Akvakultura

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

DRŽAVNA POTPORA ZA ŠTETE OD RAZNIH VRSTA PTICA I OSTALIH ŽIVOTINJA NA ŠARANSKIM RIBNJACIMA

U NN 46/2021, od 30. travnja 2021. objavljen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima

Predmet programa državne potpore je dodjela bespovratnih novčanih sredstava za štete i/ili izgubljenu dobit počinjenu od raznih vrsta ptica i drugih životinja na šaranskim ribnjacima.

Zahtjev za potporu se podnosi na temelju ovoga Pravilnika jednom godišnje, u razdoblju od 15. ožujka do 15. travnja, a zaključno u 2023. godini.

Iznimno, Zahtjev za potporu u 2021. godini se podnosi u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Zahtjev za potporu se podnosi na temelju ovoga Pravilnika na obrascu Zahtjeva za potporu koji je dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva.

Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik uz obrazac Zahtjeva za potporu obavezno prilaže dokumentaciju koja je propisana Prilogom Zahtjeva za potporu i njegov je sastavni dio.

Obrazac Zahtjeva za potporu popunjava se u elektroničkom obliku ili ručno, a u slučaju da se popunjava ručno, mora biti ispunjen pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati, te se, potpisan i ovjeren od strane korisnika, kao i popratna dokumentacija, podnosi u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

s naznakom: »Zahtjev za dodjelu državne potpore – štete na šaranskim ribnjacima – NE OTVARATI«.

Zahtjev za potporu podnosi se po dozvoli za akvakulturu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Raspolaganje uzgojnim kapacitetom tuna i dozvoljenim ulaznim količinama ulovljenih divljih tuna na uzgajališta

U NN 22/2021, od 3.3.2021. objavljen je Pravilnik o raspolaganju kapacitetom uzgoja tuna i dozvoljenim ulaznim količinama ulovljenih divljih tuna (Thunnus thynnus) na uzgajališta

Ovim pravilnikom propisuje se način raspolaganja uzgojnim kapacitetom tuna (Thunnus thynnus) i način raspolaganja dozvoljenom ulaznom količinom ulovljenih divljih tuna.

Ukupni kapacitet uzgoja tuna kojim raspolaže Republika Hrvatska iznosi 7 880 tona godišnje.

Najveća ulazna količina ulovljenih divljih tuna koja se smije unijeti na uzgajališta na području Republike Hrvatske u jednoj kalendarskoj godini kojom raspolaže Republika Hrvatska iznosi

2 947 tona.

Raspodjela kapaciteta uzgoja tuna utvrđuje se za kalendarsku godinu na sljedeći način:

  1. a) 30 % ukupnog kapaciteta uzgoja raspoređuje se ravnomjerno na sve nositelje dozvole za uzgoj tuna.
  2. b) 60 % ukupnog kapaciteta uzgoja raspoređuje se prema udjelu svakog nositelja dozvole za uzgoj tuna u ukupnoj prodaji tuna kako je zavedeno u Informacijskom sustavu ribarstva Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu Ministarstvo) na temelju očevidnika za akvakulturu koji se odnose na zadnje petogodišnje razdoblje koje prethodi kalendarskoj godini za koju se utvrđuje kapacitet.
  3. c) 10 % ukupnog kapaciteta uzgoja predstavlja slobodni kapacitet.

Više na poveznici Pravilnik o raspolaganju kapacitetom uzgoja tuna i dozvoljenim ulaznim količinama ulovljenih divljih tuna (Thunnus thynnus) na uzgajališta.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

E-savjetovanja – objavljeno

Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere II.10. „Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša“. Savjetovanje je otvoreno do 26.03.2021.

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16046

Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore u ribarstvu za pomoć gospodarstvu – COVID-19. Savjetovanje je otvoreno do 31.03.2021.

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16098

Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete na uzgajalištima dagnji. Savjetovanje je otvoreno do 28.03.2021.

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16088

 

Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ribolovnim mogućnostima i ribolovu igluna (Xiphias gladius). Savjetovanje je otvoreno do 17.03.2021.

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16117

 

Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem. Savjetovanje je otvoreno do 13.03.2021.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Mjera II.1 – Inovacije (sektor akvakulture)

U NN 17/2021, od 19.02.2021. objavljen je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere II.1 „Inovacije“

Prihvatljive aktivnosti i  troškovi su:

Prihvatljive su aktivnosti koje provodi ili čije rezultate potvrđuje znanstveno tijelo, a koje se provode s ciljem:

  1. a) razvoja tehničkih, znanstvenih ili organizacijskih znanja u akvakulturnim uzgajalištima koja smanjuju učinak na okoliš i ovisnost o ribljem brašnu i ulju, potiču održivo korištenje resursa u akvakulturi, jačaju dobrobit životinja i olakšavaju nove održive metode proizvodnje
  2. b) razvoja i/ili uvođenja na tržište novih akvakulturnih vrsta dobrog tržišnog potencijala
  3. c) razvoja i/ili uvođenja novih ili znatno unaprjeđenih proizvoda
  4. d) razvoja i/ili uvođenja novih ili unaprjeđenih postupaka i/ili novih ili unaprjeđenih upravljačkih i organizacijskih sustava
  5. e) ispitivanja tehničke i/ili ekonomske izvedivosti inovativnih proizvoda ili postupa

Kategorije i izračun prihvatljivih troškova iz stavka definirani su u Pravilima i uputama za izračun troškova u okviru mjere II.1. »Inovacije« koja su dostupna na mrežnim stranicama Upravljačkog tijela (https://euribarstvo.hr/).

Prihvatljivi troškovi su troškovi nastali u razdoblju prihvatljivosti koje se definira Natječajem, izuzev troškova koji se ne mogu potvrditi kontrolom na terenu.

Zahtjev za potporu podnosi se na temelju Natječaja kojega raspisuje Upravljačko tijelo.

Natječaj se objavljuje u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva – https://euribarstvo.hr

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Zimovanje riba i priprema šaranskih ribnjaka za zimu

Uspješno zimovanje jedna je od garancija proizvodnje za sljedeću proizvodnu godinu.

Mlađ šaranskih riba na zimovanje se nasađuje u samostalne ribnjake. U pravilu se izbjegava zimovanje sa starijim uzrasnim kategorijama šarana. U jedan mladičnjak preporuča se nasad iz jednog uzgojnog ribnjaka, što u praksi zahtijeva veći broj mladičnjaka za mlađ. Na taj način sprječava se širenje bolesti. Međutim iz praktičnih razloga ne može se uvijek držati navedenog načela, pa se mlađ iz više mladičnjaka prebacuje u jedan objekt. Najpovoljniji ribnjaci za zimovanje mlađa su površine 1 do 5 ha, zbog lakše kontrole i čuvanja. U mladičnjake se upušta voda pred kraj uzgojne sezone kako bi u njima nastala određena količina prirodne hrane. Prosječna dubina vode treba biti 1,8 do 2 m.

Mladičnjaci se nasađuju sa 100 do 250 tisuća komada jednogodišnjeg mlađa (Š1)・ha ¯¹, a ponekad i više. Preduvjet uspješnog zimovanja mlađa je stalan protok čiste i kisikom opskrbljene vode. Prema stručnoj procjeni jedna izmjena vode treba se ostvariti za 15 do 20 dana.

Uobičajeni uzrok uginuća tijekom zimovanja jednogodišnjega šaranskog mlađa je loše kondicijsko i zdravstveno stanje, prenapučenost ribnjaka te loši fizikalno-kemijski uvjeti vode. Uginuća se tijekom zimovanja kreću od 10 do 20 %, ali mogu biti i znatno viša.

S obzirom da jednogodišnji mlađ šarana aktivno uzima hranu i pri nižim temperaturama vode (oko 8 C°) prihranjuje se sve dok uzima hranu. Ako se prihranjivanje ne provodi, mlađ će trošiti energetske zalihe i u zimu će ući kondicijski nepripremljen, što će rezultirati gubicima i pogoršanjem zdravstvenog stanja.

Dvogodišnju mlađ dijelom nasađujemo u jesen, a dijelom u proljeće u objekte za uzgoj konzumne ribe. Mlađ koja nije nasađena u jesen prezimiti će u istim mladičnjacima u kojima se odvijala proizvodnja. U oba slučaja treba osigurati dovoljne količine vode i prozračivanje u slučaju duže pojave leda.

Konzumna riba se na kraju uzgojne sezone izlovljava, sortira i nasađuje u zimovnike.

Konzumnu ribu treba stavljati u zimovnike prema kategorijama, vrstama i veličini. Prema količini ribe u zimovniku treba podesiti protok svježe aerirane vode. Broj izmjena vode u danu je proporcionalan s količinom ribe stavljenom na zimovanje (ovisno o veličini zimovnika i masi ribe u njemu).

Ribe grabljivice za vrijeme zimovanja potrebno je hraniti. Veličina riba koja se daje mora biti prilagođena veličini grabljivica.

Posebnu pažnju treba posvetiti ribama matičnog jata. Nije preporučljivo stavljanje u zajednički zimovnik sa konzumnom ribom, jer nakon izlova sortiranje i mehaničke ozljede negativo utječu na kvalitetu spolnih produkata.

Borbu protiv ribljih bolesti treba započeti pažljivim postupkom sa ribama, bez obzira da li je riječ o konzumnoj ribi ili mlađim uzgojnim kategorijama. Više puta sortirana riba u proljeće nije sposobna za transport. Svaka manipulacija sa ribom izaziva stres, ali ostavlja i mehaničke ozljede koje su ulazna vrata za uzročnike bolesti ( najčešće sekundarne zarazne bolesti uzrokovane ubikvitarnim mikroorganizmima kao što je saprolegnioza).

Vlasnici malih obiteljskih ribnjaka koji nemaju mogućnost izlovljavanja, sortiranja i smještanja ribe u posebne objekte trebaju podesiti protok svježe vode kroz ribnjak, kontinuirano pratiti stanje tijekom zime i u slučaju zaleđivanja otvarati rupe u ledu radi „prozračivanja” i oslobađanja štetnih plinova iz vode.

Ribnjaci koji su izlovljeni tijekom zime se trebaju ostaviti bez vode da bi dno izmrzlo, što je jedna od sanitarnih mjera u suzbijanju bolesti riba.

Autor: dr. sc. Boris Župan, dr. vet. med.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Održano predavanje pod naslovom “Inovativna rješenja kroz projekt PRIZEFISH”

U Komiži na otoku Visu dana 27. listopada 2020. održana je radionica u okviru provedbe projekta FAIRSEA pod nazivom “Ekosustavni pristup upravljanja ribolovom u RH”.

Zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane COVID-19 organizator Javna ustanova RERA iz Splitsko-dalmatinske županije  omogućio je projektnim partnerima iz Hrvatske predstavljanje aktivnosti na ostalim Interreg projektima IT-HR: PRIZEFISH, SUSHIDROP i Adri.SmArtFish.

 

U okviru predavanja „Inovativna rješenja kroz projekt PRIZEFISH” kojeg je održala Valentina Andrić, voditeljica projekta iz Ministarstva poljoprivrede prisutni su se upoznali s provedenim pilot aktivnostima iz radnog paketa četiri – inovativne tehnologije i procesi koji će se implementirati kroz ovaj projekt.  Predstavljene su projektni partneri  Organizacije proizvođača koje su nadležne za provedbu: RZ “Omega 3” koja je ujedno i nositelj ovog radnog paketa te predstavnik plivaričarskog sektora u projektu, RZ „Istra“ koja okuplja 46 ribara – demerzalni ulov i OP „Bivalvia“ iz Italije koja se bavi izlovom školjkaša.  Kroz inovativna tehnološka rješenja i nove procese i proizvode OP će imati mogućnost plasmana na EU i svjetsko tržište te postizanje bolje cijene finalnog proizvoda.

Inovativnim tehnološkim načinima obrade kozica  korištenjem stroja za otkoštavanje mesa i riba na drugačiji inovativan način omogućiti će se priprema mesa kozica i priprema burgera koji će se plasirati kao novi inovativan proizvod. OP Omega 3 je započela sa korištenjem vakuum pumpi na tri plovila svojih zadrugara. Pumpe su prenamijenjene iz akvakulture i prilagođene za korištenje na plovilima i prebacivanje sitne plave ribe iz ribarske mreže na plovilo – izravno u termospremnike. Na ovaj način se osigurava kvaliteta ulova i smanjuju mikrooštećenja tkiva koja mogu nastati uslijed pritiska ribe kod tradicionalnog načina izlova pomoću mreža purara. Osim toga, kod izlova pomoću usisnih pumpi smanjuje se radni napor i povećava sigurnost posade na brodu. Talijanski partneri OP „Bivalvia“ čijih se 100 članova bavi izlovom  školjkaša Venecijanske lagune, u okviru projekta istražuju mogućnosti za plasiranje novog proizvoda – pakiranje pod visokim pritiskom ( High Pressure Processing HPP) kojim će se produžiti rok trajanja školjkaša. Također, ova OP kao nositelj MSC certifikata istražuje mogućnosti da kroz ovaj projekt smanji utjecaj na smrtnost školjkaša kroz povećanje selektivnosti alata.

 

                                                                                                                                                             Voditeljica službe

                                                                                     Valentina Andrić, mag. ing.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Obavijest o odgodi 14. Međunarodne konferencije o akvakulturi

Hrvatska gospodarska komora u suorganizaciji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u

Zagrebu, Institutom „Ruđer Bošković“ u Zagrebu i Ministarstvom poljoprivrede radila je na

organizaciji susreta gospodarstvenika, znanstvenika, državne uprave i ostalih povezanih sudionika iz

područja akvakulture, koji se planirao održati polovicom listopada 2020. g. u hotelu Lav u Vukovaru.

Zbog izbijanja pandemije COVID-19 donešena je odluka o odgodi konferencije.

Konferencija o akvakulturi je posvećena prikazu trenutnog stanja i utvrđivanja bitnih

strateškh, tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja (suradnja na

strateškim projektima, genetika, patologija, nutricionizam, tehnologija proizvodnje,

recirkulacijski sustavi…) nužnih za uspješan razvoj akvakulture.

Uz prikaz novih tehnoloških i znanstvenih spoznaja, izazova koje unose globalne klimatske

promjene, primjera dobre prakse, iskustva uzgajivača i konzultanata, te dijalogom s

državnom upravom, ova Konferencija nastoji potaknuti i učinkovitije iskorištenje postojećih

i budućih sredstava iz raspoloživih alokacija Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Tijekom Konferencije planirano je donošenje Deklaracija o trenutnom položaju i prijedlogu mjera

za poboljšanje stanja akvakulture u EU i RH. Planirano je na kraju radnog dijela Konferencije

nastojati  dati odgovore na aktualne teme u akvakulturi, kao i mogući doprinos

akvakulture u održavanju bioraznolikosti dunavskog sliva i područja na kojima se uzgajališta nalaze.

Na prethodnim konferencijama savjetnici ribarske specijalnosti Uprave za stručnu podršku razvoju

poljoprivrede i ribarstva MP aktivno su sudjelovali u izlaganjima,  moderiranju, raspravama i

organizaciji konferencije.

Zaključci sa 13. Međunarodne konferencije o akvakulturi

Nastaviti s praksom održavanja konferencije svake druge godine i jačati teme od važnosti za gospodarstvo. Podržavati transfer znanja, trendova i primjera dobre prakse kroz tuzemnu i međunarodnu komponentu sudionika, posebice jačanjem suradnje s Institutima i nacionalnim i EU strukovnim udrugama (FEAP, Eurofish, EAS, GFCM).

Uključiti i komunikaciju videolinkom (pozdravi nacionalnih i međunarodnih institucija, osobe (predavači) koje nisu mogle fizički prisustvovati, itd.).

U odnosu na prijavljen broj izlagača, prezentacija i radova, konferencija se može održavati i u dva dijela (sekcije), stručno-gospodarski i znanstveni, s time da se na početku i kraju konferencije održavaju plenarne sjednice (na početku otvaranje i uvodni govori, a na kraju okrugli stol i donošenje zaključaka i preporuka).

Predlaže se na kraju konferencije donošenje Deklaracije (umjesto zaključaka) u kojoj će se konstatirati stanje uzgoja (problemi u proizvodnji, legislativi, pristupu izvorima financiranja, komunikaciji sa nadležnim institucijama) i predložiti mjere za njegovo poboljšanje.

Poticati suradnju proizvodnje i znanosti i korištenje EU fondova.

Pojačati aktivnosti na okupljanju značajnijeg broja proizvođača izborom tema (stručnih i znanstvenih) koje se odnose na unapređenje proizvodnje, ali i animacijom tvrtki putem aktivnosti Grupacija, Odbora i Sekcija.

