Ministarstvo poljoprivrede

Sirarstvo

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede > Novosti > Dopunske djelatnosti > Prerada > Sirarstvo
Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

6. Nacionalno ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda

16. studenoga 2023.0

Već šestu godinu za redom Uprava za stručnu potporu razvoju poljoprivrede, Ministarstva poljoprivrede i Savez malih sirara RH „SirCro“ organiziraju Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Svaki registrirani proizvođač može, besplatno, na ocjenjivanje dostaviti najviše 3 proizvoda te su naši sirari dobili sve detaljne informacije putem svojih e-mail adresa.

Ocjenjivanje dostavljenih uzoraka je 21. i 22. studenog 2023. godine u Zagrebu u dvorani za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na adresi Vukovarska 78.

Sireve i druge mliječne proizvode ocijeniti će Stručno Povjerenstvo u sljedećem sastavu:

  • Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • Prof. dr. sc. Rajka Božanić, član
  • Izv. prof. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
  • Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član

Nakon ocjenjivanja objaviti ćemo izvješće sa ocjenjivanja te naše proizvođače obavijestiti o rezultatima putem njihovih e-mail adresa.

Pozivano i ovim putem naše sirare da se prijave i iskoriste ovu priliku kako bi besplatno kontrolirali kvalitetu svojih proizvoda. Prijavnicu za ocjenjivanje možete preuzeti ovdje (kliknite na link).

 

Organizacijski odbor

Sirarstvo, Vijest

Konferencija europskih malih sirara u Švicarskoj

16. listopada 2023.0

Europski mali sirari koji imaju obiteljske ili obrtničke sirane udruženi su u mrežu malih sirara FACEnetwork i sastaju se jednom godišnje kako bi razmijenili ideje, raspravljali o važnim temama i usporedili svoja iskustva i taj u početku jednodnevni događaj je prerastao u višednevni kongres, koji uključuje posjete farmama, konferenciju i rasprave unutar radnih grupa. Svake godine kongres organizira druga zemlja članica.

13. po redu međunarodna konferencija održana je od 11. do 13. listopada u kantonu Fribourg u mjestu Grangeneuve u Švicarskoj, a u sklopu konferencije održana je i godišnja skupština FACEnetwork (Farmhaus and Artisan Cheese & Dairy Producers European Network).

Organizator konferencije je bila krovna organizacija sirarskih stručnjaka FROMARTE koja daje veliku podršku i pruža pomoć malim obrtničkim siranama na području raznih usluga, usavršavanja, odnosa s javnošću te politike i tržišta. Brine se za oko 500 obrtničkih i obiteljskih sirana diljem Švicarske. One prerađuju oko 1,1 milijun tona mlijeka ili 1/3 godišnje proizvodnje od 9.700 proizvođača, a proizvedu 115.000 tona sira ili 2/3 švicarske proizvodnje sira (imaju oko 80% udjela u izvozu sira). Obrtničke i obiteljske sirane osiguravaju oko 2400 radnih mjesta, uglavnom u ruralnim područjima s još oko 450 pripravnika koji se školuju za zanimanje majstora sirara.

Grangeneuve je selo u kojem se nalazi centar kompetencija kantona Fribourg odnosno Institut za obuku, savjetovanje i pomoć u području poljoprivrede (stočarstva, hortikulture, proizvodnje hrane, ekonomije, menagementa i šumarstva). Prvi spomen naselja potječe iz  1263. godine Grangi Nouva. Farma Grangeneuve se spominje 1834. godine sa stajom, žitnicom, pečenjarom, drvarnicom i ciglanom. Godine 1900. u Grangeneuveu je osnovana poljoprivredna škola, a godine 1923. Poljoprivredni institut kantona Fribourg s mljekarskom sekcijom i školskom siranom premješten je u Grangeneuve. Uslijedila je 1929. stočarska, 1931. voćarsko-hortikulturna i 1933. biljno-fitosanitarna sekcija. Poljoprivredna škola se premjestila u Grangeneuve 1967. godine, a obnovljena 1981. godine. Savezni istraživački institut za stočarstvo (od 2017. Agroscope) ima sjedište u Grangeneuveu od 1974. godine. Poljoprivredni institut Grangeneueve je u stvari istinski centar kompetencija za poljoprivredu kantona Fribourg u kojem možete vidjeti i naučiti sve šta trebate znati u biljnoj i stočarskoj proizvodnji i preradi te šumarstvu.

Ovogodišnja predavanja, prezentacije i radne grupe bavile su se svim aspektima proizvodnje i prerade sirovog mlijeka kroz razna predavanja i radionice, a prvog dana je bio organiziran posjet na šest različitih destinacija koje su uključivale posjet jednoj sirani i dvjema farmama:

Tour 1: Gruyère AOP

Tour 2: Vacherin fribourgeois AOP

Tour 3: Mountain cheese from Fribourg

Tour 4: Emmental AOP

Tour 5: Various cheeses from Berne

Hrvatski sudionici konferencije su sudjelovali na četvrtoj turi (stručnom izletu): Emmental AOP (appellation d’origine protégée – u hrvatskoj: zaštićena oznaka izvornosti ZOI).

Posjetili smo siranu Berg-Käserei Oberbütschel u kantonu Bern na 922 metra nadmorske visine te dvije farme krava u blizini, koje proizvode mlijeko po pravilima za zaštićeni sir Emmentaler (bez silaže). Izlet nam je pokazao sve ono šta uvijek i zamišljamo kada pomislimo na Švicarsku – brežuljci i planine sa zelenim pašnjacima i kravama gdje god pogledate te sveprisutnim zvukovima zvona.

Između mnoštva mliječnih farmi naišli smo i na farme kokoši nesilica na otvorenom, uzgoj konja i ovaca te neizbježne turističke usluge u ruralnom prostoru.

