MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Akvakultura

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Provedba projekta PRIZEFISH

Provedba projekta PRIZEFISH “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”  započela je 1. siječnja 2019. godine, a završetak se očekuje 30. lipnja 2021. godine.

Projekt se financira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020.

   U Splitu je od 16.do 18. rujna 2019. godine zaključena prva faza provedbe projekta sastankom hrvatskih i talijanskih projektnih partnera. U prvoj fazi provedbe projekta provedeno je mapiranje te je napravljen pregled ribolovnih aktivnosti koji se tradicionalno izvode na hrvatskoj i na talijanskoj strani Jadrana. Na temelju dobivenih podataka od  ribarskih organizacija proizvođača koje su kao partneri uključeni u provedbu projekta na hrvatskoj strani – RZ „Omega 3“ i RZ „Istra“, a na talijanskoj strani – organizacija proizvođača Bivalvija, te partnera Ministarstva poljoprivrede RH – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Zadarska županija izradila je prvo Izvješće o postojećem stanju prerađivačke industrije ciljanih vrsta riba.

Naglašeni su glavni ciljevi projekta: uvođenje novih inovativnih tehnoloških rješenja, dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko certificiranje i održiv ribolov te korištenje marketinških aktivnosti gotovih proizvoda.

Tijekom trodnevnog sastanka projektnih partnera, predstavljeno je zajedničko izvješće o napretku projekta te se raspravljalo o financijskim pitanjima i stanjima postignuća prema ciljnim grupama projekta.

Definirani su projektni zadaci za ostvarivanje ciljeva projekta kao što su izrada baze podataka ribara, organizacija proizvođača, lokalnih akcijskih grupa i ostalih dionika u ribarskom sektoru.

Nositelj projekta je Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni. Partneri u projektu sa hrvatske strane su; Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Ribarska zadruga Istra (Poreč), Ministarstvo poljoprivrede RH – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split) te s talijanske strane Nacionalno istraživačko vijeće (Rim), ASSAM – Agencija za usluge poljoprivrednog sektora regije Marche (Osimo), CESTHA – istraživački centar za očuvanje staništa (Marina di Ravenna), Srednja škola ‘Remo Brindisi’ (Lido degli Estensi, Comacchio), Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku – OGS (Sgonico), Organizacija proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija), Regija Emilia Romagna (Bologna) te Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni.

Projekt ima za cilj razvoj prekograničnog opskrbnog lanca u ribarstvu kako bi osigurao održivost ribarskog sektora na Jadranu. Rezultati projekta će biti uvođenje novih tehnoloških rješenja i korištenje selektivnih ribolovnih alata te certificirani i promovirani novi proizvodi ribarstva. Također aktivnosti projekta usmjerene su na razvoj i implementaciju inovativnih ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću koje donose eko oznake kako bi se osigurala ekonomska, ekološka i socijalna održivost ribarskog sektora.

Ukupni proračun projekta iznosi 3.117.680,00 milijuna EUR-a,  od čega je sredstvima ERDF-a sufinancirano 85%, odnosno 2.650.028,00 EUR-a. Proračun Ministarstva poljoprivrede RH – Uprava za  stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, iznosi 74.500,00 eura, sufinancirana s 85%  ERDF sredstvima u iznosu od 63.325,00 eura.

Cilj PRIZEFISH projekta sažet je u krilatici ‘Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!’

 

Tihana Šundov, dipl. ing. pomorske tehnologije,
viša stručna savjetnica za ribarstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Akvakultura na OPG-u

Sukladno Zakonu o akvakulturi („Narodne novine“, br. 130/17) i Pravilniku o odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 15/2019) djelatnost akvakulture mogu obavljati obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kao dopunsku djelatnost.

Sukladno članku 12. Zakona o akvakulturi, OPG-u će se odobriti obavljanje djelatnosti akvakulture izdavanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti akvakulture izdaje Ministarstvo poljoprivrede temeljem zahtjeva OPG-a koji je nositelj ugovora o ostvarivanju prava na korištenje kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture.

Temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture (Narodne novine, br. 8/2019) podnosi se zahtjev za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture.

Zahtjev sadrži sljedeće:

– podatke o podnositelju zahtjeva (ime i prezime ili naziv, te adresu odnosno sjedište, OIB/MB),

– dokaz o vlasništvu ili posjedu ribnjaka, odnosno drugog uzgajališta vodenih organizama (z.k. izvadak ili posjedovni list ili ugovor o zakupu/najmu ili slično),

– registraciju akvakulture odnosno izvadak iz upisnika poljoprivrednika,

– rok na koji se traži stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture koji ne može biti dulji od 25 godina,

– podatke o mjestu planiranog korištenja i zahvaćanja i ispuštanja voda: županija, općina/grad, katastarska općina, katastarska čestica, koordinata mjesta zahvaćanja i ispuštanje vode HTRS96/TM ili drugu oznaku koja omogućava da se mjesto korištenja i/ili zahvaćanja i ispuštanja vode nedvojbeno utvrdi,

– akt o usklađenosti zahvata putem kojeg se ostvaruje korištenje kopnenih voda s prostorno-planskom dokumentacijom (lokacijska dozvola ili akt nadležnog tijela prema posebnom propisu o gradnji na temelju kojeg se može pristupiti gradnji, ili uporabna dozvola ili vodopravni uvjeti i vodopravna potvrda ili zapisnik s tehničkog pregleda predstavnika nadležnog za poslove vodnoga gospodarstva i slično),

