Agroekologija, Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Povrćarstvo, Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

foto: Marin Balabanić

Dobro je poznato da organski malč hrani tlo, obogaćuje ga rijetkim i esencijalnim mikro i makrohranjivima, zadržava vlagu u sušnim danima te sprječava eroziju tla i hranjiva. Stoga, kao tehnika prihvaćena u ekološkoj proizvodnji, zaslužuje uvodni pregled ovog članka.

Malčiranje je temeljna poljoprivredna tehnika kojom se prvenstveno pomaže uzgoj zdravijih biljaka, povećava prinos te smanjuje ulaganje u održavanje i zaštitu nasada. Malč se često definira kao svaki materijal koji se postavlja na površinu tla kao pokrivač. Može se podijeliti na dvije osnovne skupine – organski i anorganski. Organski malč obuhvaća nusproizvode poljoprivredne proizvodnje (slama ratarskih kultura) i drugih industrija (kora drveta) koji se s vremenom razgrađuju. Anorganski malč, s druge strane, obuhvaća plastične (polietilenske) folije koje se ne razgrađuju brzo i zapravo mogu ostati u okolišu neodređeno vrijeme. Upravo zbog toga, a sukladno smjernicama EU o smanjenju korištenja plastičnih materijala, organski malč predstavlja stratešku opciju razvoja poljoprivrede.

Takvu ulogu organski malč opravdava dobrobitima koji nadjačavaju anorganske materijale.

Od dobrobiti upotrebe organskog malča možemo izdvojiti:

• Čuva vlagu tla
• Inhibira rast korova
• Regulira temperaturu
• Potiče rast korisnih mikroorganizama
• Smanjuje širenje patogena.
• Minimalizira eroziju

Prilikom korištenja organskog malča, između tla i atmosferskih uvjeta stvaramo biološku barijeru koja sprečava prodor previsokih temperatura i vjetra do površine tla što uvelike utječe na smanjenje evaporacije, odnosno gubitka vode potrebne za rast i razvoj uzgajanih kultura. Smanjuje se potreba za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja (prvenstveno herbicida i zoocida) zbog toga što malč sprječava  klijanje i rast korovnih kultura, pa je tako i krajnji proizvod na tržištu prihvatljiv i atraktivan kao ekološki i zdravstveno kvalitetniji. Pravovremeno postavljen malč također koristi i kao zaštita tijekom razdoblja smrzavanja i pojave mraza jer taj sloj djeluje kao toplinski izolator. Organski malč se s vremenom razgrađuje, poboljšavajući time strukturu i kvalitetu tla vraćajući hranjive tvari u tlo. Vraćena hranjiva su od velike važnosti kulturama koje uzgajamo, ali i korisnim mikroorganizmima koji okružuju njihov korijen, pomažu u transportu tvari i čuvaju biljku od štetnih patogena. U navedenim se uvjetima u području tla razvija zdrav i bogat korijenov sustav, ali i biološki aktivni humusni sloj.

Također, malč izgrađuje i održava profil tla, regulira pH vrijednost tla, štiti od UV zračenja, smanjuje potrebe za navodnjavanjem i prihranom, povećava sposobnost filtracije vode, smanjuje unos olova, kadmija i drugih teških metala te uvelike razrjeđuje i potiče razgradnju aktivnih komponenti sredstava za zaštitu bilja te drugih spojeva.

Zašto baš miskantus kao malč?

foto: Marin Balabanić

Usporedba miskantusa s ostalim organskim tipovima malča mora započeti s proizvodnjom sirovine. Uzgoj konvencionalnih kultura, poput ratarskih i drvnih kultura, čiji nusproizvod služi za proizvodnju malča, praćen je neizbježnim i višestrukim korištenjem sredstava za zaštitu bilja. Ta sredstva potrebna su u proizvodnji kako bi se eliminirala konkurentnost korova i utjecaj štetočina, a njihove aktivne tvari zaostaju u biomasi i dugo nakon žetve. Prilikom korištenja malča tih sirovina, možemo biti sigurni da u vrt unosimo i određenu količinu aktivnih spojeva sredstava za zaštitu bilja. Uzgoj miskantusa s druge strane ne zahtjeva upotrebu sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, pa upotrebom miskantusa ne dodajemo neželjene spojeve.

Također, prilikom primarne žetve ratarskih kultura, velik broj klasova i sjemenki ostaje u polju. Žetvom tih ostataka malč se pretvara u rasplodni supstrat sjemenih primjesa. Pri korištenju malčeva ratarskih kultura vrlo je vjerojatno da će nam klijati i nicati velik broj biljaka tih kultura. Ovdje je miskantus također u prednosti jer ne proizvodi sjeme, a kako u njegovim nasadima nema značajne prisutnosti korova, malč miskantusa je ustvari vrlo čist materijal kod kojeg nema opasnosti od neočekivanih klijanja.

Malč miskantusa je pH neutralan, a neutralni pH pomaže rast biljaka jer određuje dostupnost osnovnih biljnih hranjiva. Većina malčeva koji se često koriste kisele su pH vrijednosti, koja čini određene hranjive tvari, posebno fosfor, manje dostupnim dok druge elemente, poput aluminija i mangana, povećavaju na razine toksičnih za uzgajane biljke. Kisele razine pH su također nepoželjne korisnim mikroorganizmima u tlu.

Stelja za domaće životinje

Još jedna od mogućnosti korištenja slame miskantusa odnosi se na upotrebu miskantusa kao stelje za domaće životinje. Unatoč svjesnosti domaćih stočara o važnosti odabira ispravne stelje za zdravlje i udobnost njihovih životinja, u praksi se često odabire stelja niže kvalitete kako bi se umanjili troškovi. Razumljivo, i sama ponuda na tržištu te kretanje cijena utječe na odabir tradicionalnih materijala za stelju.

Postoje istraživanja kojima je cilj bio istražiti je li miskantus adekvatna i kvalitetna zamjena za ratarske slame na stočnim farmama. Najčešće rezultati govore kako su prednosti te što miskantus dolazi u izrazito čistoj formi, bez prašine i ostalih primjesa, kao i ostataka sredstava za zaštitu bilja.

Karakterizira ga visoka sposobnost upijanja, što je rezultat povoljnog lignoceluloznog sastava s preko 50% celuloze čime se sprječava širenje vlažnih mrlja koje se mogu ukloniti bez zamjene čitave stelje. Velika je prednost što se uklonjeni materijal može uspješno kompostirati zahvaljujući pogodnom C:N odnosu.

Slama miskantusa sadrži i manje slobodnih hranjivih sastojaka poput jednostavnih šećera i aminokiselina te veću koncentraciju celuloze i lignina. Taj sastav pozitivno utječe na sprječavanje rasta nepoželjnih štetnika i bakterija u odnosu na slamu ratarskih kultura.

Koncentracije prašine (PM10) veće su kod slame ratarskih kultura, pa je slama miskantusa naročito pogodna za očuvanje respiratornih sustava i cjelokupnog zdravlja stoke, a naročito njihovog podmlatka.

Marin Balabanić, dipl. ing. agr.

Izvori:

https://www.agriculturejournals.cz/publicFiles/148095.pdf

https://www.researchgate.net/publication/325976355_Using_Switchgrass_and_Miscanthus_as_a_Sustainable_Mulch

https://www.miscanthus.co.nz/the-plant/miscanthus-for-commercial-mulch/

https://www.chicagobotanic.org/sites/default/files/pdf/plantinfo/mulch.pdf