Reportaža

I pored problema u zračnom prometu uzrokovanih vulkanskim pepelom organizatori su uložili veliki napor te dogovorili prijevoz dionika automobilima. Dionici studijskog putovanja imali su priliku vidjeti lijepo uređene poljoprivredne površine te posjetiti ekološka poljoprivredna gospodarstva, trgovine ekoloških proizvoda, pogon za proizvodnju ekoloških marmelada i čipsa, ekološku pivovaru i dr.

 

U utorak, 20. travnja 2010. AVALON je organizirao posjet ekološkom gospodarstvu za proizvodnju mlijeka „Bruggert“.
Hrana se za 42 mliječne krave proizvodi na 64 ha (30 ha prirodnih pašnjaka, 27 ha travno-djetelinske smjese i 7 ha žitarica). Dio suhe hrane vlasnik kupuje od ekoloških proizvođača iz Nizozemske ili pak iz uvoza. Od travnja do studenog krave se nalaze na slobodnoj ispaši. Vlasnik je unajmio gospodarstvo od države za što plaća najamninu. Košnjom trave uz kanale ili čišćenjem šume država proizvođačima smanjuje cijenu najma! Nakon ove informacije bilo nam je jasno zašto je Nizozemska tako uredna.
Mlijeko prodaje mljekari, a malim udjelom i slastičarni u obližnjem mjestu koja proizvodi ekološki sladoled. Za sada su u proizvodnji samo ekološki sladoled od vanilije i čokolade, jer je proizvođač sam morao naći i sve druge neophodne sastojke iz ekološke proizvodnje.

 
Staja (lijevo) i prostorija sa laktofrizom (desno)

Vlasnik je mlad i pun želje za novim. Želio bi izgraditi novu staju za veći broj grla, ali nije siguran tko bi dao garanciju za povrat kredita obzirom da je država vlasnik gospodarstva. Nakon prvotnog razgovora s nama rekao je: „Primit ću Vas u dnevnoj sobi uz kavu i čaj“. I zbilja kava i čaj su bili posluženi u njegovom radnom prostoru – staji.
 

Kava i čaj su posluženi posjetiteljima u staji

Nastavak izvješća sa studijskog putovanja slijedi.

HZPSS, Ured ravnatelja
mr. sc. Marija Ševar
Načelnica odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu

I ove je godine na nešto više od 300 čokota uglavnom Graševine koja ima KZP, te nešto malo Traminca crvenog, grožđe ostavljeno na „milost i nemilost“ utjecaju vremenskih prilika. Grožđe je obilovalo plemenitom plijesni i ostavljeno je do početka veljače na čokotima. Najveći dio vode iz bobica je ishlapio tako da su u trenutku berbe bile gotovo potpuno sasušene, a koncentracija šećera u moštu iznosila je 158° Oechla.

Berba je započela rano ujutro, u praskozorje, na temperaturi od -3°C i nastavila se tijekom jutarnjih sati uz jak i hladan vjetar koji je ledio prste vrijednih berača.

Nakon same berbe slijedi ništa manje težak i zahtjevan posao odvajanja prosušenih bobica od peteljkovine i njihovo polagano prešanje. Osmijeh na licu vinogradara je najveći kada iz preše u vrlo tankom mlazu i polagano počne istjecati izuzetno sladak mošt.

S obzirom na temperaturu u samoj berbi, koncentraciju šećera i prisutnost plemenite plijesni vino od ove berbe bi trebalo biti deklarirano kao predikat, izborna berba prosušenih bobica.

Graševina je inače poznata kao jedna od najzahvalnijih i najčešće korištenih sorata za proizvodnju svih kategorija predikatnih vina. Osim Graševine za proizvodnju predikatnih vina još su pogodne sorte Rajnski rizling, Traminac crveni, Pinot bijeli, sivi i crni, Moslavac, Sauvignon i još neke druge.

Vina predikatnih berbi karakteriziraju visoke koncentracije neprovrela šećera zbog čega su najčešće  poluslatka i slatka, te veće količine alkohola glicerola koji vinu daje punoću i dodatnu slatkoću. Osim toga tipične su žute do jantarno žute boje, karakteristične arome i bouqueta koji potječe od plemenite plijesni tzv. „Botritis ton“ koji ljude podsjeća na miris šampinjona ili pak na šumsko tlo. Kod izborne berbe bobica i izborne berbe prosušenih bobica javljaju s još arome od kompleksnog estera STOLON-a koje podsjećaju na karamel, suhe marelice i smokve, med, rozine, slad, kompot od jabuka, zrele banane itd.

U svakom slučaju ova vina su za posebne prilike i trenutke (vrlo skupa), kompleksna i za duže odležavanje u boci kada maksimalno razvijaju svoja raskošna svojstva.

Područni odjel HZPSS-a Varaždinske županije
Miroslav Matovinović dipl.inž.agr.
viši stručni savjetnik

Trinaesti po redu Alpe Jadran biosimpozij prema planu trebao se održati u jesen 2009. godine u talijanskoj Regiji Friuli Venezia Julia. No, kako se to nije dogodilo Univerzitet u Mariboru, Fakultet za poljoprivredu i životne znanosti prihvatio se zahtjevne zadaće organizacije ovog biosimpozija. Grad Hompoš, u mjestu Hoče blizu Maribora, bio je po drugi puta domaćin Alpe Jadran biosimpozija, ovoga puta 13.-tog.

Sudionici skupa su se okupili u Hompošu u večernjim satima 27. siječnja 2010. u novom arhitektonskom zdanju koje svojim stilom podsjeća na prošlost. Program simpozija uslijedio je 28. i 29. siječnja 2010. sa slijedećim temama:

Četvrtak, 28. siječnja 2010.

U amfiteatru Fakulteta za poljoprivredu i životne znanosti okupili su se predavači i sudionici institucija, tvrtki i proizvođača Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske te studenti studija ekološke poljoprivrede spomenutog fakulteta.

Predavanja na temu: „Istraživanje i primjena znanosti u ekološkoj poljoprivredi“ moderirala jeAnamarija Slabe s Instituta za održivi razvoj, Ljubljana.

– Istraživanje na području ekološke poljoprivrede u EU – stanje i vizije – Anamarija Slabe, Institut za održivi razvoj, Ljubljana;

– Predstavljanje znanstvenih i savjetodavnih institucija i sustava na području ekološke poljoprivrede u Austriji – dr. Štefan Merkač, Društvo Ecocontact Austrija;

– Uključivanje ekološke poljoprivrede u istraživačke projekte/programe u Sloveniji i potpora države – predstavnik MKGP;

– Uloga poljoprivredno savjetodavne službe u primjeni znanosti za potrebe ekološke poljoprivrede (pregled rezultata) – dr. Janko Rode, KGZS;

– Uloga HZPSS-a u primjeni znanosti na ekološkim gospodarstvima u RH – mr. sc. Marija Ševar, HZPSS, Hrvatska;

– Primjer povezivanja ideje o primjeni znanja (proizvodnja, prerada, prodaja) u ekološkoj poljoprivredi – prof. dr. Franci Bavec, UM FKBV. 

Nakon prvog dijela rad biosimpozija je nastavljen je u dvije grupe.

I Grupa

1. Okrugli stol

Tema: Osnova za bolju komunikaciju između znanosti i prakse na području ekološke poljoprivrede

Moderator: prof. dr. Franci Bavec, UM FKBV

U radu ovog okruglog stola sudjelovali su predstavnici Saveza udruženja ekoloških poljoprivrednika Slovenije BIODAR, Udruženja za ekološku poljoprivredu SV Slovenije, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Republike Slovenije, Fakulteta za poljoprivredu i životne znanosti i predstavnici IKC-Instituta za kontrolu i certifikaciju Univerziteta u Mariboru.

Tema: Primjeri dobre prakse pri istraživanju, primjena znanosti i povezivanje

Moderator:izvanr. prof. dr. Martina Bavec, UM FKBV

Iznijeti su primjeri dobre suradnje pri istraživanju između znanstvenika, studenata i ekoloških poljoprivrednika.

U popodnevnim satima rad biosimpozija nastavljen je novim okruglim stolom:

2. Okrugli stol

Tema: Godina nakon primjene novog zakonodavstva u ekološkoj poljoprivredi

Moderator: Polonca Repič, voditeljica kontrole ekološke poljoprivrede pri IKC – Institutu za kontrolu in certifikaciju Univerziteta u Mariboru

U radu ovog okruglog stola sudjelovali su predstavnici ekoloških poljoprivrednika, nadležnih tijela, certifikacijskih tijela …

Iznijeti su pozitivni primjeri pri kontroliranju ekoloških proizvođača, ali i nelogičnosti koje uzrokuju njihovo nezadovoljstvo.

II Grupa

Tema: Predstavljanje znanstveno istraživačkih projekata, diplomskih i drugih radova Univerziteta u Mariboru, Fakulteta za poljoprivredu i životne znanosti

Modertor: mag. Silva Grobelnik Mlakar, UM FKBV

Studenti Fakulteta za poljoprivredu i životne znanosti zajedno s svojim profesorima predstavili su znanstvene projekte, diplomske i druge radove iz područja ekološke poljoprivrede.

Svaki od njih je iznio cilj svoga rada kao i dobivene rezultate. Istraživanja su provodili u razdoblju od jedne do tri godine. Područja njihovih istraživanja bila su: povrćarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo, stočarstvo, uređenje ruralnog prostora, agroekonomija i marketing.

Petak, 29. siječnja 2010.

Održan je sastanak udruženja ekoloških proizvođača i drugih organizacija iz područja ekološke poljoprivrede, lokalnih organizacija i nadležnih tijela regije Alpe Jadran Panonija pod nazivom „Aktualnosti na području ekološke poljoprivrede 2010.“

Moderator: dr. Štefan Merkač, Društvo Ecocontact Austrija;

Nakon rasprave otvorene u okviru ovog sastanka, sudionici su se zaputili na stručnu ekskurziju koja je obuhvaćala:

– Posjet Poljoprivrednoj ekološkoj tržnici na Glavnom trgu u Mariboru i razgovor s kontrolorima ekološke poljoprivrede pod nazivom „Dan s kontrolorom“;

–  Posjet obližnjem ekološkom imanju Tikva u Limbušu;

– Posjet vinogradarskom muzeju uz predstavljanje rada Univerzitskog centra za vinogradarstvo i vinarstvo Meranovo.

U prijepodnevnim satima na Glavnom trgu u Mariboru organizirana je prigodna prodaja ekoloških proizvoda u okviru projekta „Bioužitek“.

Odjel za integriranu i ekološku proizvodnju HZPSS-a na 13. Alpe Jadran biosimpoziju predstavila je u četvrtak, 28. siječnja, načelnica Odjela. Stečena znanja koristit će pri planiranju poslova pogotovo kad je u pitanju nova zakonska regulativa iz ekološke poljoprivrede koju ćemo uskoro početi slijediti.

Ured ravnatelja HZPSS-a
mr. sc. Marija Ševar,
načelnica za integriranu i ekološku poljoprivredu

Agritechnica 2009.

Osobno sam počela pratiti sezonu sadnje jesen 2008./proljeće 2009. te pregledavati novopodignute nasade. U tom periodu, na širem području grada Grubišnog Polja, podignuto je 17 novih nasada lijeske, ukupne površine od 74,2815 ha.

Ima nasada koji se obrađuju po pravilima i preporukama struke; vlasnici su spremni na suradnju i ulažu puno svog vremena, ljubavi i truda u njihovo održavanje. Tu rezultat ne izostaje.

Postoje i oni koji su posađeni s namjerom održavanja, ali se iz neznanja, ili slušanja „dobronamjernih i provjerenih“ savjeta van naše Službe, ne održavaju kako treba.

Na terenu sam imala priliku vidjeti sadnice lijeske obrasle u ambroziju. Da nisam bila sigurna što je zasađeno, teško bih u grmovima i bokorima ambrozije prepoznala bilo što, a kamoli sadnice lijeske. No, vlasnik je bio u uvjerenju da biljci čini dobro, ako oko nje ostavi korov. To je trebala biti zaštita od prejakog sunca, paleži i sl. Navodno se tako čuva i vlaga.

Međuredno je nakon jednokratne plitke obrade izvršena košnja.

Nakon obilaska terena i upozorenja vlasnik je okopao oko sadnica. Samim time biljci je osigurao više prozračnosti kako podzemnog tako i nadzemnog dijela. Odstranjivanjem već preraslog korova slabašne sadnice su dobile i više svijetla, pa su naprosto živnule.  

Uvijek napominjemo da treba pravilno odabrati sadni materijal, a to znači da nadzemni dio bude optimalne debljine i porasta s dobro razvijenim korjenovim sustavom. Sadnice bi trebale biti ujednačene kvalitete, tako da u startu rasta uz primjenu adekvatnih agrotehničkih mjera imaju podjednake šanse za primitak i dobar napredak.

Područni Odjel HZPSS-a Bjelovarsko-bilogorske županije
Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. agr.

U zakazano vrijeme – točno u podne, ovog vrućeg srpanjskog dana sakupili su se gosti i domaćini kako bi što uspješnije svladali najavljenu temu legalizacije objekata namijenjenih proizvodnji mlijeka ili mesa. Gotovo svi pozvani su se i odazvali, uz iznimku gospodina Kokanovića, stručnjaka za geodetske poslove, i gospodina Šumanovca, voditelja županijske podružnice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koji su bili spriječeni neodgodivim poslovnim obvezama.

Čuvar kuće odlučio se malo odmoriti u hladu…

Uz pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora gospodina Andriju Matića, prisutni su bili i: pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša gospođa Silvana Tvrz, direktorica Croatia banke u Županji, gospođa Jurić, načelnik općine Štitar, gospodin Marko Bikić, viša upravna refentica za prostorno uređenje i gradnju gospođa Evica Lešić, predstavnica Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije gospođa Jasna Kopić, predsjednik Udruge svinjogojaca gospodin Dobromir Čović, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka gospodin Branko Garvanović, projektant gospodin Antun Ivanšić, te suradnica za nitrate pri HZPSS Katrin Gnjidić.

Nazočne su najprije srdačno pozdravili domaćini, gospodin Zdenko Živković sa suprugom i obitelji, a potom se svima obratio pročelnik Matić.

U kratkom je uvodu naglasio iznimnu važnost same legalizacije postojećeg stanja proizvodnih objekata unatoč poteškoćama koje taj postupak prate. Naime, radi se o relativno složenom postupku, koji obuhvaća više sudionika, od usluga arhitekta, geometra, projektanta, Ureda za urbanizam, potrebna je veterinarsko-zdravstvena i vodopravna suglasnost, sudjelovanje drugih županijskih službi, jedinice lokalne samouprave, banke koja će kreditno pratiti proizvođača… Uz to, mnogi poljoprivrednici ne odlučuju se na taj korak jer je to ipak investicija koja traži relativno velika sredstva, a na kraju se ipak „ništa od toga ne vidi, samo papir“, pa mnogi radije ulaze u investiciju od koje će biti konkretne, vidljive koristi, kao što je na primjer neki stroj ili oprema. No, treba znati da će vrlo skoro „ti papiri“ biti uistinu presudni, jer će sva sredstva iz različitih fondova biti vezana provedbu dobre poljoprivredne prakse, a da bi se ona uopće mogla odvijati, prva je pretpostavka da je taj objekt pravno postojeći, odnosno legaliziran.

Proizvođači mlijeka na svom radnom mjestu, pažljivo prate zbivanja

Domaćin Zdenko svjestan je toga, pa je pokrenuo taj postupak i korak po korak nastoji doći do cilja, koji će mu između ostalog omogućiti i sudjelovanje u natječaju za sredstva iz APCP projekta, za sufinanciranje izgradnje odlagališta za stajnjak. Naime, za bilo koji natječaj EU fondova vezanih uz stočarsku proizvodnju potrebno je imati riješenu lokacijsku i građevinsku dozvolu za objekt, što mnogima uslijed raznih okolnosti nedostaje.

   
Mjesta za buduće odlagalište stajnjaka ima dovoljno

 
… za kraj je stigla čak i torta!

Vrijeme je brzo prolazilo zahvaljujući zanimljivoj temi i raspoloženim sudionicima, i trebalo je donijeti zaključke. Gospodin Matić je objedinio sve doprinose raspravi, naglasivši da je i nadalje potrebno poljoprivrednicima obrazlagati potrebu legalizacije objekata, na skupovima koje organizira Županija, na skupovima udruga proizvođača goveda i svinja, ukratko – na svim okupljanjima poljoprivrednika. Gospođa Tvrz iznijela je vrlo konstruktivan i zanimljiv prijedlog: naime, na temelju prijedloga koji će načiniti predsjednici udruga i pročelnik Ureda za gospodarstvo, djelatnici Ureda za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša obići će sve zainteresirane proizvođače i uputiti ih u način na koji mogu legalizirati svoje postojeće objekte. Tako će informacije doći do poljoprivrednika, učinkovitije i brže nego da poljoprivrednici sami dolaze do tih informacija. Svi sudionici izrazili su zadovoljstvo održanim skupom i srdačno pozdravili domaćina i njegovu obitelj, do neke druge prilike.

 
Gospođa Silvana Tvrz pojašnjava postupke potrebne za legalizaciju objekata

 Domaćin ispraća goste na odlasku – do skorog viđenja!

U subotu smo najprije posjetili modernu farmu muznih krava (OPG – Novak u Sv. Urbanu ). Gospodarstvo ima 50 muznih krava Holstein-Friesian pasmine, s proizvodnjom u laktaciji preko 8000 kg mlijeka/grlu. Farma je izgrađena 2008. kreditnim sredstvima iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u RH. Nakon toga smo posjetili farmu muznih koza pasmine Francuska alpina (OPG Jambrošić u Gornjem Kraljevcu).

Na kraju dana posjetili smo gospodarstvo Bahun u Vratišincu koje se bavi ekološkom   proizvodnjom goveđeg mesa. Sve kolege su bile oduševljene, jer su prvi put uživo vidjeli Škotsko govedo  – specifičnog izgleda (goveda s frizurom, jako otporna, skromnih uvjeta držanja i hranidbe).

U nedjelju smo išli u posjet voćnjacima tvrtke Agra d.o.o. u Čakovcu, gdje se voćarska proizvodnja odvija na površini od 8 – ha proizvodnja jabuka, 6 ha – proizvodnja bresaka i proizvodnja jagoda na površini od 0,5 ha.  Nakon toga smo obišli vinograde i vinski podrum obitelji Cmrečnjak iz Svetog Urbana, gdje smo kušali izvanredna bijela vina; sauvignon, pušipel, graševinu, rajnski rizling, zeleni silvanac, bijeli pinot i cuvee (mješane kvalitetne sorte).

Osim stručnih i edukacijskih obilaska imali smo i turistički posjet Mlinu na Muri i dvorcu Trebotz.

Kolege su bile oduševljeni gostoprimstvom i srdačnošću Međimuraca, te ljepotama Međimurja. Ovom prigodom u ime kolega, zahvalio bih se Područnom odjelu HZPSS-a Međimurske županije, odnosno kolegama Valeriji Čižmak i Marijanu Čižmešiji koji su pripremili naš dolazak i koji su nam bili na usluzi u subotu i nedjelju.

Posjet najsjevernijoj županiji zasigurno je opravdao sva očekivanja, kolege su imale mogućnost razmjeniti iskustva i vidjeti nova znanja i tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji.

U uzgoju ove pasmine kokoši svako matično jato mora biti izdvojeno u zasebnom odjeljku radi praćenja proizvodnih rezultata za svako jato zasebno. Površina svakog pojedinog odjeljka (boksa) je ukupne površine oko 100m² . Ova pasmina kokoši pogodna je za uzgoj u ekološkoj proizvodnji.

Prvo gospodarstvo je sirana Mahne koja je dio „Brkinske sadne ceste“, a izrada same ceste, njeno obilježavanje i promidžba je financirana iz sredstava EU. Ovo je gospodarstvo registrirano kao ekološko još 2001 godine. Imaju 25 muznih krava i 11 junica smeđe pasmine, prosjek u laktaciji je 4 tisuće litra mlijeka. Gospodarstvo koristi 26 ha travnjaka i oko 2 ha oranica. Krave su smještene u lauf staji do koje se odmah nalazi mini sirana i prodavaonica. Proizvodnja ovog gospodarstva je 100 tisuća litara mlijeka godišnje koje prerade u sir.

Sir prodaju na gospodarastvu (80 posto), ostalo u specijaliziranim trgovinama u Sloveniji. Proizvode šest vrsta sireva, a njihova cijena na gospodarstvu kreće se od 8 do 10 eura/kg sira.

U Senožeču obitelj Nike Medena drži 30 muznih krava smeđe pasmine u lauf staji i bavi se ekološkom proizvodnjom mlijeka 10 godina. Koriste 85 ha površine, a od čega oko 50 ha čine travnjaci, 20 ha pašnjaci i oko 10 ha oranice. Proizvode oko 200 tisuća litara mlijeka godišnje uz prosječnu laktaciju 6 tisuća litara/ grlu. Ova proizvodnja je specifična, jer glavni voluminozni obrok čini sjeno osušeno u rolo balama u specijaliziranom pogonu. Pogon za sušenje sijena radi uz pomoć agregata na dizel, a u prostoriji se dosušuje 16 rolo bala sijena odjednom. Kvaliteta osušene mase je prvoklasna te postiže i 18 do 19 % proteina, a o kvaliteti svjedoči i sam nivo proizvodnje koji je izuzetno visok s obzirom da se radi o ekološkoj proizvodnji Težina jedne bale koja ide na sušenje iznosi i do 1100 kg, a nakon sušenja njena težina iznosi cca. 400 kg. Ovaj pogon je izgrađen prije 3 godine, a samo je on koštao cca. 25.000 € (bez prostora za skladištenje te sve ostale mehanizacije potrebne za ovakav vid proizvodnje. Uglavnom, radi se o ulaganju koje je znatno, ali i isplativo, pogotovo za proizvođače sira.

Treće gospodarstvo koje smo posjetili bilo je poljoprivredno dobro Veterinarskog fakulteta u Vremščici koje također na ekološki način drži 600 ovaca Istarske pramenke, 15 magaraca, 25 krško – poljskih svinja. Ovce muzu strojno od ožujka do rujna, mlječnost ovaca u laktaciji je oko 190-200 litara, u prosjeku oko litru mlijeka na dan po ovci. Na gospodarstvu je mini sirana gdje se 40 tisuća litara ovčjeg mlijeka preradi u sir koji se  uglavnom sav proda na gospodarstvu. Cijena sira se kreće od 14 eura za meki sir do 20 eura za tvrdi ovčji sir.

Izlet smo zaokružili kasnim ručkom kod ljubaznih domaćina na seoskom turizmu Andrejevih u Narinu, gdje nas je zadivila raskoš i ljepota cvijetnih kombinacija i zelenila kojim obiluje ovo gospodarstvo.

Ekskurzija je prvenstveno imala edukativan karakter za naše poljoprivrednike koji su se upoznali s problematikom koja i njih čeka skorim ulaskom Republike Hrvatske u EU. Ne treba zanemariti druženja i poznanastva koja su se pri tom uspostavila između naših poljoprivrednika kojima su ovo rijetki trenuci odmora u svakodnevnim obavezama oko stoke.

Ujedno bi se ovim putem i zahvalili našem domaćinu gospodinu Joži Križanu koji je preuzeo organizaciju ekskurzije na slovenskoj strani.

                                                                                       Bernarda Kasunić, stručni savjetnik za stočarstvo
Višnja Magdić, viši stručni savjetnik za male životinje
HZPSS-a Karlovačke županije 
Voditelj Rane grupe za sirarstvo 

Mladi i perspektivan ovčar Nedeljko Aščić iz Plaškog odlučio je okušati sreću u kategoriji striženje ovaca ručno i u kategoriji strojnog šišanja ovaca, a u jakoj konkurenciji u obje je kategorije zauzeo zlatnu sredinu.

Karlovačka županija ima idealne geografske i klimatske uvjete za uzgoj ovaca, tradicionalno se na ovim prostorima uzgaja lička pramenka. Nakon Domovinskog rata uzgajivači ovaca iz Bosne i Hercegovine u Karlovačku županiju doveli su nekoliko stada travničke pramenke. Ovce travničke pramenke su krupnije od ličke pramenke i imaju veći genetski potencijal u proizvodnji mlijeka pa su uzgajivači počeli musti ovce i mlijeko prodavati mljekarama na tržištu, čime su unijeli znatne promjene u načinu držanja ovaca koje su se u Karlovačkoj županiji uzgajale prvenstveno zbog janjadi. Između ostalih, to je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Aščić koje se nalazi u Plaškom. U uzgoju imaju oko 800 ovaca travničke pramenke, a mlijeko već nekoliko godina predaju mljekari.  Svakako je poticajno vidjeti radost ovčara zbog sudjelovanja u natjecanju, a već slijede pripreme za sudjelovanje u natjecanju u 2010. godini.