Bliži se blagdan Svetog Josipa, kada većina vinogradara završava zimsku rezidbu. Vremenski uvjeti zbog suhog i većim dijelom iznadprosječno toplog razdoblja u protekloj veljači i prvoj polovici ožujka o.g. pogodovali su radovima u vinogradima, pa je većina vlasnika završila ili privodi kraju zimsku rezidbu!
Tijekom i krajem rezidbe zdravstvenim pregledima vinograda ocjenjujemo stupanj zaraze uzročnicima bolesti drva (vidi Tablicu 1.) i moguću pojavu prezimljujućih stadija nekih neželjenih organizama životinjskog podrijetla (fitofagne grinje i štetni kukci) (vidi Tablicu 2.)!
Tablica 1. Neki uzročnici bolesti drva vinove loze čije simptome pronalazimo u Međimurskom vinogorju:
| Biljna bolest |
Uzročnik bolesti |
Učestalost pojave |
| crna pjegavost |
Phomopsis spp. |
vrlo česta |
| apoplektično venuće ili eska |
Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea |
česta |
| sušenje krakova trsa |
Eutypa lata |
pojedinačno |
| upala kore |
Botryosphaeria obtusa |
? |
| bakterijski rak |
Agrobacterium tumefaciens |
vrlo rijetko |
Premda je protekli mjesec veljača bila +3,4°C toplija od očekivanog prosjeka, isti toplinski trend nije nastavljen u prvoj polovici mjeseca ožujka o.g. (“samo” +1,0°C toplije od očekivanog prosjeka – izmjereno na mjernom lokalitetu Železna Gora, u vinskoj sorti Rajnski rizling). Na istom mjernom mjestu zbroj prosječne temperature zraka (>0°C) od početka kalendarske godine do jučerašnjeg dana iznosi 364,4°C (što je 113°C više nego u istom razdoblju protekle 2022. godine!), pa proteklu zimu 2022./23. ubrajamo među dvije najtoplije u povijesti prikupljanja meteoroloških podataka u Europi. Stoga već proteklih šest dana bilježimo “plač” ili “suzenje” vinove loze (npr. na vinskoj sorti Graševina). Nakon hladnih zračnih strujanja i svježeg razdoblja u protekla dva dana, u narednih 5-6 dana ne očekujemo oborine, a od početka idućeg tjedna očekujemo značajnije zatopljenje (uz najniže jutarnje temperature do 6°C i najviše dnevne vrijednosti 20°C)!
U vrijeme i krajem zimske rezidbe na zaraženoj se rozgvi prepoznaje jedna od dominantnih gljivičnih bolesti vinove loze protiv koje svake godine poduzimamo usmjerene mjere zaštite: crna pjegavost (Phomopsis spp.). Vanjski dio kore “izbjeljuje” (ispod kore ulazi zrak), a do samog početka vegetacije na površini se pojavljuju crne točkice (piknidi), koji vrhom izbijaju iz površinskog dijela kore. Neke druge patogene gljive mogu također u određenim uvjetima uzrokovati izbjeljivanje rozgve (npr. Botrytis cinerea, Macrophoma flacida, Sphaeropsis malorum i dr.). Početkom vegetacije vinograda, iz opisanih crnih točkica se oslobađaju piknospore na osjetljivo zeleno tkivo, te su uz dovoljno vlage moguće primarne zaraze. Oslobađanje infektivnih piknospora počinje u hrvatskim kontinentalnim vinogorjima tijekom travnja, najjače je u svibnju i prvoj polovici lipnja. Tada su potrebne usmjerene kemijske zaštite preventivnom primjenom djelotvornih i registriranih anorganskih i organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ako u tom razdoblju bilježimo česte i dugotrajne kiše, povoljniji su uvjeti razvoja crne pjegavosti.
VAŽNO: U višegodišnjem razdoblju u Međimurskom vinogorju od razvojnog stadija B do stadija E (bubrenja pupova do pojave prvih razvijenih listića), odnosno od sredine travnja do sredine svibnja, padne prosječno 55,4 mm kiše tijekom prosječno 10,5 kišnih dana! Takvi meteorološki prosjeci pogoduju jačem razvoju crne pjegavosti u slabije zaštićenim vinogradima! U tom su razdoblju, prema istraživanju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, najčešće prve ili primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti! Optimalni uvjeti razvoja crne pjegavosti su temperature 20° do 23°C, močenje biljnih organa i relativna vlažnost zraka 98-100 %. Ipak, prve zaraze su moguće ako se u rasponu temperatura od 8 do 18°C vlaga na osjetljivim mladim zelenim organima loze zadržava barem od 7 do 13 sati! Spoznaja da se crna pjegavost ne može suzbijati kurativno (nakon zaraze) samo otežava vjeru vinogradara za brzom sanacijom bolesti. Jednom kad se crna pjegavost “uvuče” u nasade teško je očekivati da samo kemijska zaštita tijekom nekoliko sezona “liječi” lozu od ove bolesti. Vrlo su važne sve preventivne mjere biljne higijene: (1.) iz nasada uklanjati svu zaraženu rozgvu nakon zimske rezidbe i spaljivati, (2.) tijekom rezidbe ostavljati što je moguće više zdravih lucnjeva i reznika, (3.) provoditi uravnoteženu organsku i mineralnu gnojidbu temeljem analiza zemljišta i preporuka stručnjaka.