Vrhunac konferencije koji mami i oko i nepce svakog sudionika i istinskog ljubitelja sira bio je cheese buffet sa izuzetno lijepo i maštovito prezentiranim sirevima iz različitih regija Europe. Prezentaciju svih sireva su napravili djelatnici kuhinje instituta koji se svakodnevno brinu za prehranu svih učenika, studenata i zaposlenika.

Možemo zaključiti da svaki izlet, ekskurzija, konferencija ili samo razgovor s kolegama u europskim zemljama nam daju novi polet i nadu da možda i naše mljekarstvo i sirarstvo neće nestati jer se nakon povratka uvijek zapitate pa zar i mi ne možemo krenuti tim koracima i postići barem dio njihovog uspjeha.

 

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Barbara Sever, mag. ing. agr.

Sirarstvo, Vijest

5. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda

3. prosinca 2022.0

I ove godine je mnoštvo primamljivih okusa i mirisa dva dana okupiralo nepca Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Peto po redu Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda održano je 28. i 29. studenog 2022. godine u prostoru za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu.

Slika 1. Stručno povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda u sastavu:

  • dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • dr. sc. Rajka Božanić, član
  • prof. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
  • Predrag Janeš, struč. spec. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 105 proizvoda od čega je bilo 88 uzoraka sireva, 6 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 6 uzorka kiselog vrhnja i 4 uzorka maslaca te 1 uzorak namaza.

Od 105 ocijenjenih proizvoda, 97 ih je dobilo bodove koji donose medalje, što je 92,4 % proizvoda.

Osim toga, od 50 proizvoda ocjenjenih zlatom, čak 15 ih je dobilo maksimalan broj bodova (20), tako da je za izbor šampionskih proizvoda ove godine bila doista velika konkurencija.

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje

Broj odličja

%
ZLATO

50

47,62
SREBRO

39

37,14
BRONCA

8

7,62
PRIZNANJE

8

7,62
UKUPNO

105

100,00

 Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova, Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije:

  • EKSTRA TVRDI SIR RICI – šampion kvalitete u kategoriji ekstra tvrdih sireva, sirane Vesna Loborika iz Loborike, Istarska županija

Slika 2. Ekstra tvrdi sir Rici, sirana Vesna Loborika

 

  • POLUTVRDI KUHANI KOZJI SIR – šampion kvalitete u kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih sireva, OPG-a Kljajić iz Gradečkog Pavlovca, Zagrebačka županija

Slika 3. Polutvrdi kuhani kozji sir, OPG Kljajić

  

  • SVJEŽI KRAVLJI SIR U MARAMI – šampion kvalitete u kategoriji svježih sireva, skuta i sirnih namaza, OPG-a Šmida iz Brčevca, Zagrebačka županija

Slika 4. Svježi kravlji sir u marami, OPG Šmida

Prema broju osvojenih medalja možemo reći da naši sirari svake godine postaju  sve bolji i da naše sirarstvo u malim obiteljskim pogonima ima svijetlu budućnost.

Želimo svim siroljupcima, proizvođačima i potrošačima blagoslovljen Božić i uspješnu 2023. godinu uz želje da nastavimo uživati i narednih godina, uz ovako dobre i još bolje sireve.

 

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Sirarstvo, Vijest

Međunarodna konferencija o planinskim sirevima

7. listopada 2022.0

Od 1. do 3.10. u Sloveniji je održana međunarodna FACE konferencija o planinskim sirevima, koju je 4.10. zaključio 3. festival slovenskih sireva.

FACE (Farmhouse and Artisan Cheese and dairy producers European network) je europska mreža koja povezuje sirare i proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda diljem Europe. Sa svojim djelovanjem mreža je započela 2006. godine razmjenom podataka među francuskim i njemačkim sirarima te se nakon toga nastavila razvijati i širiti, a trenutno broji 15 zemalja članica, a svaku pojedinu državu zastupaju Udruženja sirara, razne tehničke i istraživačke institucije, laboratoriji te veterinarske i sanitarne institucije. Svrha mreže je razmjena iskustava, zajedničko rješavanje problema s kojima se sirari diljem Europe susreću, lobiranje kod Europske komisije za primjenu određenih fleksibilnosti, organizacija i provođenje projekata čije su aktivnosti vezane za sirare ili potrošače i sl. Uspjeli su uspostaviti Vodič dobre higijenske prakse za male sirane kao Europski dokument, vode platformu putem koje se mogu povezati sirari s osobama koje se žele imati praksu i upoznati se s tehnologijama proizvodnje raznih sireva.

Konferencija je započela 01.10. posjetom brdskim i planinskim gospodarstvima u dolini Soče i zajedničkim planinskim siranama u kojima se prerađuje mlijeko od više proizvođača koji svoje krave dovode u planine u maju i vraćaju ih nazad u listopadu. Na planini se izmjenjuju obitelji koje se brinu za životinje, a mlijeko prerađuje obučeni sirar kojeg plaćaju za taj rad. Sirane su na cijelom tom području  šire okolice Bohinja i nacionalnog parka Triglav povezane u cestu sira.

Slika 1) Sirevi planinskih gospodarstva u dolini Soče

Nakon planinskih i gorskih gospodarstava posjetili smo Festival hrane „Jestival“ na kojem su bili izloženi razni tradicionalni slovenski specijaliteti pa tako i sirevi. U povratku smo posjetili zadružnu mljekaru Planika u Kobaridu u sklopu koje je bio i Muzej sirarstva, a dan smo završili posjetom još jednoj planinskoj sirani Jelinčič gdje smo mogli vidjeti kako uspješno spojiti turizam i proizvodnju planinskih sireva. U sklopu sirane nalazi se kamp koji, osim ekološkog ovčjeg sira, u ponudi ima i razne druge slovenske specijalitete. Tu smo uživali u degustiranju raznih sireva te razgledavanju tradicionalne planinske sirane.

