Vinarstvo

Od autohtonih vina degustirana je Belina starohrvatska, Kraljevina Zelina, Dišeća ranina, Pušipel i Sokol, dok se od sireva kušao; svježi sir, kuhani sir, preveli sir, suhi sir, dimljeni kuhani sir te polutvrdi sir. Od navedenih vina i sireva složeno je 6 kombinacija (Tablica 1.) koje smo sljubljivali i ocijenili.

Tablica 1. Prikaz kombinacija sireva i vina na radionici „Sljubljivanje sira i Vina od Davnina“

Najveću zainteresiranost za ovakvim tipom događanja pokazala je mlađa populacija ljudi (studenti, komercijalisti i  ljudi od struke).

Radionica je provedena pod stručnim vodstvom Pročelnice podružnice Zagrebačke županije Vlaste Rubeša Vili koja je posjetitelje uvodila u svijet pravilne degustacije vina, dok je Načelnica odjela za ruralni razvoj, Višnja Krapljan, vodila prezentiranje i kušanje sireva. Njihovom zajedničkom pričom i prezentacijom prenesena su znanja o pravilnoj degustaciji vina, pravilnom kušanju sira te u konačnici o sljubljivanju sira i vina (koji sir sljubiti sa kojim vinom). Tijekom cijelog trajanja radionice tražila se interakcija i komunikacija sa sudionicima što je i ostvareno.

Na kraju radionice dana im je mogućnost samostalnog sljubljivanja sira i vina po vlastitom nahođenju. Također, svi prisutni ispunili su anketu u kojoj su se izjasnili o najboljoj kombinaciji sira i vina, koji je najbolji sir i najbolje vino te najbolja vlastita kombinacija sira i vina.

S obzirom da su sva mjesta bila popunjena, te da su ljudi po završetku radionice i dalje ostali boraviti u prostoriji, komentirajući prezentirano, možemo reći da je prva radionica sljubljivanja sira i vina bila uspješna i da svakako trebamo nastaviti u ovom smjeru.

                                                                                                    Silvija Špiljak, mag. ing. ek. polj.

Kaštele, kako mnogi znaju reći – srce Dalmacije – mjesto je rođenja mnogih autohtonih hrvatskih sorti vinove loze među kojima je najpoznatiji Crljenak Kaštelanski u cijelom svijetu poznat kao Zinfalden, najpopularnije američko vino. Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba ove je godine organizirala prvu reviju vina dobivenih od autohtonih vinskih sorti nazvanu „Vina od davnina“ na kojoj je ocijenjeno gotovo 130 uzoraka iz cijele Hrvatske, naravno, najviše njih upravo iz Dalmacije. Šampioni autohtonih vina birali su se među bijelim i crvenim vinima s teritorijalnom podjelom na kontinentalnu i primorsku Hrvatsku sukladno važećoj podjeli na vinske regije. Vina su ocijenjivale komisije sastavljena od najeminentnijih licenciranih ocijenjivača vina. Jedno od iznenađenja ove revije je mali vinar iz Kaštela, Ivica Milan, koji je pobijedio sa svojim Pošipom u kategoriji bijelih vina Primorske Hrvatske. Iako je Pošip rođeni Korčulanac koji se počeo masovno proizvoditi u svim dijelovima Dalmacije zbog svojih odličnih osobina i potražnje na tržištu, u žestokoj konkurenciji bijelih vina Primorske Hrvatske pobijedio je Pošip Milan iz Kaštela.

Ivica Milan (1949.), rođen je u Kaštelama, a kao brodograditelj po zanimanju radio je u mladosti u Hamburgu kao cijenjeni stručnjak u svom poslu, da bi se vratio u Hrvatsku i pokrenuo vlastitu proizvodnju glisera. Spletom okolnosti, 1993. godine oduševljen Pošipom sadi prvi mali nasad vinograda i prvi nasad Pošipa u Kaštelama. S Korčule, s položaja Čare gdje je Pošip prvi put pronađen, a nastao je križanjem Bratkovine bijele i Zlatarice blatske bijele donio je prve lozne cjepove koji su se odlično snašle u novoj sredini. Visoka kvaliteta njegovog vina i potražnja ponukali su ga na daljnju sadnju vinograda i opremanje podruma. Zaredala su i priznanja po vinskim manifestacijama, ali sve je kulminiralo ovogodišnjim proglašenjem Pošipa Milana na reviji vina autohtonih sorti „Vina od davnina“.

