MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Akvakultura

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

24. susret ribara

U organizaciji HOK, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, u Dubrovniku su se od 7. – 9. studenog održali 24. Susreti ribara. Prvog dana događanja okupili su se ribari i uzgajivači ribe i školjkara s područja cijele Hrvatske, a popodnevni sati bili su namijenjeni sastanku, zatvorenom za javnost, organizacijskog odbora i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK s pomoćnikom ministrice g. Antom Mišurom i predstavnicima Uprave ribarstva.

Drugog dana, uz uvodna izlaganja o aktualnom stanju ribarstva i akvakulture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao domaćinu i radu Ceha za ribarstvo i akvakulturu u prethodnoj godini, održane su i dvije panel rasprave. Prva na temu aktualnog stanja u ribarstvu koju je predvodio pomoćnik ministrice g. Ante Mišura, a uz njega su sudjelovali i načelnica Sektora za pomorsko dobro, morske luke i koncesije gđa. Nina Perko, dr. Barbara Zorica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te g. Robert Momić i g. Mato Oberan kao predstavnici Ceha za ribarstvo i akvakulturu. Druga panel rasprava se odnosila na novi Operativni program za pomorstvo i ribarstvo za programsko razdoblje 2021. – 2027., gdje je panel predvodila gđa. Irena Jahutka, načelnica Sektora za upravljanje EU fondovima u ribarstvu, a uz nju su sudjelovali i g. Ante Sladoljev iz LAGUR-a Galeb, g. Šime Kosor iz ribarske zadruge „Omega 3“, g. Andrija Šarić, pomoćnik ravnatelja lučke uprave, te g. Robert Momić, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK.

Posljednjeg dana susreta razgovaralo se o stanju u akvakulturi, te je održana panel rasprava o inspekcijskom nadzoru u ribarstvu koju je predvodio g. Mario Rogošić, načelnik Sektora za kontrolu ribarstva, a uz njega su sudjelovali i predstavnici Obalne straže, Ministarstva unutarnjih poslova i Carinske uprave.

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva imala je priliku upoznati sudionike putem promotivnih letaka sa savjetodavnim uslugama koje mogu dobiti od savjetnika za ribarstvo te su im uručene brošure „Zaštićene vrste u Jadranskom moru“  i „Dobra higijenska praksa“ na plivaricama i koćama. Također, predstavljeni su ciljevi Interreg projekata PRIZEFISH i FAIRSEA na kojima naša Uprava sudjeluje kao projektni partner ispred Ministarstva poljoprivrede.

Poslije svake panel rasprave uslijedila su pitanja od strane ribara od kojih su najzanimljivija  između ostalog novi Operativni program, problemi vezani uz krivolov od strane osoba koje nisu profesionalni ribari, pitanje uređenja luka i iskrcajnih mjesta, problem predacije orade na uzgojnim instalacijama, problem lučica koje su namijenjene sportskim ribolovcima i uloga LAGUR-a. Neki od ovih problema su uvršteni u zaključke 24. Susreta ribara, uz pozitivne naznake rješavanja istih od strane nadležnih. Ovogodišnji Susret ribara je kao i prethodnih godina bio prilika za razmjenu iskustava, novih ideja i ostvarivane suradnje između svih dionika u ribarstvu.

Stručna savjetnica za ribarstvo
Maja Grbić

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Provedba projekta PRIZEFISH

Provedba projekta PRIZEFISH “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”  započela je 1. siječnja 2019. godine, a završetak se očekuje 30. lipnja 2021. godine.

Projekt se financira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020.

   U Splitu je od 16.do 18. rujna 2019. godine zaključena prva faza provedbe projekta sastankom hrvatskih i talijanskih projektnih partnera. U prvoj fazi provedbe projekta provedeno je mapiranje te je napravljen pregled ribolovnih aktivnosti koji se tradicionalno izvode na hrvatskoj i na talijanskoj strani Jadrana. Na temelju dobivenih podataka od  ribarskih organizacija proizvođača koje su kao partneri uključeni u provedbu projekta na hrvatskoj strani – RZ „Omega 3“ i RZ „Istra“, a na talijanskoj strani – organizacija proizvođača Bivalvija, te partnera Ministarstva poljoprivrede RH – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Zadarska županija izradila je prvo Izvješće o postojećem stanju prerađivačke industrije ciljanih vrsta riba.

Naglašeni su glavni ciljevi projekta: uvođenje novih inovativnih tehnoloških rješenja, dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko certificiranje i održiv ribolov te korištenje marketinških aktivnosti gotovih proizvoda.