Slika 2) Kamp na gospodarstvu Jelinčič

Drugi dan konferencije (02.10.) započeo je godišnjom skupštinom FACE mreže na kojoj su se predstavili novi članovi. Osim toga, predstavnici svake radne skupine su nas informirali o svojim stručnim aktivnostima vezanim za marketing, tehnologiju i higijenu. Nakon skupštine smo posjetili planinu Zajavornik gdje smo mogli vidjeti još jednu tradicionalnu planinsku siranu koja radi samo u ljetnim mjesecima dok su krave na planinskim pašnjacima. Tamo smo također degustirali sir te slovenski specijalitet „Zaseka“ – namaz od domaće slanine. U povratku smo posjetili siranu obitelji Gartner u selu Studor pri Bohinju, koja se osim prerade mlijeka bavi i preradom mesa te seoskim turizmom.

Slika 3) Sirevi gospodarstva Gartner

Treći dan konferencije (03.10.) bio je bio službeni dio u dvorani s raznim predavanjima. Započeo je govorom dobrodošlice, a nastavio se predavanjima o planinskim sirevima i drugim temama važnim za planinske sireve te degustacijom sireva svih prisutnih zemalja.

Na konferenciji smo ispred Ministarstva poljoprivrede prezentirali i predstavili naš planinski sir – sir iz mišine te smo prikazali jedan kratki film o njegovoj tradicionalnoj proizvodnji na planini Dinara koji je snimljen 2009. godine, a snimile su ga kolegice iz Knina koje su u to vrijeme započele aktivnosti zaštite sira iz mišine.

Konferencija je  završila „okruglim stolom na temu planinskih sireva i njihove perspektive“ čime je zaključena međunarodna konferencija.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 4 i 5) Razni europski sirevi

Četvrti dan (04.10.) smo sudjelovali na zadnjem događaju koji je upotpunio međunarodnu konferenciju, na 3. slovenskom festivalu sira, gdje su se mogli degustirati i kupiti razni mliječni proizvodi 30-ak malih slovenskih sirara. U sklopu festivala, prisustvovali smo predavanju francuskog stručnjaka koji nas je upoznao s tehnologijom zrenja različitih francuskih sireva.

Slika 6) Degustacijski listić i ulaznica za 3. festival slovenskih sireva

 

Svi sudionici konferencije i festivala sira imaju barem jednu zajedničku stvar – ljubav prema mlijeku i mliječnim proizvodima, posebice sirevima. Uvidom u slovenski način proizvodnje planinskih sireva došli smo do zaključka da takav način proizvodnje nije nemoguć i da je, u kombinaciji s turizmom, itekako održiv. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako naš sir iz mišine ne bi bio samo „sir koji se nekada proizvodio u Hrvatskoj“, nego sir koji se i dalje proizvodi u Hrvatskoj.

 Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Anđelka Pejaković, dip. ing. agr.

Savjet, Sirarstvo

Kvasci i plijesni u sirarstvu

23. kolovoza 2022.0

Poznato je da su kvasci i plijesni izuzetno korisni u sirarstvu, ali vrlo često zadaju i velike muke malim sirarima.

Djelovanje kvasaca i plijesni

Plijesni osiguravaju karakterističnu konzistenciju, okus, miris, aromu i boju velikog broja poznatih svjetskih mliječnih proizvoda kao što su Camembert, Brie, Roquefort, Gorgonzola, Gruyere, Limburger, Romadur itd. Kvasci su neophodni za proizvodnju pjenušavih fermentiranih mliječnih napitaka kao što su kefir i kumis koji sadrže plin (CO2) i alkohol.

Slika 1) Sir s bijelom plijesni na površini iz sirane Jurkas

Osim velike koristi, kvasci i plijesni uzrokuju često i velike probleme u malim siranama gdje se najčešće rade proizvodi od sirovog mlijeka. Oni umanjuju mikrobiološku kvalitetu proizvoda skraćujući im rok trajanja, uzrokuju pjenušanje zbog stvaranja plina, daju peckav okus i miris po kvascu.

Nije uvijek jednostavno savladati probleme koje izazivaju kvasci i plijesni, a važno je reći da to zahtijeva puno znanja i higijene u objektima za preradu. Kvasci i plijesni su sveprisutni mikroorganizmi u našoj okolini, a za svoj rast trebaju organske ostatke kao što su npr. šećeri, masti i proteini, stoga se kod lošijeg održavanja higijene objekata stvaraju idealni uvjeti za njihov rast i razvoj. Mliječni proizvodi koji su osjetljivi na kvasce su svježi sir, kiselo vrhnje, razni meki sirevi, skuta, jogurt i sl.

Slika 2) Ispravno izdvojeno kiselo vrhnje na praktičnom tečaju prerade mlijeka

Najviše problema s kojima se susrećemo kod naših malih sirara se javlja kod tradicionalne proizvodnje svježeg sira i vrhnja prirodnom fermentacijom i to često u ranu jesen ili kasno proljeće. Osim uvjeta u samim objektima u kojima je toplo i vlažno zbog višesatnog odvijanja procesa fermentacije, razvoju kvasaca i plijesni pomaže i toplo, vlažno vrijeme. Sirutka koja se ne iznosi pravovremeno iz objekta i drži se u otvorenim posudama također je dobar medij za razvoj kvasaca kao i kartonska ambalaža koja može lako kontaminirati proizvode ukoliko se drži u njihovoj blizini. Proizvodi bogati šećerom (npr. voćni jogurti) također predstavljaju izvor kontaminacije jer velik broj kvasaca ne može preraditi laktozu iz mlijeka već samo kontaminiraju proizvod, a jako dobro se razvijaju i rastu u proizvodima s više šećera. Kvasci i plijesni često se nalaze i u zraku te je on vrlo česti izvor kontaminacije mliječnih proizvoda. Do kontaminacije dolazi i tijekom proizvodnje i pakiranja. Osim zraka izvor su i neadekvatno održavani podovi, zidovi, oprema, odjeća sirara, sirarske marame te salamura koja nema dovoljnu koncentraciju soli. Ponekad i mlijeko loše mikrobiološke kvalitete, osim bakterija, može biti i izvor kvasaca.

Slika 3) Dobro održavana salamura u zasebnom prostoru u sirani Šestak

Preventivne mjere

Da bismo donekle spriječili kontaminaciju kvascima i plijesnima treba voditi računa da higijena u cijelom procesu proizvodnje, od mlijeka do gotovih proizvoda, bude na visokom nivou jer je glavni uzrok navedenih poteškoća najčešće loša higijena.

Mužnju treba obavljati higijenski, održavati opremu za mužnju čistom, dezinficiranom i u dobrom stanju, životinje pripremiti za mužnju, mlijeko odmah hladiti ili staviti u preradu.

U prostoriji za preradu treba uvijek osigurati redovitu ventilaciju i izmjenu zraka – prirodnim putem (prozori) ili različitim tipovima ventilatora i ventilacijskih otvora kako bi se smanjila kondenzacija. Razina vlažnosti zraka mora biti obavezno ispod 95 % jer vlažne površine izrazito pogoduju rastu kvasaca i plijesni.

U samom prostoru za preradu za prijenos proizvoda treba koristiti plastičnu ambalažu i posude te nikada ne unositi kartonske kutije, već pakiranje u njih raditi u drugoj prostoriji.

Sve površine u objektu za preradu odmah po završetku proizvodnog procesa treba temeljito očistit i dezinficirat da ne dođe do nakupljanja organskih naslaga koje mogu biti hrana kvascima i plijesnima. Preporučuje se koristiti alkalna sredstva za istovremeno pranje i dezinfekciju koja u sebi sadrže klor ili provesti dezinfekciju nakon detaljnog pranja i čišćenja. U borbi protiv kvasaca može se koristiti alkoholni ocat ili peroctena kiselina, koji se razrjeđuju odnosno dodaju u vodu prije primjene. Važno je da se voda nikada ne dodaje u kiselinu zbog burne reakcije i jakog isparavanja, već kiselinu dodajemo u vodu. Ova sredstva su hlapljiva i nakon njihove primjene po površinama nakon određenog vremena nema ni mirisa ni drugih ostataka, međutim prilikom primjene mogu nadražiti sluznice dišnih putova pa s njima treba raditi stručno i pažljivo (koristiti rukavice i maske).

Budući se kvasci i plijesni lako prenose zrakom, oprema u kojoj se odvijaju proizvodni procesi (kotao, banje, posude, cjediljke, kalupi, posude za pakiranje) mora uvijek biti zatvorena, ako je to moguće ili osigurati izdvojeni prostor za pojedine faze. Ukoliko dođe do kontaminacije, u prostoriji za preradu treba provesti dezinfekciju zraka fumigacijom kada u objektu nema proizvoda ni osoba (najbolje u večernjim satima).  Ujutro se prostorija treba dobro prozračiti, a postupak treba obavezno ponoviti nakon tjedan dana jer spore nisu uništene, one prelaze u vegetativni oblik i tada ih se uništava.

Ukoliko se proizvode različiti mliječni proizvodi u istom prostoru, treba paziti na vremensku odvojenost te provesti čišćenje i dezinfekciju između proizvodnje pojedinih proizvoda. Tako npr. kefirna zrnaca sadrže u sebi kvasce, a izrazito su agresivna i lako se šire u okolini, pa će vrlo brzo doći do kontaminacije prostora, a zatim i svih proizvoda.

Kod sireva sa zrenjem osim gore navedenih postupaka može pomoći i premazivanje sireva te prskanje ili uranjanje u fungicidna sredstva koja su dozvoljena u prehrambenoj industriji. Ovim postupcima ne utječe se na boju, okus i aromu proizvoda te se ne narušava zdravlje potrošača, a poboljšava se izgled i trajnost te smanjuje rizik od razvoja mikotoksina iz plijesni. Mikotoksini zaostaju u siru i nakon zrenja.

Zaključak

Potrebno je još jednom ponoviti da prisutnost kvasaca i plijesni u proizvodima osjetljivim na njihov rast i razvoj značajno skraćuju njihov rok trajanja, uzrokuje pjenušanje proizvoda zbog stvaranja plina, okus po kvascima kod konzumacije prepoznajemo kao peckanje, a izazivaju i nadimanje ambalaže zbog nakupljanja plina (CO2).

Najčešći razlog prisutnosti velikog broja kvasaca i plijesni kod analiza proizvoda je nesukladnost prilikom provođenja vlastitih samokontrola ili službenih kontrola od strane nadležne inspekcije.

Da bismo uvijek imali sukladan proizvod, obzirom na broj kvasaca i plijesni, moramo osigurati najveću moguću razinu higijene u objektima za preradu te moramo imati dobro posložene i razdvojene tehnološke postupke različitih proizvoda koji nisu jedni drugima dobri „susjedi“.

Slika 4) Pravilno zakiseljavanje mlijeka u izdvojenom prostoru u sirani Furnkranz

 

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Barbara Horvatinović, mag. ing. agr.

Događaji, Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2021.

26. studenoga 2021.0

Usprkos i drugoj godini pod Covid-19 prijetnjom uspješno je održano 4. Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda. Organizator i ove godine je bio Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, a ocjenjivanje je provedeno 11. i 12. studenog u prostoru za preradu Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj 78, Zagreb.

Slika 1. Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda u sastavu:

  • Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član
  • Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Dr. sc. Emilija Cimerman, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 84 proizvoda od čega je bio 70 uzorak sireva, 6 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 6 uzorka kiselog vrhnja i 2 uzorka maslaca.