Ivica Milan prvi je posadio sortu Pošip u Kaštelama, a lozne cjepove je donio iz Čara s Korčule

– Moram priznati da je nakon toga porasla i cijena i potražnja mog vina i sad sam u problemima da za tržište proizvedem dovoljne količine – priznaje nam Ivica Milan čija boca vina kod njega u podrumu stoji više od stotinjak kuna.

Njegova radiona za proizvodnju brodica postala je konoba i mala vinarija, a proizvodnja vina glavno zanimanje ove obitelji koja ima dva sina od kojeg su oba pošli očevim putem. Jedan kao radnik na brodu, a drugi kao mladi vinar koji pomaže ocu i budući je nasljednik proizvodnje.

Nekadašnja radiona postala je konoba, a "graba" skladište maslinovog ulja na idealnoj temperaturi

– Proizvesti vino je kombinacija od mnogo rada i puno znanja, a proizvesti vrhunsko vino, šampionsko, to je već umjetnost – kaže nam Ivica Milan.

– Kakvu je ulogu u vašoj priči imala HPŠSS, osim sudjelovanja na ocjenjivanju koje smo organizirali?

– Od početka, kad sam krenuo u širenje proizvodnje, odmah sam se obratio Vašoj službi koja me prati i danas. Svu zaštitu radim isključivo prema uputama i prognozama HPŠSS-a uz pojedinačne konzultacije kada mi je to potrebno. Pošip Milan 2017. godine je rezultat tog rada.

Ivica Milan ne skriva svoje oduševljenje titulom šampiona i nije mogao odoljeti da se ne usporedi s Hrvatskom nogometnom reprezentacijom. Mali vinar, s jedva hektar vinograda, postao je šampion prve revije autohtonih vina u Hrvatskoj. Posebno ističe, kako je komisija apsolutna bila profesionalna i nepristrana, što je dokaz upravo i njegova pobjeda kao malog proizvođača.

– Ja se mogu boriti samo visokom kvalitetom vina i visokom cijenom proizvoda kako bi ova butik proizvodnja imala smisla. To vam je kao u nogometu, kad ste među najboljima, cijena nikad nije problem.

– Koji su daljnji planovi u smislu razvoja vašeg OPG-a?

– Prije svega proširiti nasad. Možda i naći neke koopernte. Zatim uređenje kušaone, jer sve više kupaca, uglavnom turista dolazi i želi kušati vino prije same kupovine. Imamo već predviđeni prostor uz samu konobu, potrebno ju je samo urediti.

– Sav posao obavljate sami ili zapošljavate još nekoga?

– Sve radimo u krugu obitelj, jedan sin je odlučio nastaviti posao, a berbu odrađujemo u krugu prijatelja i rodbine. To je u stvari više druženje nego posao, koje često preraste u pravu feštu. Idealna prilika da se okupi šira obitelj i prijatelji.

– Nakon rada u inozemstvu, vlastite proizvodnje brodica, po čemu je bavljenje poljoprivredom prednost?

– Ljepota je u onome da radiš šta voliš. Meni je užitak biti u prirodi, vinogradu, svom masliniku. Posebno me veseli kad ljudi prepoznaju našu ljubav utkanu u vino. Mislim da je proizvodnja vina najveći doseg poljoprivrede. Ona obuhvaća i rad pod vedrim nebom i u konobi. Toliko je faktora. Od sreće do znanja, vremenskih prilika i marketinga. Vino ima najveći raspon cijene poljoprivrednog proizvoda. Boca može koštati od nekoliko eura do nekoliko stotina eura. Osim toga, draž je sačuvati nešto naše, autohtono, što je dio našeg podneblja, našeg genetskog koda.