Tijekom trodnevnog sastanka projektnih partnera, predstavljeno je zajedničko izvješće o napretku projekta te se raspravljalo o financijskim pitanjima i stanjima postignuća prema ciljnim grupama projekta.

Definirani su projektni zadaci za ostvarivanje ciljeva projekta kao što su izrada baze podataka ribara, organizacija proizvođača, lokalnih akcijskih grupa i ostalih dionika u ribarskom sektoru.

Nositelj projekta je Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni. Partneri u projektu sa hrvatske strane su; Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Ribarska zadruga Istra (Poreč), Ministarstvo poljoprivrede RH – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split) te s talijanske strane Nacionalno istraživačko vijeće (Rim), ASSAM – Agencija za usluge poljoprivrednog sektora regije Marche (Osimo), CESTHA – istraživački centar za očuvanje staništa (Marina di Ravenna), Srednja škola ‘Remo Brindisi’ (Lido degli Estensi, Comacchio), Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku – OGS (Sgonico), Organizacija proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija), Regija Emilia Romagna (Bologna) te Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni.

Projekt ima za cilj razvoj prekograničnog opskrbnog lanca u ribarstvu kako bi osigurao održivost ribarskog sektora na Jadranu. Rezultati projekta će biti uvođenje novih tehnoloških rješenja i korištenje selektivnih ribolovnih alata te certificirani i promovirani novi proizvodi ribarstva. Također aktivnosti projekta usmjerene su na razvoj i implementaciju inovativnih ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću koje donose eko oznake kako bi se osigurala ekonomska, ekološka i socijalna održivost ribarskog sektora.

Ukupni proračun projekta iznosi 3.117.680,00 milijuna EUR-a,  od čega je sredstvima ERDF-a sufinancirano 85%, odnosno 2.650.028,00 EUR-a. Proračun Ministarstva poljoprivrede RH – Uprava za  stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, iznosi 74.500,00 eura, sufinancirana s 85%  ERDF sredstvima u iznosu od 63.325,00 eura.

Cilj PRIZEFISH projekta sažet je u krilatici ‘Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!’

 

Tihana Šundov, dipl. ing. pomorske tehnologije,
viša stručna savjetnica za ribarstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Akvakultura na OPG-u

Sukladno Zakonu o akvakulturi („Narodne novine“, br. 130/17) i Pravilniku o odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 15/2019) djelatnost akvakulture mogu obavljati obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kao dopunsku djelatnost.

Sukladno članku 12. Zakona o akvakulturi, OPG-u će se odobriti obavljanje djelatnosti akvakulture izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti akvakulture izdaje Ministarstvo poljoprivrede temeljem zahtjeva OPG-a koji je nositelj ugovora o ostvarivanju prava na korištenje kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture.

Temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture (Narodne novine, br. 8/2019) podnosi se zahtjev za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture.

Zahtjev sadrži sljedeće:

– podatke o podnositelju zahtjeva (ime i prezime ili naziv, te adresu odnosno sjedište, OIB/MB),

– dokaz o vlasništvu ili posjedu ribnjaka, odnosno drugog uzgajališta vodenih organizama (z.k. izvadak ili posjedovni list ili ugovor o zakupu/najmu ili slično),

– registraciju akvakulture odnosno izvadak iz upisnika poljoprivrednika,

– rok na koji se traži stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture koji ne može biti dulji od 25 godina,

– podatke o mjestu planiranog korištenja i zahvaćanja i ispuštanja voda: županija, općina/grad, katastarska općina, katastarska čestica, koordinata mjesta zahvaćanja i ispuštanje vode HTRS96/TM ili drugu oznaku koja omogućava da se mjesto korištenja i/ili zahvaćanja i ispuštanja vode nedvojbeno utvrdi,

– akt o usklađenosti zahvata putem kojeg se ostvaruje korištenje kopnenih voda s prostorno-planskom dokumentacijom (lokacijska dozvola ili akt nadležnog tijela prema posebnom propisu o gradnji na temelju kojeg se može pristupiti gradnji, ili uporabna dozvola ili vodopravni uvjeti i vodopravna potvrda ili zapisnik s tehničkog pregleda predstavnika nadležnog za poslove vodnoga gospodarstva i slično),

– ukupnu površinu (m2) i proizvodnu površinu (m2) ribnjaka ili drugog uzgajališta vodenih organizama te ukupnu zapreminu (m3), zapreminu (m3) u kojima će se vršiti uzgoj, potrebnu količinu vode bilanciranu po mjesecima za ne kalendarsku (uzgojni ciklus) godinu i podatak o prosječnoj zapunjenosti ribnjaka ili drugog uzgajališta za posljednje tri godine na kojima je uspostavljena proizvodnja

Zahtjev se podnosi na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektor za poljoprivredno zemljište, Ul. grada Vukovara 78, 10000 Zagreb.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za akvakulturu propisan je Pravilnikom o odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 15/2019).

Fizička osoba koja je sukladno posebnom propisu nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva podnosi zahtjev Ministarstvu poljoprivrede.

Zahtjev će se smatrati potpunim ako sadrži sljedeću priloženu dokumentaciju i podatke:

– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv OPG-a, ime i prezime nositelja OPG-a, jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika (MIBPG), OIB nositelja OPG-a, sjedište OPG-a, kontakt podatke),

– izvod iz Upisnika OPG-a ne stariji od 30 dana,

– opis područja na kojem se namjerava obavljati djelatnost akvakulture (naziv lokacije/područja i/ili adresa i/ili katastarska čestica),

– presliku odgovarajućeg akta kojim se ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o vodama, odnosno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu,

– presliku odgovarajućeg akta kojim se dokazuje da obavljanje djelatnosti akvakulture nije u suprotnosti s namjenom prostora, sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju,

– hrvatski i znanstveni naziv vodenih organizama koji će se uzgajati.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture

Zahtjev za upis promjene podataka u odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture

Zahtjev se podnosi na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, Služba za akvakulturu, Ivana Mažuranića 30, 23000 Zadar.

Više na poveznici:   https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5087

dr.sc. Boris Župan
Viši stručni savjetnik za ribarstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

U saborsku proceduru upućen konačni prijedlog zakona o akvakulturi

Glavni cilj donošenja Zakona o akvakulturi je uspostava posebnog zakonskog okvira za obavljanje ove djelatnosti, izdvajanjem iz propisa koji uređuju ribolov te objedinjavanjem uvjeta za obavljanje akvakulture u moru i u kopnenim vodama, u svrhu učinkovitije provedbe reformirane Zajedničke ribarstvene politike Europske unije (ZRP) koja se odnosi na akvakulturu, kao i onih elemenata uzgoja koji su isključivo u nacionalnoj nadležnosti. U dijelu ZRP-a koji se odnosi na akvakulturu utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu.

„Akvakultura je strateška grana kroz koju želimo razvijati ribarsku industriju. Ona nam nudi dugoročna rješenja za stabilnu budućnost ribarstva. Ovim Zakonom olakšavamo tehničku i administrativnu provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU. Potrošnja proizvoda ribarstva u glavnini potječe iz ulova i jedan od ciljeva europske ribarstvene politike, pa tako i hrvatske, je omogućavanje održivog razvoja akvakulture radi nadomještanja razlike između potrošnje proizvoda ribarstva i proizvodnje.“

izjavio je ministar Tomislav Tolušić – te dodao

„Ribarstvo je, na moru i na kopnu, naša tradicija. Kao sektor ima stratešku važnost u gospodarstvu Hrvatske. Podržavam planove i stalna ulaganja naših proizvođača koji do 2020. namjeravaju udvostručiti današnje količine proizvodnje ribe zbog velike potražnje. Imamo velike potencijale – idemo ih iskoristiti! Europa više od 65 posto potrebe za ribom uveze, a kroz hrvatski uzgoj u akvakulturi možemo okrenuti te brojke u našu korist.”

Ukupna vrijednost proizvodnje u marikulturi u 2016. godini iznosi 100 milijuna eura i stalno raste, a  temeljem nje raste i vrijednost ukupne akvakulture. Slatkovodna akvakultura varira, jednako kao i proizvodnja, a vrijednost u 2016. godini kreće se oko 8 milijuna eura.

Zakon predstavlja izvršenje reformskih prioriteta i mjera Vlade Republike Hrvatske utvrđenih u Programu rada Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju od 2016. do 2020. godine, obzirom da stvara okvir za brži ujednačeni razvoj gospodarske djelatnosti akvakulture u smislu povećanja ukupne proizvodnje i povećanja konkurentnosti, a za njegovu provedbu nisu potrebna dodatna sredstva u Državnom proračunu. Također se postavljaju okviri za donošenje Višegodišnjeg nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture i Operativnog programa za ribarstvo koji uključuje i akvakulturu, kao i godišnjih planova prikupljanja podatka.