Od 84 ocijenjena proizvoda, 73 ih je s medaljom, što je skoro 87 % proizvoda.

Slika 3.,4. i 5.: Priprema za ocjenjivanje

 

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje

Broj

%

ZLATO

28

33,34

SREBRO

37

44,05

BRONCA

8

9,52

PRIZNANJE

9

10,71

DISKVALIFIKACIJA

2

2,38

UKUPNO

84

100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kravljih sireva šampion kvalitete je polutvrdi sir Gauda sirane Srednje gospodarske škole iz Križevaca, Koprivničko-križevačke županije.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih kozjih i ovčjih sireva, šampion kvalitete je Kuhani kozji sir s vlascem sirane Jagarka, vl. Marina Herceg iz Munjave Modruške, Josipdol, Karlovačka županija.

U kategoriji svježih sireva, skuta i sirnih namaza, šampion kvalitete je svježi kravlji sir OPG-a Baršić Antuna iz Dubravice, Zagrebačka županija.

Slika 6. Šampionska Gauda

 

Prema broju osvojenih medalja ove godine ima manje zlatnih, a više srebrnih medalja dok po samom broju odnosno postotku medalja u odnosu na broj proizvoda taj broj je sa 88 pao ove godine na 87 % što i dalje dovoljno govori o kvaliteti mliječnih proizvoda proizvedenih većinom u malim obiteljskim pogonima.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ni ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2021. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2022. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve i druge mliječne proizvode naših proizvođača, na SirCrofestu 2022.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

Dopunske djelatnosti, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

4. Nacionalno ocjenjivanja sireva i drugih mliječnih proizvoda

10. studenoga 2021.0

Već četvrtu godinu za redom Ministarstvo poljoprivrede i Savez malih sirara RH „SirCro“ organiziraju Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Foto 1. Paleta proizvoda sa 3. Nacionalnog ocjenjivanja 2020.

Prva dva Nacionalna ocjenjivanja uslijedila su nakon regionalnih ocjenjivanja, a zbog opasnosti od Covid-19 zaraze, prošle godine smo organizirali direktno Nacionalno ocjenjivanje te ćemo i ove 2021. godine postupiti isto.

Svaki proizvođač može, besplatno, na ocjenjivanje dostaviti najviše 3 proizvoda te su naši sirari dobili sve detaljne informacije putem svojih e-mail adresa.

Ocjenjivanje dostavljenih uzoraka je 11. i 12. studenog 2021. godine u Zagrebu u Dvorani za preradu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede na adresi Vukovarska 78.

Sireve i druge mliječne proizvode ocijeniti će Stručno Povjerenstvo u sljedećem sastavu:

–  Prof. dr. sc. Samir Kalit, predsjednik

–  Doc. dr. sc. Rajka Božanić, član

–  Doc. dr. sc. Milna Tudor Kalit, član

–  Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član

–  Dr. sc. Emilija Cimerman, član

Foto 2. Degustacijski stol – CROAGRO 2019.

Osvojena priznanja će biti dodijeljena na manifestaciji CROAGRO 21 i to u subotu 27. studenog na prostoru Zagrebačkog velesajma gdje će se ujedno omogućiti sirarima da i ponude svoje proizvode kako bi u sirevima i drugim mliječnim proizvodima uživali i posjetitelji.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

 

 

Dopunske djelatnosti, Prerada, Sirarstvo, Stočarstvo, Vijest

Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 2020.

7. prosinca 2020.0

I u ova posebna i nepredvidiva vremena, Savez malih sirara RH „SirCro“ zajedno s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede uspješno je organizirao treće po redu Nacionalno ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda 4. i 5. studenog u prostoru Ministarstva poljoprivrede u Buzinu, Zagreb.

Slika 2.: Povjerenstvo

Proizvodi su ocijenjeni sukladno Pravilniku za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda, od strane Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje sireva i drugih mliječnih proizvoda

u sastavu:

  • dr. sc. Samir Kalit, predsjednik
  • dr. sc. Rajka Božanić, član
  • dr. sc. Milna Tudor Kalit, član
  • Višnja Krapljan, dipl. ing. agr., član
  • Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr., član
  • dr. sc. Emilija Cimerman
  • Predrag Janeš, dipl. ing. agr., član

Ukupno je ocijenjeno 110 proizvoda od čega je bio 91 uzorak sireva, 13 uzoraka fermentiranih mliječnih proizvoda, 3 uzorka kiselog vrhnja i 3 uzorka namaza.

Od 110 ocijenjenih proizvoda, 97 ih je s medaljom, što je preko 88% proizvoda.

Slika 3. i 4.: Priprema za ocjenjivanje

Tabelarni prikaz osvojenih medalja:

Vrsta medalje Broj odličja %
ZLATO 43 39,1
SREBRO 40 36,4
BRONCA 14 12,7
PRIZNANJE 13 11,8
UKUPNO 110 100,00

 

Između zlatnih proizvoda s maksimalnim brojem bodova (20), Povjerenstvo je izabralo tri proizvoda za šampiona kvalitete u tri različite kategorije, te jedan proizvod za nagradu Inovativni proizvod.

U kategoriji mekih, polutvrdih i tvrdih sireva šampion kvalitete je sir Škripavac sirane „Vegium“ iz Baških Oštarija, Ličko senjska županija.

U kategoriji svježih sireva i skuta šampion kvalitete je Kravlja skuta sirane Kolačević iz Kalinovače, Ličko senjska županija.

U kategoriji namaza šampion kvalitete je Basa sirane Kolačević iz Kalinovače, Ličko senjska županija.

Nagradu za inovativni proizvod je osvojio polutvrdi sir Jurček – sir posebnog izgleda i okusa zbog dodatka mješavine različitih kultura, sirane Jurkas iz Harmice, Zagrebačka županija.