– ukupnu površinu (m2) i proizvodnu površinu (m2) ribnjaka ili drugog uzgajališta vodenih organizama te ukupnu zapreminu (m3), zapreminu (m3) u kojima će se vršiti uzgoj, potrebnu količinu vode bilanciranu po mjesecima za ne kalendarsku (uzgojni ciklus) godinu i podatak o prosječnoj zapunjenosti ribnjaka ili drugog uzgajališta za posljednje tri godine na kojima je uspostavljena proizvodnja

Zahtjev se podnosi na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektor za poljoprivredno zemljište, Ul. grada Vukovara 78, 10000 Zagreb.

Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za akvakulturu propisan je Pravilnikom o odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 15/2019).

Fizička osoba koja je sukladno posebnom propisu nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva podnosi zahtjev Ministarstvu poljoprivrede.

Zahtjev će se smatrati potpunim ako sadrži sljedeću priloženu dokumentaciju i podatke:

– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv OPG-a, ime i prezime nositelja OPG-a, jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika (MIBPG), OIB nositelja OPG-a, sjedište OPG-a, kontakt podatke),

– izvod iz Upisnika OPG-a ne stariji od 30 dana,

– opis područja na kojem se namjerava obavljati djelatnost akvakulture (naziv lokacije/područja i/ili adresa i/ili katastarska čestica),

– presliku odgovarajućeg akta kojim se ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za potrebe obavljanja djelatnosti akvakulture sukladno posebnom propisu o vodama, odnosno posebnom propisu o poljoprivrednom zemljištu,

– presliku odgovarajućeg akta kojim se dokazuje da obavljanje djelatnosti akvakulture nije u suprotnosti s namjenom prostora, sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju,

– hrvatski i znanstveni naziv vodenih organizama koji će se uzgajati.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti akvakulture

Zahtjev za upis promjene podataka u odobrenju za obavljanje djelatnosti akvakulture

Zahtjev se podnosi na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, Služba za akvakulturu, Ivana Mažuranića 30, 23000 Zadar.

Više na poveznici:   https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5087

dr.sc. Boris Župan
Viši stručni savjetnik za ribarstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

U saborsku proceduru upućen konačni prijedlog zakona o akvakulturi

Glavni cilj donošenja Zakona o akvakulturi je uspostava posebnog zakonskog okvira za obavljanje ove djelatnosti, izdvajanjem iz propisa koji uređuju ribolov te objedinjavanjem uvjeta za obavljanje akvakulture u moru i u kopnenim vodama, u svrhu učinkovitije provedbe reformirane Zajedničke ribarstvene politike Europske unije (ZRP) koja se odnosi na akvakulturu, kao i onih elemenata uzgoja koji su isključivo u nacionalnoj nadležnosti. U dijelu ZRP-a koji se odnosi na akvakulturu utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način i uvjeti obavljanja djelatnosti akvakulture, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenje tržišta, nadzor i kontrola, kao i druga pitanja bitna za akvakulturu.

„Akvakultura je strateška grana kroz koju želimo razvijati ribarsku industriju. Ona nam nudi dugoročna rješenja za stabilnu budućnost ribarstva. Ovim Zakonom olakšavamo tehničku i administrativnu provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU. Potrošnja proizvoda ribarstva u glavnini potječe iz ulova i jedan od ciljeva europske ribarstvene politike, pa tako i hrvatske, je omogućavanje održivog razvoja akvakulture radi nadomještanja razlike između potrošnje proizvoda ribarstva i proizvodnje.“

izjavio je ministar Tomislav Tolušić – te dodao

„Ribarstvo je, na moru i na kopnu, naša tradicija. Kao sektor ima stratešku važnost u gospodarstvu Hrvatske. Podržavam planove i stalna ulaganja naših proizvođača koji do 2020. namjeravaju udvostručiti današnje količine proizvodnje ribe zbog velike potražnje. Imamo velike potencijale – idemo ih iskoristiti! Europa više od 65 posto potrebe za ribom uveze, a kroz hrvatski uzgoj u akvakulturi možemo okrenuti te brojke u našu korist.”

Ukupna vrijednost proizvodnje u marikulturi u 2016. godini iznosi 100 milijuna eura i stalno raste, a  temeljem nje raste i vrijednost ukupne akvakulture. Slatkovodna akvakultura varira, jednako kao i proizvodnja, a vrijednost u 2016. godini kreće se oko 8 milijuna eura.

Zakon predstavlja izvršenje reformskih prioriteta i mjera Vlade Republike Hrvatske utvrđenih u Programu rada Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju od 2016. do 2020. godine, obzirom da stvara okvir za brži ujednačeni razvoj gospodarske djelatnosti akvakulture u smislu povećanja ukupne proizvodnje i povećanja konkurentnosti, a za njegovu provedbu nisu potrebna dodatna sredstva u Državnom proračunu. Također se postavljaju okviri za donošenje Višegodišnjeg nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture i Operativnog programa za ribarstvo koji uključuje i akvakulturu, kao i godišnjih planova prikupljanja podatka.