite ulaz za poslodavce https://epropusnice.gov.hr/
  • Potvrdite svoje podatke
  • Ulaskom u korisničko sučelje, izaberite jednu od opcija: zahtjev za propusnicom, pregled propusnica ili pregled zahtjeva
  • Ukoliko želite predati zahtjev za izdavanjem propusnice, ispunite tražene podatke te potvrdite zahtjev
  • Nakon odobrenja, vaša e-Propusnica bit će vidljiva u pdf formatu

Podaci o izdanim e-Propusnicama će s vremenskim odmakom od najviše 1 sat (tj. u skoro realnom vremenu) biti dostupne MUP u radi provjera na terenu.

Tehnička podršk vezanu uz e-Propusnice dostupna je putem:

  • e-pošta: epropusnice@uprava.gov.hr (0-24 h)
  • Telefon: 0800 8090 (od 8 do 17 sati)

Kako bi se upoznali sa sustavom e-Propusnice i postupkom prijave u sustav, preporučamo vam pogledati sljedeće video-upute:

Voditeljica Službe

Valentina Andrić, mag. ing.