Slika 5. i 6.: Inovativni sirevi

Prema broju osvojenih medalja možemo reći da naši sirari svake godine postaju  sve bolji i da naše sirarstvo u malim obiteljskim pogonima ima svijetlu budućnost.

Zbog epidemiološke situacije, nažalost ove godine nećemo imati naše tradicionalno sirarsko druženje. Do kraja 2020. godine svi sudionici će dobiti na kućne adrese zahvalnice za sudjelovanje, osvojena priznanja te kopije lista ocjenjenih proizvoda.

Želimo Vam svima uspješnu Novu 2021. godinu uz želje da se nastavimo svi zajedno družiti, uz sve bolje sireve naših proizvođača, na SirCrofestu 2021.

Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Edukacija, Prerada, Sirarstvo, Vijest

TEČAJ PRERADE MLIJEKA ODRŽAN I TIJEKOM EPIDEMIJE CORONA VIRUSOM

24. kolovoza 2020.0

U ova izazovna vremena za sve nas, održan je četverodnevni tečaj „Prerada mlijeka“ za poljoprivrednike. Razlikovao se od svih dosadašnjih tečajeva, jer je zahtijevao poštivanje svih epidemioloških mjera od strane predavača i polaznika kako u učionici tako i u prostoru za praktičnu nastavu (kuhinji).
Zbog specifične situacije i osiguranja dovoljnog razmaka tečaj je objavljen za masimalno 10 polaznika a, njih 7 ga je i završilo. Predavači su, kao i do sada, bili iskusni savjetodavci, specijalisti sirarstva, članovi radne grupe za sirarstvo te su se izmjenjivali u predavaonici kao i u prikazu tehnologija izrade pojedinih mliječnih proizvoda u kuhinji. Tečaj je obuhvatio teoretsku nastavu o higijeni, tehnologiji proizvodnje, opremi, objektima, sljedivosti, zakonskom okviru, označavanju, poreznom sustavu i marketingu te praktični prikaz izrade svježeg sira i vrhnja, mekog, polutvrdog i kuhanog sira, skute, jogurta, aromatizirane sirutke i mozzarelle.

 

Slika 1. Teorijski dio tečaja „Prerada mlijeka“ u učionici

Ovo je bio 49 tečaj „Prerade mlijeka“ u sklopu mjere 1, operacije 1.1.2., a prvi je održan, sada već davne, 2016. godine u mjesecu prosincu u Babinoj Gredi. Kroz tečaj smo do sada osposobili ukupno 972 poljoprivrednika i to su u većem postotku bile žene.
Ovaj prošlotjedni tečaj je ipak bio drugačijeg sastava nego svi dosadašnji, od 7 polaznika njih 5 su bili muškarci. Nakon 4 dana pod maskama te pridržavajući se svih drugih mjera zaštite, svi su položili pismeni test te su zasluženo dobili Potvrde o sudjelovanju, a koje im je dodijelila pomoćnica ministrice poljoprivrede doc. dr. sc. Jelena Đugum koja je na čelu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

 

Slika 2. Praktični dio tečaja

Prerada mlijeka je oduvijek pa tako i danas zanimljiva diversifikacija primarne proizvodnje za dio proizvođača mlijeka koji imaju osnovne preduvjete za to, a to su, prije svega, ljubav prema sirarstvu te dovoljno radne snage, po mogućnosti iz vlastite obitelji. Naravno da je u početku potrebno i nešto novaca da bi se uredio objekt za preradu, ali danas postoji nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja koje mogu donekle pomoći, kao i sredstva pojedinih županija i/ili gradova. Imamo pozitivne primjere nekoliko mladih poljoprivrednika koji su sredstva ostvarena kroz natječaj za mjeru 6, podmjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike, uložila u uređenje male obiteljske sirane, a nekoliko njih trenutno uređuje takve sirane uz pomoć mjere 4. podmjere 4.2. koja je namijenjena za takve prerade koje daju proizvod s dodanom vrijednošću.

 

Slika 3. Polaznici sa dodijeljenim Potvrdama o sudjelovanju na tečaju

Danas, kada naše zakonodavstvo primjenjuje sve mogućnosti fleksibilnosti uvjeta koje dopušta EU legislativa, urediti i opremiti malu obiteljsku siranu više nije tako veliki izazov kao prije desetak godina. Manji proizvođači koji prerađuju do 250 litara mlijeka dnevno mogu prilično jednostavno urediti i registrirati objekt za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva u kojem mogu proizvoditi razne mliječne proizvode koje mogu prodavati na području cijele Republike Hrvatske.
Infrastrukturni uvjeti koje ovi objekti trebaju osigurati nisu previše zahtjevni, treba osigurati slijedeće:
 – prostorija ili odgovarajući prostor s opremom za prikupljanje/čuvanje mlijeka (to može biti: laktofriz, hladnjak)
 – prostor za preradu, a ovisno o mliječnim proizvodima koje proizvodi: prostorija za kuhanje, cijeđenje, fermentaciju, sušenje, zrenje ili druge postupke koji zahtijevaju posebne mikroklimatske uvjete u proizvodnji (zasebna, glavna prostorija);
 – garderobni prostor za radnike, prostor za skladištenje ambalaže te prostor za sredstva za čišćenje i dezinfekciju proizvodnog pogona može biti dislociran od radnog dijela, ako se nalazi unutar kruga objekta (garderobni ormar, ormar za ambalažu);
 – Prostor za zrenje sireva (zrionica) ukoliko se proizvode sirevi sa zrenjem;
 – prostor za skladištenje gotovih proizvoda (hladnjača, hladnjak, vitrina – samo za gotove proizvode);
 – opremu za prikupljanje i čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (kante za sirutku, spremnik za robu iz povrata s oznakom „nus proizvodi kategorije III“);
Većina mini sirana ima i prostor za pakiranje i prodaju sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Trenutno u Hrvatskoj imamo nešto više od 100 manjih obiteljskih sirana koje su se do kraja 2019. godine odobravale pod posebnim uvjetima. Do kraja ove godine će zbog izmjene propisa i ukidanja objekata odobrenih pod posebnim uvjetima sve one biti prebačene ili u odobrene (ako prerađuju više od 250 litara mlijeka dnevno ili žele kupovati dio mlijeka ili žele prodavati na području cijel EU) ili u registrirane objekte (ako prerađuju manje od 250 litara mlijeka dnevno od vlastitog stada i tržište će im biti samo RH).

