Vinarstvo

Organizator ocjenjivanja bila je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba uz pomoć suorganizatora i partnera Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Na ocjenjivanje vina prijavilo se 63 proizvođača  sa 121-im uzorkom  vina proizvedenih od 26 autohtonih sorata različitih godina berbe ( 2011.-2017. godine). Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi ali prijavljena su  i vina predikatnih berbi te pjenušava vina od čega:

Vinogradarska regija Zapadna kontinentalna Hrvatska – 48 uzoraka

Vinogradarska regija Primorska hrvatska – 83 uzoraka

Bijela vina – 86 uzoraka

Rose vina – 6 uzoraka

Crvena vina – 29 uzoraka

Vina su ocjenjivale dvije sedmeročlane komisije sastavljene od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti  sukladno „Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina“.

Predsjednik ocjenjivačkih komisija:

 Marijan Čižmešija, dipl. ing. agr. – Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Tajnik ocjenjivačkih komisija:

Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr. – Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Članovi ocjenjivačkih komisija – enolozi:

Prof . Dr. sc.  Ana Jeromel –  Agronomski fakultet Zagreb

Prof .Dr. sc. Bernard Kozina – Agronomski fakultet Zagreb

Dr. sc. Ivana Puhelek – Agronomski fakultet Zagreb

Dr. sc. Mirela Osrečak – Agronomski fakultet Zagreb

Dr. sc. Željko Andabaka – Agronomski fakultet Zagreb

Dr. sc. Marijan Bubola – Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Tomislav Plavša, dipl. ing. agr.  – Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Mirko Batušić, dipl. ing. agr. – Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Ivana Rendulić, dipl. ing. agr. – Zagrebačka županija

Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. – Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju

Miodrag Hruškar, dipl. ing. agr. – Eno expert d.o.o. Zagreb

Miroslav Matovinović, dipl. ing. agr. – Hrvatska poljoprivredo-šumarska savjetodavna služba

Mr. sc. Vlasta Rubeša Vili – Hrvatska poljoprivredo-šumarska savjetodavna služba

Aleksandar Brodski, dipl. ing. agr. – Agronomski fakultet Zagreb

Organolepitčko ocjenjivanje provedeno je prema međunarodnoj metodi 100 pozitivnih bodova, a sukladno Pravilniku o ocjenjivanju vina, bodovne granice za pojedina odličja bile su:

90-100 bodova – Velika zlatna diploma

85-89 bodova – Zlatna diploma

80-84 boda – Srebrna diploma

75-79 bodova – Brončana diploma

61-74 boda – priznanje

Proglašenje šampiona će biti objavljeno u četvrtak, 5. travnja 2018. na tiskovnoj konferenciji na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina 
Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Svrdlovina, autohtona vinska sorta iz Ravnih kotara, smatrala se izumrlom i izgubljenom. Samo su pravi vinoljupci čuli, a poneki i probali ovo crveno vino, vrlo posebno snažno i pitko. U jednom trenutku je svrdlovina nestala iz domaćih vinograda i bila bi izgubljena da je poznati zadarski vinar Mladen Anić koji je sakupljao ostatke ove loze po cijeloj županiji, te ju je spasio od zaborava i oživotvorio.

Mladen Anić je ponosni vlasnik vinograda sa šest i pol tisuća loza u Smilčiću, a priča o tome kako je obnovio Svrdlovinu podsjeća na bajke, samo ne za djecu, već za vinoljupce.

– Još dok sam bio dijete, slušao sam priče o svrdlovini kao o našoj autohtonoj sorti koja ničemu drugom nije slična. Kasnije, kada sam se počeo baviti vinarstvom, sjetio sam se tih priča iz djetinjstva i krenuo u potragu. U našem vinogradu bilo je samo nekoliko trsova pa sam gotovo četiri godine po cijeloj županiji sakupljao trs po trs. Našao sam hi nekoliko u Privlaci, Škabrnji, Žegaru i Smilčiću, od toga napravio selekciju kojom smo pratili grožđe, odabrali najbolje i dali na razmnožavanje.

Pažljivo smo tražili načine kako od svrdlovine proizvesti vrhunsko vino, ali uspjeli smo. DNK analiza nam je dala potvrdu kako je riječ o potpuno unikatnoj sorti koja je genetski najbliže crnom pinotu, ali mu nije u rodu. Kao ni plavcu ni plavini – kaže nam Mladen Anić koji svrdlovinu uzgaja na svom dobru Figurica u Smilčiću gdje ima i moderniju vinariju.

Kad je točno svrdlovina nestala, ne zna se, ali mislim da je to vrijeme kad je naš narod u vino počeo dodavati šećer – pretpostavlja Anić.

Svrdlovina bi trebala poput babića na šibenskom području, a plavca na splitskom – postati zaštitna sorta Zadarske županije umjesto francuskih koje imamo – kaže nam Mladen Anić čija je svrdlovina od prošle godine na tržištu, a ocjenjena je kao vrhunska.

Osim svrdlovine Anići uzgajaju uglavnom autohtone sorte: maraštinu, debit, tribidrag, plavinu…

Ono što je najvažnije, svrdlovina se u prodaji pokazala pun pogodak. Zbog toga Anići krče nasade cabernet sauvignona da bi posadili svrdlovinu. Ne samo iz ljubavi prema autohtonom, već i zbog jasne tržišne računice.

Normalno je da ljudi traže nešto novo, što nisu probali, a posebno kad shvate da se radi o autohtonoj, gotovo izumrloj sorti vinove loze. Okus novog s daškom mistike iz davnina je nešto što privlači kupce i prije nego probaju vino, a moj zadatak je da kad ga probaju da ga ne zaborave – objašnjava Mladen Anić.

Posjetitelji manifestacije Vina od davnina koja se održava u zagrebačkoj "Laubi" 13. i 14. travnja 2018. će po prvi put moći kušati i kupiti vino ove autohtone sorte. Jedino takvo u Hrvatskoj i svijetu.

Autohtone sorte su po definiciji sorte vinove loze koje se "od davnina" uzgajaju na određenom području i nema ih nigdje drugdje u uzgoju. Zadovoljavaju sva 4 uvjeta za dokazivanje autohtonosti: povijesni dokumenti, stručna literatura, genetička identifikacija (dokazivanje roditeljstva pomoću DNA markera), nema ih nigdje drugdje u uzgoju. Autohtone sorte vinove loze Republike Hrvatske detaljnije su opisane u stručnom priručniku: Zelena knjiga: Hrvatske izvorne sorte vinove loze, prof.dr.sc.Edi Maletić i sur.

Najviše autohtonih sorata je rođeno u Dalmaciji, u zaleđu i na otocima te Hrvatskom zagorju. Mnoge su gotovo bile ili su pred izumiranjem, pred najezdom razvikanih francuskih sorata, svjetski poznatih, no srećom pravi vinoljupci i kod nas i u svijetu sve više traže upravo autohtone sorte iz kraja gdje su nastale. Velikom zaslugom upravo cijenjenog profesora dr. sc. Edija Maletića s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naše sorte su sačuvane i u svijetu prepoznate. Profesorova uža specijalnost je ampelografija, grana u vinogradarstvu – znanost koja se bavi istraživanjem i karakteristikama vinove loze.

Najpoznatija priča je bilo dokazivanje da je zinfandel, inače treća najrasprostranjenija vinska sorta u Americi koju proizvodi više od 250 vinara i buteljira u više od 4800 različitih etiketa – u stvari iz Kaštela gdje se kod nas uglavnom zvao Crljenak kaštelanski, a najranijeg naziva Tribidrag. Amerikanci su Zinfandel smatrali svojom sortom i željeli su je kao takvu zaštititi 2001. godine. Slučaj je htio da je baš te godine DNK metodom dokazano kako je zinfandel zapravo autohtona hrvatska sorta tribidrag. Nakon dugogodišnjeg istraživanja podrijetla najpopularnije američke sorte Zinfandel, prof. dr. Carole Meredith s Kalifornijskog sveučilišta u Davisu potvrdila je da je talijanski Primitivo genetički istovjetan Zinfandelu te da je hrvatski plavac mali genetički sličan zinfandelu. Tada je znala da korijene zinfandela treba tražiti u Dalmaciji.

U isto vrijeme, prije ulaska Hrvatske u EU, i stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Edi Maletić i prof. dr. sc. Ivan Pejić, provode genetsku karakterizaciju hrvatskih autohtonih sorata. Krajem 2001. godine, nakon obilaska starih dalmatinskih vinograda i prikupljenih više od 150 različitih uzoraka loze, američko-hrvatska ekipa znanstvenika pronalazi u kaštelima-zinfandelu identičan genetski profil pod imenom crljenak kaštelanski. Uskoro će se otkriti da pored imena crljenak kaštelanski ova stara sorta ima još nekoliko drugih: pribidrag u okolici Omiša, Kratošija u Crnoj Gori, te tribidrag kao najstarije i najraširenije ime koje je za ovu, tada gospodarski vrlo važnu sortu u Dalmaciji, korišteno još u 15. stoljeću. Punih 40 godina nakon što je Miljenko Grgić u dolini Napa ugledao lozu koja mu se učinila vrlo poznatom, misterij je konačno riješen: zinfandelovi korijeni nađeni su u Dalmaciji.

Logika Jancis Robinson u odlučivanju da tribidrag bude nositelj sorte koja se gotovo u istim oblicima pojavljuje još i kao zinfandel, primitivo, kratošija, crljenak kaštelanski ili pribidrag vrlo je jednostavna. Pobijedilo je "pravo prvenstva" prema kojemu pobjeđuje ime koje je – najstarije! Dok se, primjerice, prva objava imena primitivo veže uz 1799. godinu, a zinfandela uz 1837. godinu, spomen tribidraga seže još u 15. stoljeće. 

Sve više proizvođača ga danas proizvodi upravo pod tim imenom, mada su u Kaštelima i dalje neki ostavili naziv koji ističe njihov kraj pa ga prodaju pod imenom crljenak kaštelanski. Ovo je samo jedna od priča o našim starim i iznimnim vinima koja nas svrstava u svjetske vinske velesile kad su vina u pitanju.

VINA OD DAVNINA

S obzirom da do sada nije održan ni jedan sajam upravo i isključivo autohtonih sorti, Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba organizira reviju autohtonih sorata vinove loze „Vina od davnina“ koja će se održati 13. i 14. travnja u art galeriji „Lauba“ u Zagrebu. Konačno će na jednom mjestu biti okupljene, ocijenjene i katalogizirane naše autohtone sorte i njihovi proizvođači koje će posjetitelji moći degustirati i kupiti. Sve detaljnije informacije o manifestaciji pogledajte na www.savjetodavna.hr
 

Intenzitet potpore u ovoj mjeri iznosi do 80% ukupnih prihvatljivih troškova, od čega se udio od 50% odnosi na EU sredstva, a udio od 30% na sredstva državne potpore proračuna Republike Hrvatske.

Korisnici su proizvođači vina, udruge proizvođača vina, zadružni savezi te javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika državnog proračuna, a cilj joj je provođenje promidžbenih aktivnosti na tržištima trećih zemalja u cilju pronalaženja novih potrošača, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih vina, poboljšavanja konkurentnosti hrvatskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i vina s oznakom sorte vinove loze, uz naglašavanje visokih standarda proizvoda iz Unije obzirom na kvalitetu, sigurnost hrane i utjecaj na okoliš.

Popis korisnika možete pogledati ovdje.

Ubrano grožđe sadržavalo je visoki postotak šećera od 20,8% i optimalnom kiselinom od 7,9g/l. Slična situacija bila je i sa cijelom ovogodišnjom berbom grožđa koja je počela nešto ranije, 02.09.2017. godine, sa najranijim sortama dozrijevanja Chardonnay, Silvanac zeleni i Pinot bijeli. Nastavilo se sa sortama Pinot crni, Graševina, Frankovka, a završilo sa spomenutim Cabernet sauvignonom.

Na to su najviše utjecale povoljne vremenske prilike tijekom srpnja i kolovoza sa visokim temperaturama zraka od čak 40°C i vrlo sušnim periodom gotovo bez oborina, što je pogodovalo dobroj kvaliteti i zdravstvenom stanju grožđa.

Berba grožđa 2017. godine ostati će zapamćena po odličnoj kvaliteti grožđa sa visokim postotkom šećera i optimalnim kiselinama te možemo očekivati vino sa odličnim aromama i visokim postotkom alkohola.

Stručni savjetnik
Marijan Lincmajer, dipl. ing. agr.