Maslinarstvo

STANJE NA TERENU

→ U maslinarskim područjima RH (Jadranska regija) provodi se praćenje tehnološke zrelosti plodova maslina, radi utvrđivanja točnog – optimalnog roka berbe maslina za preradu u ulje i ove godine, i to na devet uzgojnih područja: Zapadna obala Istre (Sjeverni i Južni dio), Hrvatsko primorje (otoci Cres, Krk i Rab), Sjeverna Dalmacija (Zadarska i Šibensko – kninska županija), Srednja Dalmacija sa otocima Šolta, Brač i Hvar, Pelješac, Korčula i Jug Dalmacije Konavle. Praćenje je počelo 19. kolovoza i nastavilo se svakih 14 dana do 30. rujna mjeseca. Od 07. listopada pa do 25. studenoga uzorkovanje će se provoditi svakih sedam dana.

→ Berba u svim Hrvatskim maslinarskim područjima je započela, iako još nije rok optimalne berbe i preradu u ulje većine promatranih sorti maslina.

→ Plod masline u većini maslinarskih područja Hrvatske još uvijek akumulira ulja. Stvaranje konačne mase ploda je završila.

→  Što se tiče optimalnog roka berbe masline sorta Oblica za preradu u ulje i usporedbe s prošlogodišnjim rezultatima intenziteta akumulacije ulja u suhoj tvari, za očekivati je da će biti za 7 dana. Također treba napomenuti da je dosta ploda te sorte oštećeno, kao posljedica uboda maslinove muhe, zbog čega je počeo brzi proces tamnjenja i truljenja promatranih plodova, što u konačnici eventualnom preradom neće dati kvalitetno ulje. Prvim jačim vjetrom takvi zaraženi plodovi past će sa stabla.

→  Preporuka za maslinare na području cijele Dalmacije, za praćenu sortu Oblica je sljedeća: gdje god su plodovi krupni (veliki), što zbog manjeg roda ili zbog većeg sadržaja vode u prvoj i drugoj fazi dozrijevanja, da mogu pripremiti berbu ili za one maslinare, koji imaju veću količinu, da počnu s berbom, ovisno o mogućnostima organizacije berbe i broja berača.

Rezultati NIR analize plodova maslina zadnja dva rokova uzorkovanja mogu se vidjeti u tablici 1.

Iako je poznata kao biljka koja uspijeva na tlima gdje većina drugih voćnih vrata ne bi opstala, to nikako ne znači da trebamo zanemariti njene potrebe za hranjivima.

Pri planiranju gnojidbe za maslinike treba uzeti u obzir više faktora, između ostalih i urod u prethodnoj godini te količinu i vrstu gnojiva unazad nekoliko godina, a poželjno bi bilo napraviti i kemijsku analizu tla svakih tri do pet godina, te analizu lista masline. Fizikalni sastav tla također utječe na količinu hranjivih tvari koje će biljka iz njega iscrpiti. Dobro poznavanje tla na kojem se nalazi nasad čini gnojidbu učinkovitijom i za očekivati je bolji rast i stabilniji prinos stabala. Vizualnim pregledom stabala također se uočavaju promjene koje govore o potencijalnim problemima, odnosno nedostatku određenog hranjiva. Poželjan je zdrav izgled, tamno zelena boja i dovoljno duge mladice.

S obzirom na zahtjeve koje je sa sobom nosila prethodna godina vrlo je važno u narednom periodu kvalitetno opskrbiti biljku hranjivim tvarima, prvenstveno dušikom.

Redovitim unosom organskog gnojiva u maslinik, obogaćuju se njegova struktura potiče aktivnost različitih organizama koji žive u tlu i koji poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari. Ondje gdje je to moguće svakako se preporučuje unošenje gnojiva u tlo (frezanje).

Optimalan razvoj biljke postiže se i održava pravovremenim unosom kako organskog tako i mineralnog gnojiva (poljoprivrednici koji su korisnici mjere  M10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika ne smiju koristiti mineralna gnojiva u svojim maslinicima).

Biljka svojim rastom i razvojem plodova crpi mineralne tvari iz tla te je za kvalitetan uzgoj neophodno redovito vraćanje hranjivih tvari u tlo vodeći računa o potrebama stabala kao i o razvojnom stadiju u kojem se biljka nalazi.

Karlo Rubelj
mag. ing. biljnih znanosti

Uvod

Na kraju vegetacijske sezone u maslinicima hrvatskog priobalja Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (HPŠSS) počela je s provedbom projekta „Određivanje tehnološke zrelosti maslina u njihovom području uzgoja“, a u cilju davanja maslinarima, po prvi puta, kompletnu agrotehniku uzgoja maslina, od gnojenja, rezanja, navodnjavanja, zaštite i čuvanja ploda pa do berbe tj. određivanja optimalnog vremena berbe maslina.

Optimalna tehnološka zrelost ploda maslina ovisi o sorti i području uzgoja. Tim projektom ispitala se tehnološka zrelost sorata maslina Istre, Hrvatskog Primorja – Kvarnera i Dalmacije u njihovom području uzgoja. U tu svrhu savjetodavci su uzimali uzorke plodova maslina na terenu u maslinicima OPG-ova, koji su bili spremni na takav vid suradnje, i to od sredine rujna pa sve do maksimalnog sadržaja ulja u plodovima, što je ove godine bilo 20. studenoga 2018.

Uzorkovanje se obavljalo svakih 10-tak dana od početka praćenja tehnološke zrelosti maslina pa do početka berbe, u 8 rokova, na 6 uzgojnih područja: Istra, Hrvatsko Primorje, Sjeverna Dalmacija – Zadarska županija, Sjeverna Dalmacija – Šibensko-kninska županija, Srednja Dalmacija s otocima Hvar, Brač, Šolta te Južna Dalmacija (Konavli) s otokom Korčula.

Analiza plodova maslina obavljala se u laboratoriju tvrtke NIR ANALIZA d.o.o. u Zagrebu, koja je ovlaštena za NIR analize.

Osvrt na maslinarsku godinu

Može se reći da je 2018. maslinarska godina imala je više lica. Agroklimatski uvjeti bili su vrlo promjenljivi: hladnoća i led, suša, sporadične količine vode tj. oborina, naglo isušivanje tla i biljaka, naleti bure i juga i sl. U svim maslinarskim područjima Republike Hrvatske bila je više – manje ista situacija.

Radi toga, maslina je dosta patila (stres masline) te se nije normalno razvijala, kako je bilo za očekivati, što je posljedica navedenog. Treba naglasiti da se Završno izvješće odnosi na maslinarska područja, koja se ne navodnjavaju. Za ovu maslinarsku godinu može se zaključiti sljedeće:

Generalno gledano, maslini je nedostajalo vode u njezinoj najvažnijoj fazi, a to je dozrijevanje ploda, i to naročito u prvoj fazi (stvaranje konačne mase ploda – pulpe), koja je uobičajena za svaku pojedinu sortu, a kod koje se pratila tehnološka zrelost. Posljedica toga je preuranjena promjena pigmenta u drugoj fazi dozrijevanja i neuravnotežena akumulacija ulja u plodu. Sve je to bilo praćeno velikim oscilacijama ukupne količine vode (od jako puno do jako malo i obrnuto) u plodu tijekom cijele druge i treće faze dozrijevanja.

Rezultati analiza uzorkovanih plodova maslina

Analiza uzorkovanih plodova sorte Oblica na otoku Hvaru pokazuje zakašnjeli razvoj mase ploda tj. pulpe, ovisno o količini vode u plodu (tablica 1. Sorta Oblica na otoku Hvaru). Izmjerena količina vode u plodu kretala se od minimalne, početkom listopada 35 %, do maksimalne početkom studenoga 50 %. Početna izmjerena vrijednost 15. 09. 2018. bila je 42 %. Zbog takvog stanja i velikih oscilacija količine vode u plodu u prvoj i drugoj fazi dozrijevanja, došlo je do zakašnjelog razvoja ploda, što se može vidjeti u početnoj i konačnoj masi ploda. Navedenog datuma masa ploda je bila 3,77 g, a 05. 11. 2018. bila je 6,38 g. To stanje pratila je neravnomjerna akumulacija ulja u suhoj tvari poda masline.

Kao pokazatelj nedovoljnog poznavanja sorte (uvriježeno je mišljenje da je Leccino rana sorta), navodi se u tablici 2. primjer razlike u masi ploda za sortu Leccino u Istri (Novigrad), koja je 05. listopada 2018. bila 2,25 g (srednja vrijednost 10 plodova), a 05. studenoga 4,55 g. Dakle, radi se o 100 %-tnom povećanju jednog ploda u masi, u razdoblju od 30 dana. Količina vode u plodu od početka mjerenja (polovica rujna) pa do kraja (polovica studenoga) varirala je za samo 4 %, što je pokazatelj stabilnih uvjeta u fazi dozrijevanja ploda. Prema tome, radi se o stvaranju konačne mase ploda, kojoj je tek slijedila završna faza akumulacije ulja. Sve navedeno pratila je i stabilna akumulacija ulja u suhoj tvari ploda masline i njezin završetak polovicom studenoga.

U tablici 3., kao pokazatelj dobrih uvjeta u fazi dozrijevanja ploda, navodi se primjer sorte Oblica (Konavle, Gornje Vataje) od početka mjerenja polovicom rujna pa do kraja studenoga: srednja vrijednost ukupne količine vode u plodu iznosila je 52,5 % ± 1,5 %, a srednja vrijednost mase ploda iznosila je 4,5 g ± 0,4 g, s ravnomjernom akumulacijom ulja u suhoj tvari i porastu od početka mjerenja za 5,2 %. Normalno povećanje mase ploda u navedenom razdoblju je bilo za oko 25 %, više – manje ovisno o sorti. Također, u tako formiranom plodu oscilacije u ukupnoj količini vode ne bi trebale biti više od ± 2 %, neovisno o vremenskim uvjetima u tom razdoblju.

Zaključak

Svi navedeni čimbenici zasigurno su utjecali na kvalitetu ulja, koja je ove maslinarske godine ispod prosjeka očekivane kvalitete u svim maslinarskim područjima RH, izuzev u onim područjima u kojima su se masline  navodnjavale tijekom rujna, listopada i studenoga, a i prije, tijekom ljetnih mjeseci.

Rezultate ovogodišnjeg praćenja tehnološke zrelosti plodova maslina, s točnim rokovima berbe, mogu se vidjeti u skupnim tablicama i pojedinačnim grafovima, koji slijede.

Navedene tablice i grafikone otvorite klikom na naslove:

Tablica 1. Sorta Oblica na Hvaru, Dol

Tablica 2. Leccino, Istra, Novigrad

Tablica 3. Oblica, Gornje Vataje, Konavle

Tablica 4. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, ISTARSKA ŽUPANIJA, SJEVER – JUG, zbirno

Tablica 5. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, KAŠTELA, zbirno

Tablica 6. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, KVARNER, HRV. PRIMORJE, zbirno

Tablica 7. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, OTOK BRAČ, zbirno

Tablica 8. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, OTOK HVAR, zbirno

Tablica 9. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, OTOK KORČULA, zbirno

Tablica 10. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA, zbirno

Tablica 11. Određivanje tehnološke zrelosti ploda maslina, ZADARSKA ŽUPANIJA, zbirno