Mišljenja smo da će broj registriranih objekata za preradu mlijeka s vlastitog gospodarstva kroz naredne godine rasti zbog jednostavnijih uvjeta za njihovo uređenje i registraciju te širenja kratkih lanaca opskrbe odnosno porasta potražnje za domaćim, lokalnim proizvodima.

S obzirom da je edukacija jedna od bitnih uvjeta za kvalitetno praćenje sljedivosti proizvodnje te osiguranje sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane pa tako i one proizvedene u mini siranama, uskoro ćemo krenuti i sa jednodnevnim tečajem „Uvjeti sigurnosti hrane u proizvodnji i preradi mlijeka“.

Zagreb, 24.8. 2020.
Anđelka Pejaković, dipl. ing. agr.
Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

Dopunske djelatnosti, Prerada, Savjet, Sirarstvo

Korištenje začina u proizvodnji domaćih sireva

15. srpnja 2020.0

UVOD

Sir je svježi ili zreo, čvrsti ili polučvrsti proizvod dobiven koagulacijom (grušanjem) mlijeka, obranog ili djelomično obranog mlijeka, vrhnja, sirutkinog vrhnja, stepke ili kombinacijom navedenih sirovina pomoću sirila ili nekog drugog koagulacijskog sredstva pri čemu se izdvaja sirutka kao posljedica koagulacije.

Sir je vjerojatno i najstariji mliječni proizvod, koji je čovjek počeo izrađivati. Arheološka istraživanja provedena u kolijevci civilizacije, između rijeka Eufrat i Tigris i nalazi koji potječu od 7000. do 6000. godina prije nove ere (p.n.e.) upućuju na postojanje sira. Nalazi egipatske civilizacije ilustriraju razvoj mljekarske djelatnosti (4000. p.n.e.).

Začinsko bilje počelo se uzgajati prije mnogo tisuća godina u Egiptu, Kini, Indiji, Arabiji, Perziji i Grčkoj. Začini su, pored zlata i svile, bili predmet trgovine između Istoka i Zapada. Trgovina i upotreba začinskih biljnih vrsta na europskom kontinentu počela je Kolumbovim otkrićem Amerike potkraj 15. st. Stare kulture poznavale su korištenje začina i biljnih vrsta, kako u očuvanju hrane, tako i njihovu upotrebu u ljekovite svrhe.

Sir je visoko cijenjeni mliječni proizvod u mnogim zemljama svijeta, a posebna pažnja pridaje se tradicionalnim sirevima, koji nisu samo hrana već i dio kulture i obilježja neke zemlje. Zahvaljujući zemljopisnom položaju i klimatsko-vegetacijskoj raznolikosti Republike Hrvatske, u pojedinim regijama razvijena je proizvodnja različitih tradicionalnih sireva uz upotrebu začina. A zadnjih desetak godina, kako se je raširila proizvodnja kuhanih sireva i izvan područja njegove tradicionalne proizvodnje, rijetko koji proizvođač ne koristi začine, tako da danas imamo cijelu paletu kuhanih sireva, različitih okusa i boja.

Kuhani sir sa začinima

Polutvrdi (zreli) sirevi sa začinima

DODAVANJE ZAČINA

Kod proizvodnje sireva sa začinima, začini se dodaju ili u sir koji se potom oblikuje, ili se sir omata lišćem začinskog bilja, ponekad se začini nanose na površinu sira, a povećanjem proizvodnje kuhanih sireva sa začinima, sve više je i dodavanja začina u sam gruš.

Začini u svježem siru

Pri dodavanju začina ne smije se pretjerivati te prilikom miješanja više začina treba obratiti pažnju da se začini međusobno dobro sljube kao i sa sirom u koji se dodaju.

Dodavanje začina u sir treba ograničiti do 2%, inače začin preuzima okus sira, a što se ne bi smjelo dešavati. Prevelika količina dodanog bilja može negativno utjecati na senzorske karakteristike i optimalna koncentracija bilja je oko 1 %.

Adekvatan dodatak začina u sirarstvu pridonosi poboljšanju senzorskih karakteristika, povećanju stabilnosti i roka trajanja sira te povećanju nutritivne vrijednosti sira.

Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki začin ima neki specifičan i dominantan sastojak koji pridonosi aromi proizvoda i/ili antimikrobnom i antioksidacijskom djelovanju začina. U proizvodnji tradicionalnih sireva začinsko i aromatsko bilje, ujedno, služi i kao konzervans.

VRSTE ZAČINA

Najčešći začina korišteni u našem podneblje su: peršin, kopar, crvena paprika (pretežito ljuta), čili paprika, feferoni, bijeli luk (češnjak), vlasac, papar, kim, origano, ružmarin, celer, kopriva, kadulja, medvjeđi luk, paprena metvica, timijan, bosiljak, sušeni vrganji, tartufi, mada proizvođači eksperimentiraju i sa đumbirom, šafranom, kurkumom, cimetom, lavandom te nizom drugih, rjeđe korištenih začina i dodataka. Začini pojedinačno i u kombinaciji (kao i drugi dodaci u siru) postaju neiscrpni izvor nastajanja novih i zanimljivih sireva.

Neki začini se koriste u prirodnom svježem obliku, dok se drugi pripremaju sušenjem, usitnjavanjem, pretvaranjem u prah ili ekstrakcijom aromatičnih sastojaka. U potrošnji značajno mjesto zauzimaju mljeveni začini. Kemijski sastav začina je kompleksan i svaki ima neki specifičan i dominantan sastojak.

DJELOVANJE ZAČINA

Najznačajnije komponente začina pripadaju grupi hlapljivih i čvrstih ulja, smola, estera, fenola, terpena, alkohola, organskih kiselina, alkaloida i spojeva sa sumporom. Kao redovni sastojci začina prisutni su i proteini, škrob, šećeri i veliki broj drugih organskih spojeva. Specifična aroma začina potječe od eteričnih ulja, a oštar i ljut okus od alkaloida i glukozida, te produkata njihove hidrolize.

Antimikrobno i antioksidativno djelovanje začina je različito i ovisi o koncentraciji i vrsti aktivnih komponenti.

Antioksidativno djelovanje začina

Prema porijeklu, antioksidanti se dijele na prirodne i sintetske tako da začini u siru imaju ulogu prirodnih antioksidanata.

Antioksidativni kapacitet začina pripisuje se fenolnim spojevima, sekundarnim biljnim metabolitima prisutnim u značajnijim količinama u velikom broju biljaka. Poznato je više od 8000 različitih fenolnih spojeva, a posebno je značajan njihov veliki udio u svim vrstama medicinskog i začinskog bilja. Antioksidativni kapacitet začina ne ovisi samo o koncentraciji nego i i vrsti prisutnih fenolnih spojeva.

Kada se analizira koncentracija ukupnih fenola i antioksidativni kapacitet začina po njihovim obiteljima, biljne vrste iz porodice Lamiaceae predstavljaju značajan izvor prirodnih antioksidanata. U ovu porodicu pripadaju ružmarin te brojne druge začinske biljne vrste, kao origano, bosiljak, metvica, kadulja, mažuran, timijan i majčina dušica. Svi su bogati fenolnim spojevima i eteričnim uljima te su poznati po svojim antioksidativnim i antimikrobnim svojstvima.

Antimikrobno djelovanje začina

Začini koji se dodaju prehrambenim proizvodima kako bi se poboljšale senzorske karakteristike te povećala nutritivna i biološka vrijednost proizvoda, s obzirom na svoju antimokrobnu aktivnost mogu djelovati i kao prirodni konzervansi.

Antimikrobno djelovanje začina pripisuje se uglavnom eteričnim uljima te nekim fenolnim spojevima. Njihov mehanizam djelovanja je različit. U biljnim ekstraktima i eteričnim uljima prisutan je veliki broj različitih reaktivnih skupina pa se antimikrobna aktivnost ne pripisuje samo jednom, specifičnom mehanizmu, već je uključeno nekoliko ciljnih mjesta na stanici mikroorganizma.

Većina istraživanja bazirano je na djelovanju začina na bakterije, mada  začini mogu inhibirati i rast kvasaca i plijesni.

Istraživanja pokazuju da vrste iz porodice Lamiaceae imaju najjače antimikrobno djelovanje.

Van ove porodice snažno antimikrobno djelovanje pripisuje se klinčiću i češnjaku, dok druge vrste tipa peršina, kopra, paprike ili gorušice imaju manju antimikrobnu aktivnost.

Origano, ružmarin, žalfija i timijan, vrste iz porodice Lamiaceae imaju najjače antimikrobno djelovanje i to već pri niskim koncentracijama ekstrakta dok bosiljak i metvica imaju manju antimikrobnu aktivnost.

Piskavica je jedna od najstarijih začinskih biljaka. Kao začin se koriste listovi i sjemenke ove biljke. Sjeme se još naziva i grčko sjeme. U usporedbi mažurana, piskavice, cimeta i đumbira, antimikrobna aktivnost eteričnog ulje piskavice u rangu je cimeta, jednog od začina u vrhu začina s antimikrobnim djelovanjem.

Alicin je organosumporni spoj u češnjaku odgovoran za njegov tipičan miris i okus, a odgovoran je i za antimikrobno djelovanje češnjaka.

ZAČINI I DODACI U HRVATSKIM SIREVIMA

U Hrvatskoj imamo oko tridesetak različitih vrsta autohtonih sireva. Tradicionalno, začini su se dodavali u sireve proizvedene doradom iz svježeg sira (čebričnjak, nabiti sir, prgice, kvargli te turoš) i to dodatkom najčešće crvene mljevene paprike te mješanjem s vrhnjem i solju te formiranjem u oblike svojstvene svakoj pojedinoj vrsti.

Prgice

Turoš

Zahvaljujući razvoju malih mini sirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, na tradicionalnu proizvodnju sireva nadovezuje se inovacija i razvoj sireva različitih specifičnih okusa, a uz pomoć začina i dodataka. Osim cijelog niza kuhanih sireva sa začinima te kockica sireva pohranjenih u ulju sa začinskim biljem, pojedina gospodarstva su eksperimentirala sa začinima i dodacima u zrelim sirevima. Zahvaljujući uspješnim kombinacijama, u Hrvatskoj možemo naći specijalne sireve koji oduševljavaju i izgledom i okusom te prilikom konzumiranja postaju delikatesa među drugom hranom. Samo ću navesti nekoliko novih kombinacija: od polutvrdog sira koji zrije sa zrnom zelenog papra, istarskih sireva u kombinaciji s također autohtonim teranom te do patentiranog krčkog sira koji zrije sa začinskim biljem umotan u orahov list.

Polutvrdi (zreli) sir sa začinima

Republika Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnim ljekovitim i aromatskim biljem što joj daje veliki potencijal za proizvodnju novih, različitih domaćih sireva sa začinskim biljem. Upravo tu prednost koriste pojedina gospodarstva te time značajno obogaćuju našu gastronomsku i turističku ponudu.

 

Višnja Krapljan, dipl. ing. agr.

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK