MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

Raspolaganje pasivnim kapacitetom

Što je pasivni kapacitet?

Kapacitet ribarske flote predstavlja ukupni kapacitet plovila koja su upisana u Registar ribarske flote Republike Hrvatske izražen u tonaži (GT) i snazi porivnog stroja (kW), koji ne smije niti u jednom trenutku prijeći vrijednost maksimalne dopuštene granice kapaciteta ribarske flote RH ( 53.452 GT i 426.064 kW), sukladno odredbama Zajedničke ribarstvene politike.

Kapacitet flote može biti aktivni i pasivni. Aktivni kapacitet uključuje ukupni kapacitet plovila izražen u tonaži (GT) i snazi (kW) upisanih u važeće povlastice, dok pasivni kapacitet uključuje kapacitet izražen u tonaži (GT) i snazi (kW), a odnosi se na:

– razliku kapaciteta između plovila upisanih u povlasticu u slučaju zamjene plovila novim plovilom manje snage i/ili manje tonaže ili zamjene porivnog stroja novim, ali manje snage ili

– kapacitet koji je prešao na raspolaganje državi, a predstavlja razliku između ukupnog kapaciteta ribarske flote iz stavka 1. ovoga članka i pasivnog kapaciteta koji je na raspolaganju vlasnicima plovila iz podstavka 1. ovoga stavka.

U okviru Registra ribarske flote Ministarstvo poljoprivrede vodi evidenciju o aktivnom i pasivnom kapacitetu ribarske flote.

Stupanjem na snagu Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/2017, od 30.06.2017. i NN 14/2019, od 07.02.2019.) omogućeno je vlasnicima plovila na koja je izdana povlastica za gospodarski ribolov, raspolaganje pasivnim kapacitetom  kroz period od najviše tri godine. Vlasnici plovila smiju ustupiti pasivni kapacitet kojim raspolažu drugim vlasnicima plovila i/ili ga mogu iskoristiti za plovila u svom vlasništvu na način da se pasivni kapacitet prenosi u cijelosti ili u najviše dva dijela.

Uvjeti i kriteriji za ustupanje/preuzimanje kapaciteta izraženog u GT i/ili kW propisani su člankom 7. Pravilnika o Registru flote Republike Hrvatske (NN 5/2019):

Kapacitet ribarskog plovila na koje je izdana važeća povlastica za gospodarski ribolov na moru izražen u GT i kW može se povećati temeljem ustupanja pasivnog kapaciteta s jednog ili više ribolovnih plovila na koje je izdana važeća povlastica za gospodarski ribolov na moru. Povećanje kapaciteta plovila na koje je izdano Odobrenje za gospodarski ribolov na moru (okružujuće mreže plivarice, pridnene povlačne mreže koće i obalne mreže potegače) može se izvršiti isključivo ako se kapacitet ustupa s jednog ili više plovila na koje je izdano Odobrenje za gospodarski ribolov na moru za isti alat.

Povećanje kapaciteta ribarskog plovila vrši se temeljem ovjerene izjave o ustupanju/preuzimanju kapaciteta na način da vlasnik plovila kojem je ustupljen pasivni kapacitet u GT i/ili kW podnese zahtjev u nadležnoj Područnoj jedinici Uprave ribarstva za upis promjene podataka u povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Uz zahtjev se prilaže izjava o ustupanju/preuzimanju pasivnog kapaciteta ovjerena kod javnog bilježnika.

Pod pasivnim kapacitetom koji vlasnik ustupa smatra se kapacitet izražen u GT i kW i on se ustupa u najviše dva dijela. Npr. ako vlasnik raspolaže pasivnim kapacitetom izraženom u GT i kW, te ustupi GT u dva dijela, nema više mogućnost ustupanja kapaciteta izraženog u kW te on prelazi u državno vlasništvo. Također, vlasnik može ustupiti drugom vlasniku plovila jedan dio kapaciteta izraženog u GT i kW, a drugom vlasniku plovila drugi dio pasivnog kapaciteta izraženog u GT i kW. U slučaju kada vlasnik raspolaže samo pasivnim kapacitetom izraženom u GT ili samo u kW, on ga može ustupiti u dva dijela (npr. prvi dio može iskoristiti za svoje drugo plovilo, a drugi dio može ustupiti drugom vlasniku plovila na koje je izdana važeća povlastica).

Ukoliko je vlasnik ostvario pasivni kapacitet u dva odvojena vremenska razdoblja, pasivnim kapacitetima se raspolaže odvojeno.

Propisanim odredbama Zakona o morskom ribarstvu, omogućena je vlasnicima plovila zamjena dosadašnjeg porivnog stroja novim, veće snage izražene u (kW), odnosno zamjena manjeg plovila većim izraženim u GT, čime je ovlaštenicima povlastica pružena mogućnost obnove plovila, odnosno motora u propisanim okvirima sukladno odredbama Zajedničke ribarstvene polutike.

Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva

Ribarstvo, Vijest

Tko je odgovoran za odgovorno ribarstvo u Hrvatskoj?

Okrugli stol je organizirala Udruga za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti WWF Adria, a sudjelovalo je 40-tak dionika iz raznih područja sektora ribarstva (ribari, predstavnici lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu, organizacija proizvođača, riboprerađivači, uzgajivači, predstavnici Hrvatska gospodarska komora i Hrvatske obrtničke komore, nevladine organizacije, ministarstvo poljoprivrede i drugi), od čega je bilo sedam panelista.

Okrugli stol je započeo predavanjima predstavnika WWF Adria koja su skrenula pozornost na aktualno stanje i probleme te su predstavljeni projekti morskog programa WW Adria (Projekt Fish Forward – kroz održivo ribarstvo do održive hrane; Projekt Blue Smart – edukacija o održivom ribarstvu; Projekt unaprjeđenja ribolova male plave ribe u Jadranu; Projekt Uspostava modela zajedničkog upravljanja malim gospodarskim ribarstvom u Sredozemlju). Nakon toga su za okrugli stol sjeli panelisti i moderator dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru. Odgovore na pitanja su pokušali dati Petar Ugarković (urednik portala Podvodni.hr), Danijel Strugar (predstavnik ceha ribara Hrvatske obrtničke komore), Šime Kosor (Upravitelj Ribarske zadruge i Organizacije proizvođača Omega 3), Marko Milić (voditelj proizvodnje u tvornici za preradu ribe „Mardešić“), Marin Mihanović (predstavnik Uprave za ribarstvo), Sanja Matić Skoko (Institut za oceanografiju i ribarstvo) i Danijel Kanski (WWF Adria).

„Uloga WWF-a je na neki način djelovati poput ljepila koje će spojiti ribare, administraciju i znanstvenike, te osigurati da svi dionici pričaju istim jezikom i govore istu stvar. Također, ne smije se niti zanemariti uloga potrošača kao kritične mase koja mora znati prepoznati koji su proizvodi iz ribarstva održivi, a koji to nisu." rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adria.

Nakon rasprave, svi prisutni na skupu bili su u mogućnosti postavljati pitanja te je rasprava protekla u otvorenom i konstruktivnom dijalogu. Većina sudionika složila se da je stanje resursa kritično i da su nužne hitne promjene ako želimo da Jadranski ekosustav i ribarstvo opstanu.

Zaključci okruglog stola su da je zajedničkim naporima i komunikacijom znanstvenika i ribara uz pomoć Uprave za ribarstvo moguće napraviti značajne pomake koji su već i vidljivi na poboljšanom stanju i ulovu sitne plave ribe. Svoju odgovornost su prihvatili i ribari koji imaju mogućnost kroz organizaciju sektora i potpore Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo obavljati ribolov na održivi način. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na poboljšanju zakonskih okvira i pojačanoj inspekciji i nadzoru uz uključivanje najnovijih tehnologija kao što su dronovi i mobilne aplikacije. Promjena svijesti kupaca o utjecaju i posljedicama njihove kupnje na sva mora svijeta također su osnova u razvoju svjesnog društva koji se brine o prirodi od koje i s kojom živi.

Ribarstvo, Vijest

Održana 13. Međunarodna konferencija o akvakulturi – Aquaculture Conference

Skup je bio posvećen prikazu trenutnog stanja i utvrđivanju bitnih tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja (genetika, patologija, nutricionizam, tehnologija proizvodnje, trenutni projekti) nužnih za uspješan razvoj akvakulture. Uz prikaz novih tehnoloških i znanstvenih spoznaja, primjere dobre prakse, iskustva uzgajivača i konzultanata, te dijalog s državnom upravom, nastoji se potaknuti  učinkovitije iskorištenje sredstava iz raspoloživih i budućih alokacija Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Ispred Odjela za ribarstvo sudjelovali su načelnica odjela, Valentina Andrić, viša stručna savjetnica dr. sc. Danijela Mioković, viši stručni savjetnik dr. sc. Boris Župan, savjetnica za ribarstvo Tihana Šundov i suradnica za ribarstvo Maja Ficović. Savjetnici HPŠSS-a aktivno su sudjelovali u izlaganjima, moderiranju, raspravama i organizaciji konferencije.

Na prethodnih 12 skupova o akvakulturi ostvarena je suradnja s 29 fakulteta, osam instituta, dvije Akademije i nekoliko međunarodnih krovnih institucija u području akvakulture, poput FEAP-a (Federation of European Aquaculture Producers) i Eurofisha (International Organisation for development of fisheries and aquaculture in Central and Eastern Europe). Predstavljeno je 285 znanstvenih radova, a potaknuta su i dva doktorata koja su uspješno obranjena te jedan patent. Sudionici skupa dolazili su iz 14 zemalja.

dr. sc. Boris Župan
Član programskog odbora
13. Međunarodne konferencije o akvakulturi

Ribarstvo, Vijest

Najveći ribarski sajam u Hrvatskoj održan u Poreču

Cilj sajma je unapređenje tržišta ribarstva, poslovne suradnje i pristupa ribarstvu, intenziviranje proizvodnje i izvoza te povećanje konkurentnosti ribarstva. Sajam je na jednom mjestu okupio i predstavio gospodarske subjekte iz djelatnosti ribarstva, akvakulture, sportskog ribolova i drugih aktivnosti vezanih uz more, kao što su istraživanje mora, sport i nautika.

Na sajmu je sudjelovalo 92 izlagača koji su zastupali više od 280 poznatih svjetskih brendova, a došli su iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Švedske i Španjolske te su zauzeli 2.800 kvadratnih metara unutarnjeg i 1.000 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora. Osim toga, u gradskoj luci su posjetitelji mogli razgledati plovila ratne mornarice (školski jedrenjak "Kraljicu mora" i ratni brod Ministarstva obrane  "Hrvatska Kostajnica") kao i brodove talijanskih, slovenskih i hrvatskih ribara.

Na samom je sajmu izložena oprema za marikulturu i akvakulturu: lanci, mreže, vreće, kavezi, roboti za čišćenje mreža, spremnici, svježa i konzervirana riba, razna oprema i ambalaža za pakiranje i transport ribe, školjke, oprema za obradu, preradu i pripremu školjkaša, oprema za amatere i profesionalce, plovila, brodski i izvanbrodski motori, ulja i maziva, proizvodnja i popravak brodske opreme, rezervni dijelovi za brodove, servisiranje propelera, motora i ostale brodske opreme, izgradnja, proizvodnja i popravak brodova i čamaca od plastike. Osim toga predstavljen je i dron za podvodno čišćenje brodova koji dno broda od 9 metara može očistiti za samo sat vremena. Ovaj dron se može kupiti ili iznajmiti te predstavlja inovaciju u održavanju plovila.

Ispred dvorane Žatika bio je izložen 10-metarski je grijani bazen u kojem je predstavljen projekt "Pogled u plavo" agencije "Promocija ronjenja" i udruge "Diving Network" osnovane za razvoj ronilačkog turizma. U bazenu je na unutarnjim stranicama bila izložba slika koju su mogli razgledati svi zainteresirani posjetitelji koji su se željeli okušati u ronjenu s ronilačkom opremom uz pratnju instruktora ronjenja.

Sajam je bio popraćen Cooking show programom te su posjetitelji mogli svaki dan isprobati razna ukusna jela od ribe i morskih plodova.

Na sajmu Crofish sudjelovali su i klasteri sektora, ribarske zadruge i udruge ribara, LAGUR-i, predstavnici znanstvenih i istraživačkih centara iz Hrvatske i susjednih zemalja koji su predstavili razne oblike suradnje, primjere dobre prakse i strateške projekte Republike Hrvatske i Italije te hrvatskih i talijanskih FLAG-ova. Značaju ovog sajma doprinijela su stručna popratna događanja, predavanja i okrugli stolovi. Održani su sastanci predstavnika Uprave ribarstva sa predstavnicima sektora koćara, plivaličara i malog priobalnog ribolova. Sa aktualnim stanjem i perspektivom hrvatskog ribarstva prisutne je upoznao pomoćnik ministra mr.sc. Ante Mišure. Načelnik sektora ribarske inspekcije mr.sc. Mario Rogošić održao je predavanje o Inspekcijskom nadzoru u ribarstvu a načelnica sektora za upravljanje EU fondovima u ribarstvu mr.sc. Irena Jahutka o Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske. Stručna predavanja vezana uz problematiku ribarstva i ekologije mora održali su i brojni znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Centra za istraživanje mora u Rovinju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu i drugih znanstvenih institucija.

Savjetnici za ribarstvo Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe su sudjelovali na sajmu i bili na raspolaganju ribarima i izlagačima te su prisustvovali okruglim stolovima i stručnim predavanjima. Održano je predavanje na temu Pakiranja proizvoda ribarstva u modficiranoj atmosferi o čemu ujedno možete pročitati u novom broju biltena „Savjetnik“.

dr.sc. Danijela Mioković. viša savjetnica za ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

Obavijest o objavi Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2018. godini

Ograničenje se ne odnosi na ribolovnu podzonu E1 sjeverno od spojnice rt Grota na otoku Cresu – rt Pelova na otoku Krku i podzonu E2.

Ovaj Pravilnik ne dovodi u pitanje odredbe Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom („Narodne novine“, broj 102/17) i Pravilnika o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom moru („Narodne novine“, br. 148/04, 152/04, 55/05, 96/06, 123/09 i 130/09).

Također, u najavi je i Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2018. godine.

Korisnici koji su zainteresirani za sudjelovanje u provedbi ove mjere dužni su o tome obavijestiti Upravu ribarstva do početka privremene obustave (16.09.2018. u 00:00 sati).

Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva
viša stručna savjetnica za ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

Poziv ovlaštenicima s povlasticama za gospodarski ribolov

Pozivaju se svi ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru i mali obalni ribolov da tijekom kolovoza i rujna preuzmu nove knjige očevidnika i izvješća o ulovu u Područnoj jedinici/Ispostavi Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede koja im je izdala povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, odnosno povlasticu za mali obalni ribolov.

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru („Narodne novine“, br. 38/1848/18 – ispravak i 64/18propisuje oblik, sadržaj i način vođenja očevidnika o gospodarskom ribolovu na moru i iskrcajne/prekrcajne deklaracije te izvješća o ulovu koje moraju voditi pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarski ribolov na moru te fizičke osobe koje obavljaju mali obalni ribolov, kao i način dostavljanja ispunjenih očevidnika i izvješća. Sukladno navedenom Pravilniku ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru, odnosno povlastice za mali obalni ribolov, obvezni su od 1. listopada 2018. godine podatke o ribolovnom naporu, ulovu i iskrcaju voditi na novim obrascima očevidnika, odnosno izvješća, te ih dostavljati Ministarstvu poljoprivrede na propisani način.

Stari obrasci nakon 30.09.2018. više neće biti važeći.

Obavijest se odnosi na ovlaštenike povlastica koji dostavljaju podatke na papirnatim obrascima.  Ovlaštenici koji imaju instaliran e-očevidnik, podatke dostavljaju elektroničkim putem.

Valentina Andrić, mag. ing. morskog ribarstva
viša stručna savjetnica za ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

Donesen Pravilnik o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu srdela

U Narodnim novinama objavljen je Pravilnik o dopuni pravilnika o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu srdelarom obavještavaju iz Uprave za ribarstvo.

Ističe se odredba o uspostavi ograničenja ukupnog ulova po plovilu koje obavlja ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom i podrazumijeva maksimalan ulov od 100 tona svih vrsta tijekom svakog od razdoblja kako slijedi:

a) od 30. lipnja u 12:00 sati do 31. srpnja u 12:00 sati
b) od 31. srpnja u 12:00 sati do 31. kolovoza u 12:00 sati
c) od 31. kolovoza u 12:00 sati do 30. rujna u 12:00 sati
.", navode iz Uprave. 

Pravilnik je stupio na snagu 14. srpnja, a pročitajte ga ovdje

Ribarstvo, Vijest

Dodjela potpore u okviru mjere I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama za svibanj 2018.

Tijekom razdoblja od 16. svibnja 2018. godine u 00:00 sata do 31. svibnja 2018. godine u 24:00 sata svako plovilo koje obavlja ribolov plivaricom – srdelarom smije ostvariti ukupno najviše pet ribolovnih dana.

Za razdoblje privremene obustave u trajanju od 15 dana koja se provodi od 1. svibnja 2018. godine u 00:00 sati do 15. svibnja 2018. godine u 24:00 sati na području cijelog ribolovnog mora Republike Hrvatske, dodjeljuje se financijska potpora. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti“ okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama za svibanj 2018. godine („Narodne novine“, broj 40/2018).

Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu je 15. svibnja 2018. godine.

S ciljem zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe, na područjima koja su prepoznata kao važna za zaštitu ranih životnih stadija, određena je prostorno – vremenska regulacija ribolova plivaricom srdelarom, plovilima duljim od 12 m preko svega u kontinuiranom razdoblju od najmanje 6 mjeseci tijekom pojedine kalendarske godine u dijelovima unutarnjeg ribolovnog mora kako slijedi:

a) Rt Lako – Rt Kumpar – 1.5 NM od kopna (Područje 1. na karti 1.)

b) Rt Lipica – Rt Kijac (o. Krk) – Rt Škuljica – Rt Stražica (o. Prvić) – Rt Samotvorac – Rt Kosača (o. Sveti Grgur) – Rt Plitvac – Rt Stojan (o. Rab) – Rt Glavina – Rt Deda (o. Pag) – Paški most – Rt Korotanja – Rt Baljenica (Područje 2. na karti 1.)

c) Rt Vrulja (o. Vir) – Rt Križ (o. Sestrunj) – Uvala Japleniški – Rt Ovčjak (o. Ugljan) – most Ždrelac – Rt Rasovica (o. Pašman) – zapadni rt o. Balabra Vela – zapadni rt o. Kurba Mala – istočni rt o. Glamoč – zapadni rt o. Žut – južni rt o. Žut – o. Čavlin – o. Čerigul – Rt Rat (o. Murter) – Rt Obinuš – Virski most (Područje 3. na karti 1.)

d) Rt od Križa – Rt Širan (o. Drvenik Veli) – Rt Novica – sjeverozapadni rt. o. Šolta – Rt Livka (o. Šolta) – Rt Ražanj (o. Brač) – Rt Lašćatna – Rt Svitna (Područje 4. na karti 1.)

e) Sjeverni rt uvale Vira donja – Rt Sućuraj (o. Hvar) – Rt Nedilja – Rt Šćedra (o. Šćedro) – Rt vrh Šćedra – uvala Prigradica (o. Korčula) – Uvala Trstena – Rt Osičac (Pelješac) (Područje 5. na karti 1.).

Iznimno je dozvoljeno obavljanje ribolova ribarskim plovilima duljine između 12 m i 18 m u sljedećim područjima, uz uvjete da ukupni godišnji ulov ne smije premašiti 300 tona po plovilu, od čega godišnji ulov po plovilu u navedenim područjima ne smije premašiti 180 tona.

 b) Rt Lipica – Rt Kijac (o. Krk) – Rt Škuljica – Rt Stražica (o. Prvić) – Rt Samotvorac – Rt Kosača (o. Sveti Grgur) – Rt Plitvac – Rt Stojan (o. Rab) – Rt Glavina – Rt Deda (o. Pag) – Paški most – Rt Korotanja – Rt Baljenica (Područje 2. na karti 1.)

 d) Rt od Križa – Rt Širan (o. Drvenik Veli) – Rt Novica – sjeverozapadni rt. o. Šolta – Rt Livka (o. Šolta) – Rt Ražanj (o. Brač) – Rt Lašćatna – Rt Svitna (Područje 4. na karti 1.)

Plovilima duljim od 12 metara preko svega zabranjuje se ribolov plivaricom srdelarom do 31. prosinca 2018. godine u 12:00 sati u dijelovima unutarnjeg ribolovnog mora kako slijedi:

a) 1,5 NM zapadno od Rt Laka – 13139699185825,1’ 45139699185829,1’ – 13139699185833,7’ 4513969918582,8’ – 13139699185844,6’ 44139699185851,1’ – hrid Porer – Rt Kamenjak – Rt Kumpar – 1,5 NM zapadno od Rta Kumpar – linijom 1,5 NM od obale do 1,5NM zapadno od Rt Laka (Područje 1. na karti 2.)

b) rt Šip (Brseč) – rt Banja (o. Cres) – Prapratni rt – rt Oštro (Kraljevica) (Područje 2. na karti 2.)

c) rt Oštro (Kraljevica) – Prapratni rt (o. Cres) – rt Selzine – rt Veli Pin (o. Plavnik) – rt Mali Pin – rt Sv. Mikula (o. Krk) – rt Kijac – rt Lipica (Područje 3. na karti 2.)

d) rt Lipica (Kraljevica) – rt Kijac (o. Krk) – rt Sv. Mikula (o. krk) – rt Pin Mali (o. Plavnik) – rt Veli Pin – rt Selzine (o. Cres) – rt Kijac (o. Cres) – rt Tanki (o. Zeča) – rt Debeli – rt Lakunji (o. Unije) – rt Arbit – rt Straža (o. Vele Srakane) – rt Žapljić – sjeverni rt o. Male Srakane – rt Šilo – rt Tizna (o. Lošinj) – rt Kornu – rt Draga (o. Ilovik) – rt Radovan – rt Samotvorac (o. Silba) – rt Mavrova – rt Tuf (o. Ist) – Jabučni rt – rt Vranač (o. Molat) – južni rt otoka Molat – o. Tun Mali – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Veli Bok – uvala Permanje (o. Sestrunj) – rt Križ – Rt Vrulja (o. Vir) – Paški most – Rt Deda – Rt Glavina (o. Rab) – Rt Stojan – Rt Plitvac (o. Sv. Grgur) – Rt Kosača – Rt Samotvorac (o. Prvić) – Rt Škuljica (o. Krk) – Rt Kijac (Područje 4. na karti 2.)

e) rt Rasovica (o. Pašman) – zapadni rt o. Balabra Vela – zapadni rt o. Kurba Mala – istočni rt o. Glamoč – zapadni rt o. Žut – o. Brskvenjak – o. Lavdara mala – južni rt o. Lavdara – sjeverni rt o. Lavdara – Rt Parda (o. Iž) – Rt Osiljinac (o. Iž) – Južni rt (o. Zverinac) – Rt Zmorašnji – Rt Bonaster (o. Molat) – južni rt otoka Molat – o. Tun Mali – sjeverni rt otoka Tun Veli – rt Veli Bok – uvala Permanje (o. Sestrunj) – uvala Japleniški – rt Ovčjak (o. Ugljan) – Mali Ždrelac (Područje 5. na karti 2.)

f) Rt Masline – o. Mazirina – Rt Rasohe (o. Žirje) – Rt Žirje – o. Čerigul – rt Rat (o. Murter) – rt Obinuš (Područje 6. na karti 3.)

g) Rt Sumartin (o. Brač) – Uvala Zavala (o. Hvar) – Rt Sućuraj – sjeverni rt uvale Vira donja – Rt Svitna – Rt Lašćatna (o. Brač) (Područje 7. na karti 3.)

h) Rt Sumartin (o. Brač) – Dugi rt – Rt Tatinja (o. Hvar) – U. Zavala (o. Hvar) (Područje 8. na karti 3.).

Iznimno, u područjima a), c), d), e) i g) dozvoljava se ribolov ribarskim plovilima duljine između 12 m i 18 m  uz uvjete da ukupni godišnji ulov ne smije premašiti 300 tona po plovilu, od čega godišnji ulov po plovilu u navedenim područjima ne smije premašiti 180 tona.

Ribarstvo, Vijest

Obilježen Dan malostonske kamenice

Svake godine na ovom je događaju prisutan sve veći broj posjetitelja, kako domaćih tako i stranih.

Centralnom događanju je  prethodila Informativno-edukativna radionica u Stonu, petak 16.03.2018. godine na kojoj su sudjelovali predstavnici Uprave ribarstva, školjkari i ribari Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici HOK- Ceha za ribarstvo, predstavnici FLAG-a Južni Jadran i predstavnici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Na radionici se raspravljalo o aktualnim temama iz ribarstva i marikulture, te su sudionici postavljali brojna pitanja na koja su dobili stručne odgovore.

Za istaknuti je rasprava o detaljima novog Zakona o akvakulturi, školjkari su najviše bili zainteresirani za dio koji se odnosi na dozvole koje će zamijeniti dosadašnje povlastice za obavljanje djelatnosti akvakulture.

Ribari su bili veoma zainteresirani za detalje koji se odnose na najavljene pravilnike vezane za obalne mreže potegače i male plivarice.

Predstavnici Uprave ribarstva ovom prilikom su naglasili da će se nastaviti dosadašnje potpore iz EU fondova, kroz planirane mjere za školjkare i ribare, kao i Državne potpore male vrijednosti i Kompenzacije za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci.

Drugog dana događanja, u subotu 17.03.2018. godine, održan je sastanak pod presjedanjem Nikole Dobroslavića, župana DNŽ sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede na čelu sa državnom tajnicom gospođom Marijom Vučković, predstavnicima jedinica lokalne samouprave, ravnateljima lučkih uprava i Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Sastanak se održao na temu određivanja iskrcajnih mjesta koja će biti uvrštena u odluku Vlade RH na osnovu čega se očekuje nesmetani iskrcaj ribe na predloženim mjestima kojemu je nazočio i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Nakon navedenog sastanka, održana je Svečana sjednica povodom manifestacije Dan malostonske kamenice, na kojoj su školjkari predstavili svoju Udrugu i projekte koji su u tijeku. Zaštita malostonske kamenice oznakom izvornosti je pri samom kraju, te će školjkari ovog kraja za nešto manje od dva mjeseca, imati prvi proizvod ribarstva u RH zaštićen ovakvom oznakom. Studija vezana uz rješavanje problema predacije posebno od orade (Sparus aurata) je također u završnoj fazi izrade. Nakon obrade podataka od strane Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, rezultati će biti upućeni Upravi ribarstva, koja će ih proslijediti Europskoj komisiji te na osnovu istih zatražiti odobrenje za isplatu obeštećenja za nastale štete hrvatskim školjkarima.

Uzvanici su dan završili degustacijom kamenica i kapljicom vrhunskog pelješkog vina !!!

Maja Ficović, mag. ing. morskog ribarstva

Ribarstvo, Vijest

Radionica o morskim zaštićenim područjima

Na radionici je sudjelovalo 37 dionika – predstavnika državnih tijela (Uprava ribarstva, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu), znanstvenih institucija (Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Centar za istraživanje mora u Rovinju, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu), nevladinih organizacija (WWF, Udruga Biom, Udruga SUNCE, Udruga Plavi Svijet), javnih ustanova za zaštitu prirode (JU More i Krš, NP Brijuni), LAGURa (Lagur istarski švoj, Lagur Pinna nobilis, Lagur Alba), ribara (predsjednik ceha ribara i predstavnik koordinacije malih alata), regionalne samouprave (pročelnik za poljoprivredu i ribarstvo Istarske županije), pravnih osoba koje imaju djelatnost vezanu uz istraživanje i edukaciju o moru (D.I.I.V. d.o.o. za ekologiju mora, voda i podzemlja, Aquarium Pula) te Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

U sklopu programa predstavnici Uprave ribarstva (dip. ing Josipa Runjak) i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (mr. sc. Irina Zupan) održali su predavanja o zakonodavnom okviru temeljem kojeg se proglašava zaštita morskih područja. Nakon predavanja je uslijedila rasprava, odnosno glavni dio radionice tijekom kojeg se došlo do zaključaka.

Zaključci prve Radionice o zaštićenim morskim područjima:

  1. Područja s posebnim režimom upravljanja ribolovnim naporom proglašavaju se temeljem Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/17), članka 12, stavka 13.
  2. Podržano je donošenje Pravilnika o zaštićenim ribolovnim područjima. Pravilnik je bio na e-savjetovanju još 2015. godine, a njegova objava se očekivala u listopadu te iste godine, međutim ostao je „u ladici“ do danas.
  3. Predloženo je donošenje dodatnih kaznenih odredbi u vezi zaštićenih morskih područja ili pooštrenje postojećih predstojećom izmjenom Zakona o morskom ribarstvu.
  4. Treba pooštriti mjere kontrole i jačati kapacitete za provođenje kontrole, zbog toga što bez kontrole i nadzora zaštićena područja nemaju svoju svrhu.
  5. Predloženo je da se nastavi suradnja biologa, znanstvenika i ostalih zainteresiranih dionika te da se održi okrugli stol na temu zaštićenih morskih područja na 13. Hrvatskom biološkom kongresu u Poreču (19.-23. rujna 2018.) kao i na 12. Crofish sajmu ribarstva (23.-25. studenog 2018.).

 

dr. sc. Danijela Mioković
stručna savjetnica (ribarstvo)