 

 

dr.sc. Boris Župan dr.med.vet.

      viši savjetnik specijalist

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

“INOVATIVNA TEHNOLOGIJA U IZLOVU MALE PLAVE RIBE” – radionica projekta PRIZEFISH

Održana je i druga radionica u okviru provedbe projekta PRIZEFISH – “Upravljanje ekoinovativnim lancima opskrbe u ribarstvu kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”. Radionicu koja je održana 29. rujna 2020. u Zadru pod nazivom „INOVATIVNA TEHNOLOGIJA U IZLOVU MALE PLAVE RIBE” organizirala je Zadarska županija u suradnji s projektnim partnerima Ministarstvom poljoprivrede i RZ “Omega 3” koja je ujedno i nositelj ovog radnog paketa te predstavnik sektora u projektu.  Radionica je održana s ciljem upoznavanja profesionalnih ribara koji se bave izlovom male plave ribe i prerađivača s glavnim ciljevima projekta i inovativnim tehnologijama i procesima koji će se implementirati kroz ovaj projekt.

Radionica- Inovativna tehnologija u izlovu sitne plave ribe

Prisutne je pozdravila Jelena Matek, voditeljica projekta u Zadarskoj županiji koja je naglasila važnost sudjelovanja županije u provedbi  međunarodnih projekata orijentiranih na razvoj ribarskog  i povezanih sektora iz područja “plavih djelatnosti”. Zadarska županija kao nositelj radnog paketa kojim se provode komunikacijske aktivnosti koordinira promociju i medijske aktivnosti svih partnera na projektu. Voditeljica projekta u Ministarstvu poljoprivrede Valentina Andrić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva održala je uvodno predavanje i predavanje pod naslovom “Utjecaj dosadašnjih projekata na ribarski sektor kroz privlačenje novih investicijskih ciklusa u Zadarskoj županiji”.

Uvodno su nazočnima predstavljeni glavni i specifični ciljevi na projektu kao i provedene te buduće aktivnosti na radnim paketima. Naglasak predavanja je stavljen na dosadašnje rezultate radnog paketa kojega su nositelji organizacije proizvođača. Kroz inovativna tehnološka rješenja i nove procese i proizvode OP će imati mogućnost plasmana na EU i svjetsko tržište te postizanje bolje cijene finalnog proizvoda. Inovativnim tehnološkim načinima obrade kozica OP Istra iz Poreča pripremiti će nove proizvode, dok je OP Omega 3 krenula u pilot projekt korištenja prenamijenjene pumpe iz akvakulture za izlov male plave ribe. Predavanjem pod naslovom “Utjecaj dosadašnjih projekata na ribarski sektor kroz privlačenje novih investicijskih ciklusa u Zadarskoj županiji” predstavljeni su dosadašnji projekti na kojima je sudjelovala Zadarska županija koja je u suradnji sa razvojnom agencijom ZADRA NOVA i Lučkom upravom Zadar važan pokretač razvoja sektora ribarstva.

Ivan Matijašević, voditelj projekta u OP “Omega3” predstavio je ribarsku zadrugu koja je osnovana na inicijativu Kaljskih ribara te u okviru projekta Ecosea priznata kao prva organizacija proizvođača u ribarstvu. RZ ”Omega 3” ima ulogu implementacije pilot projekta i zadužena je za testiranje inovativnih tehnologija kao i koordiniranje ostalih projektnih partnera iz sektora, RZ Istra iz Poreča i OP Bivalvia iz Italije.  Predavanjem na temu “Kritične točke u izlovu sitne plave ribe”  koje je održao dr. sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru ukazano je na osjetljivost ribe kao lako kvarljivog primarnog proizvoda koji zahtjeva posebnu pažnju za očuvanje kvalitete – održavanjem hladnog lanca i očuvanjem kvalitete tkiva od samog trenutka ulova preko transporta do pogona za preradu. Prisutni su imali priliku kroz predavanje “Opis pilot projekta: Korištenje pumpi za izlov sitne plave ribe”, koje je održao mr.sc. Mario Lovrinov iz tvrtke MAribu d.o.o.,  vidjeti način prilagodbe usisnih pumpi koje su do sada korištene isključivo u akvakulturi. Prikazan je način postavljanja ovih pumpi na brodove koje su zahtijevale prilagođavanje zbog veličine i uvjeta rada. Detaljno su opisane kao i njihove karakteristike ovisno o promjeru usisne cijevi i brzine protoka vode. Prva takva pumpa postavljena je i isprobana na brodu GALO koji je u floti RZ „Omega 3“ te je  zahvaljujući iskustvu i opažanjima vlasnika i kapetana g. Damira Mišlova sugerirana tehnička prilagodba sa manjeg na veći promjer cijevi. Dosadašnji rezultati provedbe pilot projekta u okviru kojega su postavljene pumpe na još dva plovila koji su iz flote RZ „Omega3“ govore u prilog korištenju ove inovativne tehnologije kojom se pridonosi očuvanju kvalitete zbog smanjenog pritiska na ribu i manjeg krvarenja uzrokovanog oštećenjima tkiva čime se podiže kvaliteta i cijena finalnog proizvoda. Uz povećanje kvalitete koji je bio glavni motiv za uvođenje ove tehnologije, utvrđeno je i poboljšanje uvjeta rada na plovilu te povećanje sigurnosti na radu za posadu. Ispitivanje rada usisne pumpe provedeno je krajem kolovoza 2020. u suradnji sa Službom za podrška u korištenju mjera ribarstvene politike, a rezultat je video pod nazivom “Innovative tools and processes – OMEGA 3“ koji je izradila Zadarska županija i koji je prikazan na kraju radionice okupljenima. Video je moguće pogledati na YouTube kanalu.

Ministarstvo poljoprivrede kao projektni partner sudjeluje u pripremi i izradi izvještaja i dokumenata potrebnih za provedbu aktivnosti, te u okviru svojeg djelokruga sudjeluje u diseminaciji i edukaciji krajnjih korisnika. Svrha ovog projekta je promicanje, razvitak i očuvanje sektora ribarstva kroz provedbu programa i planova dugoročnog gospodarenja i iskorištavanja ribljih stokova te zaštita i očuvanje morskog ekosustava i bioloških resursa. Opći cilj projekta je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurat bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU i svjetskom tržištu. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 eura,  proračun Ministarstva poljoprivrede za provedbu projekta iznosi 74.000,00 eura od čega je 85% sufinancirano iz ERDF-a.

Valentina Andrić, mag. ing., voditeljica Službe

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Eritrodermatitis šarana

Eritrodermatitis šarana (EŠ) je bolest kože toplovodnih riba akutnog do kroničnog tijeka, koja može prijeći u septikemiju. Bolest je u SAD-u i nekim drugim državama opisana i pod nazivom čiravost zlatnog karasa. Neki ubrajaju EŠ u atipičnu furunkulozu. U Europi je EŠ ranije bila poznata pod nekoliko različitih imena, kao „kronični oblik zarazne vodene bolesti šarana“, „kuga štuka“, te „pjegava zaraza bjelica“.

Etiologija. Bolest uzrokuju netipični sojevi bakterije Aeromonas salmonicida koji za rast na bakteriološkim podlogama zahtijevaju prisutnost seruma ili krvi i ne tvore smeđi pigment. Bili su označeni kao podvrsta – A. salmonicida subsp. nova. No sada nije jasno u koju ili u koje od 1994. godine priznate podvrste bez tvorbe pigmenta (subsp. achromogenes, masuocida i smithia) spada uzročnik (ili uzročnici) EŠ. Uz to, rezultati dobiveni molekularnim metodama pokazuju da je potrebno drugačije razvrstavanje u podvrste.

Postoje zemljopisni sojevi uzročnika EŠ i sojevi posebno patogeni za pojedine vrste ili skupine riba. Na preživljavanje uzročnika izvan ribe utječe sastav vode i dna, odnosno količina drugih bakterija. Stoga je u prirodnim uvjetima preživljavanje duže tamo gdje ima manje organskih tvari.

Zemljopisna proširenost i epizootiologija. Bolest nije zapažena u Novom Zelandu. Utvrđena je u otvorenim slatkim vodama i u slatkovodnom ribogojstvu. Uz šarana, za EŠ je prijemljiv koi šaran, karas, zlatni karas, štuka i deverika, bodorka, crvenperka, gavčica i druge toplovodne, a i neke tropske vrste riba pri držanju u akvariju. Otpornije su vrste čija koža luči mnogo sluzi (som i linjak), ali one mogu biti kliconoše. U nekih linija šarana postoje nasljedne razlike u osjetljivosti prema EŠ, pa selekcija može biti jedna od mjera za smanjivanje šteta od ove bolesti. Uzročnik se najlakše naseli i umnaža u gotovo nevidljivim ili većim ozljedama kože nastalim pri mriještenju, napadu nametnika i grabežljivaca, te pri izlovu, razvrstavanju, prijevozu i istovaru. Prijenos se odvija samo vodoravnim putem. Uzročnik veoma lako ulazi u korium nakon mehaničkih oštećenja kože. Na tijek bolesti značajno utječe temperatura. Razvoj bolesti je sporiji, a sekundarne infekcije sa bakterijama i plijesnima su teže pri nižim temperaturama. Ljeti se bolest razvija brže, ali i brže prestaje, uz manju smrtnost nego tijekom drugih godišnjih doba.

Znaci i tijek bolesti. Umnažanje uzročnika u koži uzrokuje upalno crvenilo i otečenost na jednom ili na više mjesta. Upala se prstenasto širi, a u sredini koža propada. Na propalo tkivo nasele se sekundarne bakterije, pa često nastaju čirevi i rane koje zahvaćaju i mišiće. Razvoj promjena u koži najlakše je pratiti u maloljuskavog šarana. U riba s ljuskama ubrzo na mjestu infekcije ispadaju ljuske uslijed upale njihovih džepova. Otrovi uzročnika i sekundarne infekcije postepeno oslabljuju imunosni sustav oboljele ribe. Pri nepovoljnom tijeku infekcije uzročnik prelazi u krv pa nastaje septikemija s nakupljanjem tekućine u svim tkivima, a krvarenja su rijetka i neznatna. U koži mogu nastati mjehuri ispunjeni tekućinom (bule). Anemija je izrazita. Istovremeno u krvotok mogu prijeći i sekundarne bakterije iz rane, a to su najčešće pokretni pripadnici rodova Aeromonas i Pseudomonas.

Tijek i ishod infekcije zavisi o vrsti, soju i stanju ribe te soju uzročnika, a naročito o temperaturi. Ljeti ribe postepeno ozdravljuju, a ozljede brzo zarastu. Tijek bolesti može biti naročito nepovoljan u proljeće i u jesen. Pri zakašnjelom proljetnom nasađivanju, nakon ozljeda i širenja infekcije (dodir u mreži itd.) pri temperaturi oko 15 – 20° C dolazi ponekad do perakutne ili akutne septikemije s već spomenutim specifičnim promjenama, visokim pobolom i smrtnošću. U riba oboljelih kasno u jesen upala kože slabi i nestaje s padom temperature, ali sekundarne infekcije oštećenog tkiva jačaju, pa polako nastaju sve dublje i opsežnije rane. Stoga smrtnost od sekundarnih posljedica EŠ tijekom zimovanja može biti veoma značajna. U otvorenim vodama EŠ je najčešći u proljeće. Tijekom mriještenja, bilje na koje mnoge vrste odlažu ikru mehanički ošteti kožu koja je poradi stanja hormonalnog sustava nježnija. Skupljanje ribe u jatima na manjem području tijekom tog razdoblja pogoduje prijenosu uzročnika. Tijek bolesti je obično povoljan za ribu. No u štuke može biti nepovoljan nakon mriještenja na podvodnom bilju s oštrim lišćem.

Dijagnoza. Tipični znaci bolesti na koži prijemčivih vrsta omogućuju postavljanje temeljite sumnje na EŠ. Konačna dijagnoza postavlja se izdvajanjem uzročnika s karakteristikama A. salmonicida koji ne proizvodi pigment i uzrokuje tipične promjene pri biološkom pokusu na šaranima.

Profilaksa i liječenje. U ribogojstvu treba sprječavati ulazak ribljeg korova u ribnjake i provoditi ostale higijenske i sanitarne mjere. Pokusno cijepljenje protiv furunkuloze dalo je dobre rezultate, no za široku primjenu nema dovoljno podataka. Kemoterapeutici sprječavaju razvoj bolesti u riba izloženih infekciji i liječe oboljele šarane kod kojih nije došlo do septikemije.

Injekcija nekog od djelotvornih antibiotika štiti matice od pojave bolesti nakon umjetnog mriještenja. Peletirana hrana s oksitetraciklinom primjenjuje se u nas već preko 35 godina, bez znakova da dolazi do rezistencije uzročnika.

 

dr.sc. Boris Župan

viši savjetnik specijalist

 

Izvor: Fijan, N. (2006). Fish Health Protection.