Zakon o vinu izrađuje se u svrhu konsolidacije propisa Europske unije s nacionalnim propisima u sektoru vinarstva i vinogradarstva kako bi se uredila jedinstvena pravna osnova za donošenje provedbenih propisa o nadležnostima na nacionalnoj razini. Istovremeno će se povezati područja koja su na nacionalnoj razini trenutno propisana Zakonom o vinu i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda.   

Cilj izrade Nacrta prijedloga zakona o vinu i svih mjera koje donosi je definirati jasan pravni okvir za gospodarsko obavljanje djelatnosti proizvodnje grožđa i vina te u konačnici prodaje vina sa svrhom ostvarivanja dohotka u tržišno transparentnim uvjetima uz uključivanje alata za borbu protiv „sivog tržišta“. 

Prijedlogom zakona o vinu omogućeno je udruživanje vinara i vinogradara na nacionalnom i regionalnom nivou, kojima se daje nova aktivna uloga u promidžbenim aktivnostima vinara i poslovima oko sustava marketinškog označavanja hrvatskih vina te će na taj način aktivnije nego do sada doprinositi kreiranju prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske zemlje. Uspostavljaju se  četiri nove regije (ujedno vinarske i marketinške): Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija i Bregovita Hrvatska. 

Osim toga, Prijedlogom zakona o vinu jasno je definiran razlikovni okvir za proizvodnju grožđa za vlastite potrebe u vrlo ograničenom obuhvatu na površinama do 0,1 ha od onih proizvođača grožđa, mošta i vina u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu. 

Ovim Nacrtom prijedloga zakona o vinu uređuje se pravna osnova za obavljanje učinkovitije administrativne kontrole svih podataka koje su proizvođači grožđa i vina obvezni dostavljati. Ujedno će se pojačati i kontrola na terenu koju će provoditi terenski vinski nadzornici sa svrhom provjere usklađenosti dostavljenih podataka sa stvarnim stanjem čime ojačavamo sustav sljedivosti proizvodnje grožđa i vina. 

Hrvatski centar za poljoprivrednu Hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo zadržava ulogu nositelja senzoričkog ocjenjivanja vina, no u postupak se aktivno uključuju regionalne organizacije vinara koje predlažu ocjenjivače, a samo ocjenjivanje vina provodim komisija s većinski zastupljenim regionalnim ocjenjivačima. Ovime se osigurava podizanje razine kvalitete ocjenjivanja i kao i kvalitete samih vina, jer postupka ocjenjivanja provode ocjenjivači koji najbolje poznaju svojstva vina određene regije. 

„Novim Zakonom o vinu donosimo jasni pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i marketing vina,“

– izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao„osim Zakona, u suradnji s vinarima donosimo i novi Nacionalni program potpore vinarima za razdoblje 2019. – 2023. kojim povećavamo iznose financiranja  i uvodimo novu mjeru promidžbe vina s 80% povrata novca. Natječaje za novo petogodišnje razdoblje otvaramo već u listopadu ove godine.“

Na ovogodišnji Vinfest Benkovac 2018. pristiglo je ukupno 57 uzoraka, od kojih su neka već na tržištu, a neka su vina u postupku proizvodnje. Od tih uzoraka 31 je bio uzorak crnih vina, 6 uzoraka rose vina i 19 uzoraka bijelih vina.

Kvalitetu  vina potvrđuje senzorna stručna ocjenjivačka komisija, koja je održala ocjenjivanje vina 23. lipnja 2018. u Benkovcu, na čelu s predsjednicom dr. sc. Ivanom Alpezom, HCPHS, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, tajnikom Zvonimirom Vlatkovićem, dipl. ing. agr., HPŠSS, Podružnica Zadarske županije te certificiranim stručnim ocjenjivačima (10 članova).

Velike zlatne medalje dobila su vina:

• Cabernet sauvignon 2014. – Badel 1862 d.d. Vinarija Benkovac,
• Syrah 2015- OPG Jakov Kutija,
• Kotor Superior Cabernet sauvignon 2015 – PZ Maslina i vino.

Šampioni ovogodišnjeg Vinfesta Benkovca 2018. su:

• u kategoriji crnih vina na tržištu je Cabernet sauvignon 2014. – Badel 1862 d.d. Vinarija Benkovac;
• u kategoriji bijelih vina na tržištu je Maraština 2017. – Vinarija Jokić iz Lišana Tinjskih.

Šampionom crnih vina u postupku proizvodnje proglašeno je vino Syrah 2015. – OPG-a Jakov Kutija iz Lisičića, a šampion u kategoriji bijelih vina u postupku proizvodnje je Maraština 2017.  – Vina Fiolić iz Zadra.

Da je napravljen korak više pokazuje i prijateljstvo između gradova Benkovca i Alenquera, koje je utemeljeno prije godinu dana, kad je izaslanstvo grada Benkovca, zajedno s prof. dr. sc. Ediem Maletićem s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, posjetilo Portugal.

Tada je između dva grada dogovoren i potpisan međusobni sporazum kao i s Portugalskim nacionalnim institutom agrarne znanosti i najpoznatijom portugalskom vinarijom Adega Coperativa da  Labrugeria.

Uzvratni posjet gostiju iz Portugala gradu Benkovcu i gostovanje na Vinfestu rezultiralo je predstavljanjem  i degustacijom autohtonih portugalskih vina Tinta Roriz i Vital.

Prokomentirana je kvaliteta portugalskih vina, gostima su se dopala naša crna vina, a posebno su izdvojili i pohvalili vina od sorte grožđa Maraština, koja je slična portugalskom Vitalu.

Zajedničkom sinergijom grada Benkovca i grada Alenquera te znanstvenih institucija dogovorena je međusobna razmjena autohtonih vinskih sorata s područja Sjeverne Dalmacije (Maraštine, Debita, Plavine, Svrdlovine i sl.) i autohtonih vinskih sorata vinorodnog područja grada Alenqera (Vital i dr.).

Zabava i druženje potrajali su dugo u noć.
                                                                                                                    

Nikolina Paleka, mag. ing. agr., stručna savjetnica za hortikulturu
Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za hortikulturu

Objavljen je prvi natječaj za mjeru Informiranje u državama članicama   iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. Ta je mjera uvedena Izmjenama Nacionalnog programa i sada se po prvi puta provodi. Rok za podnošenje prijava Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je do 31. srpnja 2018. godine.

„U razgovoru s našim vinarima identificirali smo potrebu uvođenja ove mjere jer, iako su naša vina vrhunska i nose prestižne svjetske nagrade, troškovi promocije vina su veliki pa je red i da država pomogne. Novom mjerom financiramo promidžbu naših vina u članicama Europske unije, koje je naše najveće i najvjernije tržište. Istina je da je tu i konkurencija najveća, ali naša vina uvijek su znala pronaći put do europskih poznavatelja kvalitete.“

– izjavio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Tomislav Tolušić.

Korisnici mjere Informiranje mogu biti: stručne organizacije, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije i javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna. Informativne aktivnosti koje financiramo obuhvaćaju informiranje potrošača u državama članicama u pogledu odgovorne konzumacije vina i rizika povezanih sa štetnom konzumacijom vina te sustava zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije u pogledu posebne kakvoće, ugleda ili ostalih značajki koje vino ima zbog posebnog zemljopisnog okruženja ili podrijetla. Dozvoljeni troškovi unutar mjere Informiranje su sudjelovanje u informativnim kampanjama sudjelovanje na događanjima, sajmovima i izložbama od nacionalnog značaja ili značaja za Uniju oglašavanje u medijima na tržištu država članica (tisak, televizija, radio, internet, društvene mreže) izrada i distribucija informativnih materijala za tržište država članica administrativni troškovi i troškovi osoblja.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 100.000 EUR. od toga maksimalni iznos potpore iznosi 50.000 EUR-a budući da razina potpore iznosi do 50% ukupno prihvatljivih troškova. Minimalni iznos potpore po projektu iznosi 3.000 EUR. 

Natječaj i detaljne upute s obrascima dostupni su ovdje.