U ranijim smo godinama u prvoj polovici svibnja bilježili iznadprosječne količine oborina (npr. 2018., 2019. i 2021.) ili je u tom razdoblju zabilježen već broj kišnih dana sa manjim dnevnim padalinama (npr. 2020.), što je uz dugotrajno vlaženje biljnih organa, povišenu vlažnost zraka i optimalne temperature zraka bilo optimalno za jače primarne zaraze u slabije zaštićenim vinogradima uzročnikom crne pjegavosti (Phomopsis).
Osim uzročnika bolesti drva vinove loze, u prvim zdravstvenim pregledima nasada pred početak vegetacije ocjenjujemo i moguću kritičnu populaciju nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. fitofagne grinje, štetni kukci) (vidi Tablicu 2.).
Tablica 2. Prvi pregledi vinograda prije ili početkom vegetacije na ekonomski značajnije neželjene organizme životinjskog podrijetla (fitofagne grinje, štetni kukci):
| Neželjeni organizam |
Mjesto kontrole (biljni organ) |
Stadij neželjenog organizma |
Kritični broj |
| štetne gusjenice sovice i grbice
(Noctuidae, Boarmia) |
pupovi, ispod kore |
gusjenice |
2-3 % oštećenih pupova |
| štitaste uši (Eulecanium, Pulvinaria) |
rodno drvo i ispod kore panja |
štitovi |
prva pojava |
| grinje šiškarice
(Calepitrimerus, Colomerus) |
bazalni (donji) pupovi |
prezimljujuće jedinke |
vidljive samo povećanjem 20x (pojava prethodne sezone) |
| američki cvrčak (Scaphoideus titanus) |
dvogodišnje drvo |
zimska jaja |
pojava simptoma zlatne žutice prethodne sezone |
Neke štetne organizme teško pronalazimo i vidimo ih tek pažljivim pregledom određenih dijelova vinove loze pomoću lupa u laboratoriju (npr. grinje šiškarice, zimska jaja američkog cvrčka), pa na procjenu njihove moguće prezimljujuće populacije utječe učestalost pojave iz prethodne sezone! Ovisno o kritičnoj brojnosti štetnih organizama navedenih u Tablici 2. u prvim usmjerenim zaštitama vinograda planirati primjenu dopuštenih akaricida i/ili insekticida s propisanim ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Moguće je u prvoj usmjerenoj zaštiti od crne pjegavosti u vrijeme prije i/ili početkom bubrenja pupova koristiti neki od dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Bakarni fungicidi su ograničeni u integriranom vinogradarstvu (godišnje 3-4 kg djelatne tvari/ha), ali je njihova primjena naročito smislena u nasadima s jačom pojavom najčešćih bolesti drva vinove loze (vidi Tablicu 1.): (1.) apoplektično venuće ili eska vinove loze (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea), (2.) sušenje krakova trsa (Eutypa lata) i (3.) upala kore vinove loze (Botryosphaeria obtusa)! Također bakrene je pripravke smisleno koristiti početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens) (tada prije otvaranja zimskih pupova koristiti pojačanu koncentraciju nekog od dopuštenih bakarnih fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Umjesto pojedinačnih bakarnih fungicida, pred početak vegetacije vinove loze se mogu koristiti povišene koncentracije gotove tvorničke mješavine bakra + parafinskog ili mineralnog ulja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Smatramo ih opravdano primijeniti u manjim vinogradima, gdje se u prvim aplikacijama mogu koristiti klasične leđne prskalice s usmjerenim utroškom škropiva. Na taj se način rozgva može kvalitetno “natopiti”, pa su manji gubici bakarne otopine na zemljište (u manjim nasadima ove mjere je moguće obaviti uz primjenu pripravaka dopuštenih u našoj zemlji za amatersku primjenu)!
U plantažnim vinogradima (tržna proizvodnja) gdje dominira apoplektično venuće ili eska (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia) moguće je nakon zimske rezidbe primijeniti mikrobiološku zaštitu (Trichoderma atroviride) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), ali tada izbjegavati ranu primjenu bakarnih pripravaka!
Preporučene mjere kasno-zimskog tretiranja vinograda preporučujemo obaviti ubrzo nakon zimske rezidbe (naročito ako ima puno rana od rezidbe promjera većeg od 2 cm), u razvojnom stadiju početka bubrenja pupova vinove loze. Birati dane bez jačeg vjetra, s dnevnim temperaturama zraka većim od 5°C, a nakon primjene povišenih koncentracija mineralnog/parafinskog ulja temperatura zraka ne bi trebala padati na negativne vrijednosti! Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr
