MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Izravna plaćanja

IAKS mjere, Izravna plaćanja, Vijest

Pozivamo poljoprivrednike na edukacije o Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019.

Svi zainteresirani poljoprivrednici mogu se slobodno odazvati na besplatne edukacije u najbližim mjestima u njihovoj županiji po priloženom planu edukacija. Edukacije i informiranje organizirane su u svim županijama u Hrvatskoj. U sklopu ovih edukacija održat će se i predavanja o Sustavu redovitih pregleda uređaja za primjenu pesticida.

PLAN edukacija i informiranja na temu: Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu

 

Agroekologija, IAKS mjere, Izravna plaćanja, Ratarstvo, Vijest

Izmjene vezane uz poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš („zelena plaćanja“) na obradivim površinama

Kulture koje fiksiraju dušik prihvatljive za ekološki značajne površine su: soja (Glicyne max), lucerna (Medicago sativa), grah (Phaseolus spp), kravlji grašak (Vigna spp.), slanutak (Cicer spp.), djetelina (Trifolium spp.), bob (Vicia faba), leća (Lens culinaris), lupina (Lupinus spp.), grašak (Pisum spp.), grahorica (Vicia spp.), smiljkita roškasta (Lotus corniculatus), grahor satrica (Lathyrus sativus). Ove vrste u jedinstvenom zahtjevu moraju biti navedene kao glavni usjev. Soja prihvatljiva za ekološki značajne površine mora zadovoljiti uvjete:

mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine soje, o čemu korisnik potpora dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2018. godine sljedeće dokaze:

– kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

– certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Kultura koja fiksira dušik kao glavni usjev može biti zasijana i kao smjesa s jednom ili više drugih kultura na način da kultura koja fiksira dušik prevladava na površini. Na ekološki značajnim površinama na kojima se uzgajaju kulture koje fiksiraju dušik ne smiju se primjenjivati sredstva za zaštitu bilja. Već od 2015. godine pravilnicima o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja bila je propisana zabrana primjene zaštitnih sredstava na površinama pod ugarom koje su bile prijavljene kao ekološki značajne površine.

Podsjećam da je od ove godine promijenjen faktor za izračun prihvatljivih ekološki značajnih površina:

za kulture koje fiksiraju dušik faktor je 1 (bio je 0,7)

za kulture kratkih ophodnji faktor je 0,5 (bio je 0,3).

Također je propisano da postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada 2018. godine. (Ranijim pravilnicima bio je propisan rok sjetve postrnih usjeva i zelenih pokrovnih usjeva na ekološki značajnim površinama.) Na postrnim usjevima i zelenim pokrovnim usjevima na ekološki značajnim površinama također se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja. Kao postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju niže pobrojanih poljoprivrednih vrsta.

Žitarice; zob (Avena sativa), raž (Secale cereale), pšenoraž (Triticale), ječam (Hordeum vulgare)

Trave; talijanski ljulj (Lolium multiflorum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače (Poa spp.)

Rod kupusnjača: gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), krmna rotkva – Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis Pers), uljana rotkva (Raphanus sativus),

kanola (Brassica napus ili B. rapa), ozima repica – Perko (Brassica rapa L., cv. Perko),

Leguminoze; grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense), krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus)

Ostalo: facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).

Osim ovih izmjena, uvedena je dopuna vezana za dimenzije suhozida, kao jednog od obilježja krajobraza koji se za potrebe provedbe zelene prakse priznaju kao ekološki značajne površine:

tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele, te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine.

Izračun ukupnog broja hektara koji predstavljaju ekološki značajnu površinu kao i njegov udio u ukupnom obradivom zemljištu poljoprivrednog gospodarstva korisnicima potpora je raspoloživ u AGRONET-u (EZP kalkulator).

Navedenim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, uvode se mjere dobrobiti životinja kao IAKS mjere ruralnog razvoja:

14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu (mliječne krave, tovna junad, telad)

14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu (odbijena prasad, krmače i nazimice, svinje za tov)

14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu (brojleri, nesilice, purani).

Korisnici ove potpore obvezni su završiti izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od minimalno 4 sata u godini. Izobrazba će za korisnike biti besplatna, a provodit će je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba.

mr. sc. Tatjana Međimurec
načelnica Odjela za ratarstvo
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

Hortikultura, IAKS mjere, Izravna plaćanja, Vijest, Zaštita bilja

Nove mogućnosti potpora za višegodišnje nasade

Vlasnici višegodišnjih nasada čije su površine registrirane u ARKOD sustavu mogu se prijaviti za nove operacije:

10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki;
10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima;
10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima;
10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima;
10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.


Feromonska klopka za praćenje štetnika

Navedene operacije od velikog su značaja za sve one koji se bave voćarskom ili vinogradarskom proizvodnjom jer omogućuju značajnije korištenje feromona kao i olfaktornih mamaka za praćenje pojave i intenziteta populacije ekonomski značajnih štetnika. U intenzivnim višegodišnjim nasadima kretanje štetnika je nužno kako bi se mogla osigurati  precizna i ekološki prihvatljivija primjena sredstava za zaštitu bilja. Ovime je ujedno omogućeno i provođenje načela integrirane zaštite bilja, koja je od veljače 2014. obavezna za sve korisnike sredstava za zaštitu bilja. Metoda konfuzije već duže vrijeme korištena u mnogim europskim voćnjacima bit će pristupačna i hrvatskim proizvođačima koji ovu metodu zbog većih troškova nisu primjenjivali. Korisnici potpora koji imaju višegodišnje nasade s nagibom do 9 % mogu podnijeti zahtijev za održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima kao i oni koji obavljaju mehaničko uništavanje korova unutar redova. Važno je napomenuti da se svi korisnici operacija moraju pridržavati Pravilnikom propisanih uvijeta. Za sve korisnike operacija obavezno je:

  1. Provođenje operacije kroz razdoblje od 5 godina na što se obvezuje potpisivanjem zahtjeva na listu A prilikom podnošenja zahtjeva za IAKS mjere;
  2. Tijekom prvih osamnaest mjeseci obveznog petogodišnjeg razdoblja završiti izobrazbu vezano uz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u trajanju od minimalno 18 sati. Svake sljedeće godine korisnik je dužan završiti izobrazbuili koristiti individualno savjetovanje u trajanju od minimalno 6 sati godišnje vezano uz navedenu Mjeru


Dispenzor za konfuziju

Ostale propisane obveze specifične su  i vezane za svaku pojedinu operaciju.

Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu objavljen je u Narodnim novinama (NN:19/2018).

Obzirom da je dostupnost feromona i olfaktornih mamaka relativno ograničena na hrvatskom tržištu zainteresirani poljoprivrednici mogu ih nabaviti kod sljedećih dobavljača:

  1. Colić trade d.o.o.,  Biograd n/m, Nevio Colić mob. 098 331 448, poslovnica Zagreb, Radnička cesta 173H, tel: 099 623 8824
  2. Chromos Agro, 01 6040533, chromos-agro@chromos-agro.hr
  3. Fitopromet, 01 4835 733, info@fitopromet.hr
  4. Exportdrvo, g. Davorin Vidas,  tel. 01 4560 222,
  5. Slaven Aljinović, mob.091 6612164, mail   buzin136@gmail.com, u ponudi ima feromone samo za metodu konfuzije
  6. Zeleni hit d.o.o., Rugvička cesta  102, Dragošička, 10370 Dugo Selo
    kontakt:  01 2945 830; mob. 098 332 686
  7. Bioinput d.o.o., Ruđera Boškovića 1/1, 42 000 Varaždin:
    kontakt: 091 602 4930

Aleksandra Radić dipl. ing.
načelnica Odjela za agroekologiju

 

 

IAKS mjere, Izravna plaćanja, Vijest

Od ponedjeljka poljoprivrednici mogu podnijeti Zahtjev za potporu za 2018. godinu

Svoj zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti i/ili popuniti u svim podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, područnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Popunjen i ispisan jedinstveni zahtjev korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika.

Ovogodišnji Pravilnik donosi i neke novine u odnosu na prethodni od kojih izdvajamo:

  • pojednostavljenje i proširenje obuhvata dosadašnjih izuzeća kod uvjeta za zeleno plaćanje koji se odnose na raznolikost usjeva i ekološki značajne površine;
  • svim novim i dosadašnjim korisnicima plaćanja za mlade poljoprivrednike omogućeno je ostvarivanje potpore u razdoblju od ukupno pet godina, što znači da će od 2018. godine plaćanje moći ostvariti i oni mladi poljoprivrednici koji podnesu zahtjev u 2018. godini, a kojima je tijekom razdoblja 2015.-2017. završila mogućnost ostvarivanja plaćanja od 2018. godine zbog praćenja razdoblja pet godina od osnivanja poljoprivrednog gospodarstva;
  • u okviru IAKS mjera ruralnog razvoja unutar Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene poljoprivrednicima će su na raspolaganju nove operacije:
    • 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
    • 10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima
    • 10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima
    • 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima
    • 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.

Omogućili smo mladim poljoprivrednicima petogodišnje korištenje potpora za mlade bez obzira na vrijeme osnivanja gospodarstva. Vjerujem da će ovaj potez potaknuti mlade na preuzimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od starijih generacija i zadržati ih u ruralnim područjima. Dodatna sredstva mogu dobiti poljoprivrednici koji primjenjuju prakse korisne za klimu i okoliš.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Cijeli tekst Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu možete pročitati ovdje.

IAKS mjere, Izravna plaćanja, Vijest

Isplata izravne potpore poljoprivrednicima kreće od sljedećeg tjedna

Izravna plaćanja dodjeljuju se samo aktivnim poljoprivrednicima koji imaju najmanje jedan hektar poljoprivrednog zemljišta i koji se u obavljanju poljoprivredne djelatnosti pridržavaju postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja.

Podsjećamo, u studenom prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 948 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2017. godinu. U prvom dijelu isplate koja započinje u ponedjeljak, isplatit će se ukupno 1.073.655.324,13 kuna. Sredstva su namijenjena za sljedeće potpore: osnovno plaćanje, zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, proizvodno vezana plaćanja za: krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve.

Isplata potpora za osjetljive sektore (mliječne krave, rasplodne krmače, duhan i maslinovo ulje) započet će u ožujku, a u svibnju će započeti isplata potpora za IAKS mjere ruralnog razvoj (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 11 – Ekološki uzgoj, Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima) te preostali iznos za izravna plaćanja.

Prije isplate provest će se prijeboj potpora s poreznim dugom, ali samo na iznosima koji se financiraju iz proračuna RH. Poljoprivrednici koji su prijavili, pored redovnih, zaštićene račune dobit će iznos potpore do 50.000,00 kn na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore na redovni račun.

Nakon što isplata završi, poljoprivrednici mogu dobiti informaciju o isplaćenim potporama telefonskim pozivom u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ili e-poštom na info@apprrr.hr uz predočenje svog Matičnog identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG).

Tablica dinamike isplate potpora

 

Izravna plaćanja, Vijest

U ponedjeljak počinje isplata 922 milijuna kuna poljoprivrednicima

Isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2017. godinu počinje sljedeći tjedan i to isplatom predujma u ukupnom iznosu od 922 milijuna kuna, što je 116 milijuna kuna više nego prošle godine.

Potporu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Jedinstveni zahtjev u 2017. godini i koja su prošla kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Predujam će poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćen zaključno s 30. studenim 2017. godine.

Novac za ovu avansnu isplatu povlačimo iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi, a isplaćuje se 70%  EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2017. godini. Sredstva se isplaćuju za potporu po površni, nevezanu uz vrstu proizvodnje i to za:

  • Osnovno plaćanje
  • Zeleno plaćanje
  • Preraspodijeljeno plaćanje.

Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive poljoprivredne površine su obradivo zemljište, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se vrši poljoprivredna aktivnost i upisane su u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – zeleno plaćanje – isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive za osnovno plaćanje i to kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Obzirom da površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja, poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine (EZP) i očuvanje trajnih travnjaka.

Više o sustavu izravnih plaćanja pročitajte u brošuri Izravna potpora poljoprivrednicima i kontrola prije isplate.

Izravna plaćanja, Ratarstvo, Vijest

Ostvarivanje prava na plaćanja za površine zasijane sojom – podsjetnik

Podsjećamo da će, sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu, korisnik potpora ostvariti potporu za prihvatljive površine pod sojom na kojoj je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje.  Korisnik potpora u poljoprivredi dužan je regionalnom uredu Agencije za plaćanja dostaviti do 15. listopada 2017. godine sljedeće dokaze:

  • kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i
  • certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Korisnik će ostvariti izravna plaćanja za prihvatljive površine pod sojom (osnovno plaćanje, zeleno plaćanje, PVP za krmne proteinske usjeve) na kojoj je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kg/ha prijavljene površine soje.

Za ostvarivanje prava na proizvodno vezanu potporu, u odnosu na prošlu godinu smanjen  je kriterij držanja barem 4 uvjetna grla na poljoprivrednom gospodarstvu po prihvatljivom hektaru soje,  na obvezu držanja barem 2 uvjetna grla po prihvatljivom hektaru soje pri čemu se kao osnovica za izračun uvjetnih grla uzima prosječno godišnje stanje grla upisanih u JRDŽ, Središnji popis matičnih grla i Središnji popis matičnih jata svakog prvog dana u mjesecu u godini u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev.

mr. sc. Tatjana Međimurec

IAKS mjere, Izravna plaćanja, Obrasci i evidencije, Vijest

Podsjetnik korisnicima na obveze u okviru IAKS mjera

1. Vođenje evidencije

Vođenje evidencije je obvezno za sve korisnike M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i M11 – Ekološki uzgoj. Način vođenja evidencije propisan je Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu („Narodne novine“ br. 20/16).

Evidencija se može voditi ručno ili elektronskim putem na propisanim obrascima. Obrasci se mogu ispisati kako bi se podaci mogli unijeti ručno ili ih treba voditi elektronski u Word ili Excel programu.

U evidencijski obrazac je potrebno unijeti sve tražene podatke, vodeći računa da se podaci vode za sve ARKOD parcele koje su prijavljene u jedinstvenom zahtjevu za pojedinu operaciju ili podmjeru. Također je bitno redovito unositi podatke, kako bi iz evidencije bilo jasno da se propisane obveze poštuju sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“ br. 20/16).

Npr. ukoliko se na parceli nalazi više kultura koje zahtijevaju različitu uporabu sredstava za zaštitu bilja, ARKOD parcela se upisuje svaki put u novi red kada se upotrebljava sredstvo za zaštitu bilja, za svaku pojedinu kulturu, sa svim potrebnim podacima.

Prilikom kontrole na terenu potrebno je pokazati popunjen obrazac evidencije (u papirnom ili elektronskom obliku). Korisnik će biti sankcioniran te će se umanjiti iznos potpore u slučaju da:

  • Obrazac ne postoji ili
  • Obrazac nije popunjen ili
  • Obrazac je nepotpun.

2. Plan plodoreda

U operaciji 10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture obvezna je izrada i provedba plana plodoreda koji mora biti dostupan od trenutka ulaska u sustav potpore. Plan plodoreda se mora dati na uvid, uz ostalu dokumentaciju u slučaju kontrole na terenu.

3. Plan gnojidbe

U operaciji 10.1.2. Zatravnjivane trajnih nasada obvezna je izrada i provedba plana gnojidbe koji mora biti dostupan od trenutka ulaska u sustav potpore. Plan gnojidbe se mora dati na uvid, uz ostalu dokumentaciju u slučaju kontrole na terenu

4. Godišnje podnošenje Zahtjeva za potporu

Tijekom trajanja petogodišnjeg obaveznog razdoblja u Mjeri 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i  M11 – Ekološki uzgoj korisnik je dužan svake godine na jedinstvenom zahtjevu zatražiti potporu u skladu s propisanim rokovima za podnošenje jedinstvenog zahtjeva. Molimo da obratite pažnju na ovu obvezu te prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu svakako provjerite da li ste označili sve operacije/podmjere/mjere za koje želite ostvariti potporu.

 

Izravna plaćanja, Program RR, Vijest

Važna informacija za korisnike izravnih plaćanja

Poljoprivrednici koji ostvaruju prava na plaćanja u okviru Programa osnovnog plaćanja dužni su na svim svojim prihvatljivim hektarima pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš[1].

Jedna od praksi (uz „raznolikost usjeva“ i „ekološki značajne površine na oranicama“) je čuvanje trajnih travnjaka i pašnjaka, čiji dio je zabrana prenamjene okolišno-osjetljivih trajnih travnjaka i pašnjaka na posebnih lokalitetima unutar „Natura 2000“ [2] područja

Poljoprivrednici koji koriste travnjake, pašnjake, livade i krške pašnjake na posebnim područjima u Natura područjima (navedenim u tablici 7 Priloga 1 Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama ruralnog razvoja, NN 20/2016: strana 2-4 ove informacije) ne smiju ih preorati niti prenamijeniti u drugu vrstu korištenja (pretvoriti u oranice, voćnjake, vinograde i dr.), već trajno čuvati i koristiti kao livade ili pašnjake („trajne travnjake“)[3].

Površine koje se ne smiju prenamijeniti su čestice koje su 28.3.2015.g. ili nakon toga registrirane  u ARKOD-u Agencije za plaćanja kao „livade“, „pašnjaci“ ili „krški pašnjaci“ na posebnim područjima unutar Natura područja.

Ako korisnik izravnih plaćanja zaore ili prenamijeni okolišno-osjetljivi travnjak u drugu vrstu poljoprivrednog korištenja, dužan je obnoviti na toj površini travnjak najkasnije do zadnjeg dana roka za  zaprimanje zahtjeva za izravna plaćanja u idućoj godini.[4]

IZUZEĆE OD ZABRANE PRENAMJENE TRAVNJAKA

U iznimnim slučajevima korisnici mogu UZ PRETHODNO ODOBRENJE prenamijeniti ili obraditi okolišno-osjetljive travnjake do dovršenja detaljne karte staništa Republike Hrvatske u mjerilu 1:25000 ukoliko prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu pokaže da takav zahvat nema značajnih negativnih utjecaja (članak 31. stavak 6. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu, NN 20/2016).

Korisnik podnosi zahtjev za prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu nadležnom tijelu u fazi planiranja zahvata, a prije njegove provedbe.

Zahtjev za prethodnu ocjenu prihvatljivosti šalje se Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ukoliko se površine nalaze na zaštićenom području u kategoriji nacionalnog parka, parka prirode i posebnog rezervata. Ukoliko se površine ne nalaze na navedenim zaštićenim područjima, zahtjev se šalje nadležnom županijskom uredu državne uprave za zaštitu okoliša u županiji (Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo).

UPUTA

Ministarstva zaštite okoliša za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u slučaju planiranja prenamjene ili obrade okolišno-osjetljivih travnjaka koji se nalaze unutar područja ekološke mreže (Natura 2000).

Što je Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu?

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je upravni postupak kojim se ocjenjuje utjecaj planova, programa ili zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (Natura 2000) temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Za sve pojedinačne zahvate, pa tako i prenamjenu ili obradu poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u zoni okolišno-osjetljivih travnjaka, za koje nije moguće isključiti da će imati negativan utjecaj na područje ekološke mreže (Natura 2000), obvezno je provesti postupak Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu provodi se prema načelu predostrožnosti u okviru pripreme namjeravanog zahvata, a prije njegove provedbe, na zahtjev nositelja zahvata.

Postupak Ocjene prihvatljivosti započinje provedbom Prethodne ocjene u kojoj može biti doneseno rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te planirana prenamjena ili obrada može biti provedena. Rok za donošenje rješenja u prethodnoj ocjeni je 30 dana od dana zaprimanja cjelovitog zahtjeva.

Ako je u Prethodnoj ocjeni doneseno rješenje da se ne mogu isključiti značajni negativni utjecaji na područje ekološke mreže potrebno je provesti Glavnu ocjenu kako bi se sagledala značajnost negativnih utjecaja te propisale mjere ublažavanja i program praćenja. Za postupak Glavne ocjene potrebno je angažirati ovlaštenu pravnu osobu[5] za poslove izrade Studije glavne ocjene te je u postupku potrebno provesti javnu raspravu tako da postupak može trajati i nekoliko mjeseci.

Ako nadležno tijelo utvrdi da planirani zahvat unatoč mjerama ublažavanja ima ili se ne može isključiti značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu, rješenjem odbija zahtjev.

Koje je nadležno tijelo?

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode:

kada se zahvat planira na zaštićenom području[6] u kategoriji nacionalnog parka, parka prirode i posebnog rezervata.

Upravno tijelo u županiji nadležno za poslove zaštite prirode:

kada se zahvat planira na zaštićenom području6 u kategoriji regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture ili na području koje nije ujedno i zaštićeno područje,

ukoliko se zahvat nalazi na popisu Priloga III Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš (npr. obnavljanje ruralnih područja 10 ha i veće, korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 10 ha i veće, početno pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće, krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće); Prethodna ocjena zahvata za ekološku mrežu provodi se u sklopu postupka Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema Zakonu o zaštiti okoliša.

Što treba sadržavati zahtjev za Prethodnu ocjenu?

1)      Podatke o nositelju zahvata:

a.       za pravnu osobu: naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime i kontakt odgovorne osobe + izvadak iz sudskog registra

b.      za fizičku osobu obrtnika: ime i prezime, OIB, naziv i sjedište obrta i kontakt + izvadak iz obrtnog registra

c.       za fizičku osobu: ime i prezime, OIB, adresa stanovanja i kontakt + preslika osobne iskaznice

2)      Podatke o zahvatu i lokaciji zahvata:

a.       ID ARKOD parcele,

b.      opis zahvata koji se planira, na kojem dijelu ARKOD parcele i na kojoj površini,

c.       razdoblje godine (indikativni datumi) kada se planiraju izvoditi radovi,

d.      fotodokumentaciju postojećeg stanja ARKOD parcele na kojoj će se izvoditi radovi sa vidljivim datumom kada je fotografija nastala,

e.       na koji se način do sada koristila ARKOD parcela (da li se do sada koristila, da li se koristila kao travnjak, pašnjak ili nešto drugo, da li je na njoj bilo nešto sađeno, sijano i sl. te kada i dr.).

3)      Upravnu pristojbu: 70 kn državnih biljega.

Što treba sadržavati zahtjev za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš?

1)      Uz zahtjev prilaže se Elaborat zaštite okoliša kojeg izrađuje ovlaštena pravna osoba*.

2)      Upravnu pristojbu: 70 kn državnih biljega.

Zakonodavni okvir:

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/2013)

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/2013 i 78/2015)

Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (NN 61/2014)

Popis područja ekološke mreže Republike Hrvatske (Natura 2000 područja) na kojima se nalaze okolišno-osjetljivi travnjaci

Šifra područja

Naziv Natura 2000 područja

HR1000001

Pokupski bazen

HR1000003

Turopolje

HR1000004

Donja Posavina

HR1000005

Jelas polje

HR1000010

Poilovlje s ribnjacima

HR1000014

Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)

HR1000015

Srednji tok Drave

HR1000016

Podunavlje i donje Podravlje

HR1000018

Učka i Ćićarija

HR1000019

Gorski kotar i sjeverna Lika

HR1000020

NP Plitvička jezera

HR1000021

Lička krška polja

HR1000022

Velebit

HR1000023

SZ Dalmacija i Pag

HR1000024

Ravni kotari

HR1000025

Vransko jezero i Jasen

HR1000026

Krka i okolni plato

HR1000027

Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

HR1000028

Dinara

HR1000029

Cetina

HR1000030

Biokovo i Rilić

HR1000031

Delta Neretve

HR1000033

Kvarnerski otoci

HR1000034

S dio zadarskog arhipelaga

HR1000035

NP Kornati i PP Telašćica

HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

HR1000040

Papuk

HR2000020

Područje oko Ćulumove pećine

HR2000083

Područje oko Markove jame – Istra

HR2000132

Područje oko špilje Škarin Samograd

HR2000174

Trbušnjak – Rastik

HR2000200

Zagorska peć kod Novog Vinodolskog

HR2000364

Mura

HR2000368

Peteranec

HR2000371

Vršni dio Ivančice

HR2000372

Dunav – Vukovar

HR2000394

Kopački rit

HR2000415

Odransko polje

HR2000416

Lonjsko polje

HR2000420

Sunjsko polje

HR2000426

Dvorina

HR2000427

Gajna

HR2000447

Nacionalni park Risnjak

HR2000451

Ribnjaci Pisarovina

HR2000459

Petrinjčica

HR2000463

Dolina Une

HR2000465

Žutica

HR2000543

Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti)

HR2000544

Vlažne livade uz potok Malinska

HR2000545

Vlažne livade kod Marušića

HR2000546

Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj)

HR2000571

Đurđevački peski

HR2000572

Kloštarski (Kalinovački) peski

HR2000573

Petrijevci

HR2000580

Papuk

HR2000583

Medvednica

HR2000586

Žumberak Samoborsko gorje

HR2000591

Klek

HR2000592

Ogulinsko-plaščansko područje

HR2000593

Mrežnica –Tounjčica

HR2000594

Povremeno jezero Blata

HR2000601

Park prirode Učka

HR2000604

Nacionalni park Brijuni

HR2000605

Nacionalni park Sjeverni Velebit

HR2000609

Dolina Dretulje

HR2000616

Donji Kamenjak

HR2000619

Mirna i šire područje Butonige

HR2000623

Šume na Dilj gori

HR2000629

Limski zaljev – kopno

HR2000632

Krbavsko polje

HR2000633

Crnačko polje

HR2000634

Stajničko polje

HR2000635

Gacko polje

HR2000641

Zrmanja

HR2000642

Kupa

HR2000643

Obruč

HR2000645

Bjelolasica

HR2000646

Polje Lug

HR2000648

Drežničko polje

HR2000652

Jasenačko polje

HR2000654

Ličke Jesenice

HR2000658

Rječina

HR2000659

Trstenik

HR2000672

Zovje

HR2000707

Gornje Jelenje prema Platku

HR2000728

Biljsko groblje

HR2000730

Bistrine

HR2000780

Klinča sela

HR2000782

Rečice

HR2000799

Gornji Hruševec – potok Kravarščica

HR2000854

Pleteno iznad N. Vinodolskog

HR2000871

Nacionalni park Paklenica

HR2000874

Krupa

HR2000879

Lapačko polje

HR2000888

Otok Sušak

HR2000891

Jezero Njivice na Krku

HR2000893

Jezero Ponikve na Krku

HR2000911

Kolansko blato – Blato Rogoza

HR2000917

Krčić

HR2000918

Šire područje NP Krka

HR2000922

Svilaja

HR2000929

Rijeka Cetina – kanjonski dio

HR2000932

Prološko blato

HR2000937

Vidova gora

HR2000941

Svetac

HR2000942

Otok Vis

HR2000943

Palagruža

HR2000946

Snježnica i Konavosko polje

HR2000951

Krotuša

HR2001001

Cret Blatuša

HR2001002

Čepelovačke livade

HR2001010

Paleoombla – Ombla

HR2001012

Ličko polje

HR2001015

Pregon

HR2001016

Kotli

HR2001017

Lipa

HR2001021

Lun

HR2001025

Matić poljana

HR2001041

Gomance

HR2001042

Lič polje

HR2001046

Matica-Vrgoračko polje

HR2001047

Bobara, Mrkan i Supetar

HR2001049

Krbavica

HR2001050

Murter

HR2001058

Lička Plješivica

HR2001069

Kanjon Une

HR2001085

Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom

HR2001097

Biševo kopno

HR2001098

Otok Pag II

HR2001115

Strahinjčica

HR2001215

Boljunsko polje

HR2001220

Livade uz potok Injaticu

HR2001224

Malodapčevačke livade

HR2001253

Pošta k

HR2001254

Dolac Sekulića

HR2001255

Bulji

HR2001256

Međugorje – Stružnica

HR2001257

Potok Mala Belica

HR2001258

Dinjiška

HR2001259

Uvala Vlašići – kopno

HR2001274

Mlaka

HR2001275

Vrbnik

HR2001278

Premuda

HR2001280

Olib

HR2001281

Bilogora

HR2001285

Gornja Garešnica

HR2001286

Orljavac

HR2001288

Pričac – Lužani

HR2001289

Davor – livade

HR2001292

Livade kod Čaglina

HR2001293

Livade kod Grubišnog Polja

HR2001294

Bruvno

HR2001295

Jezerane

HR2001298

Vejalnica i Krč

HR2001300

Zebar

HR2001301

Podbilo

HR2001302

Krmpotsko

HR2001304

Žbevnica

HR2001305

Zvečevo

HR2001307

Drava – akumulacije

HR2001308

Donji tok Drave

HR2001309

Dunav S od Kopačkog rita

HR2001313

Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i Sinjskim poljem

HR2001314

Izvorišni dio Cetine s Paškim i Vrličkim poljem

HR2001315

Rastočko polje

HR2001316

Karišnica i Bijela

HR2001319

Ris

HR2001321

Jasena ponor

HR2001322

Vela Traba

HR2001324

Bjelopolje

HR2001325

Ninski stanovi – livade

HR2001332

Vrhovinsko polje

HR2001333

Kupa kod Severina

HR2001336

Područje oko Matešića pećine

HR2001338

Područje oko špilje u uvali Pišćena, Hvar

HR2001339

Područje oko Jopića špilje

HR2001340

Područje oko Kuštrovke

HR2001342

Područje oko špilje Gradusa

HR2001343

Područje oko špilje Duboška pazuha

HR2001346

Međimurje

HR2001347

Donje Međimurje

HR2001348

Dolina Sutle kod Razvora

HR2001349

Dolina Raše

HR200135

Otok Cres

HR2001350

Podbiokovlje

HR2001351

Područje oko Kupice

HR2001352

Mosor

HR2001353

Lokve-Sunger-Fužine

HR2001354

Područje oko jezera Borovik

HR2001355

Psunj

HR2001356

Zrinska gora

HR2001357

Otok Krk

HR2001358

Otok Cres

HR2001359

Otok Rab

HR2001360

Šire rovinjsko područje

HR2001361

Ravni kotari

HR2001362

Otok Žut

HR2001363

Zaleđe Trogira

HR2001364

JI dio Pelješca

HR2001365

Pazinština

HR2001367

1 dio Korčule

HR2001370

Područje oko Hrvatske Kostajnice

HR2001371

Područje oko Dobre vode

HR2001373

Lisac

HR2001374

Područje oko špilje Vratolom

HR2001375

Područje oko špilje Golubnjače, Žegar

HR2001377

Sunđerac

HR2001378

Livade kod Hudinčeca

HR2001379

Vlakanac-Radinje

HR2001380

Vele i Male Srakane – kopno

HR2001383

Klasnići

HR2001384

Solana Dinjiška

HR2001386

Pazinski potok

HR2001387

Područje uz Maju i Brućinu

HR2001388

Budava

HR2001389

Banićevac

HR2001391

Brebornica

HR2001408

Livade uz Bednju 1

HR2001409

Livade uz Bednju II

HR2001410

Livade uz Bednju III

HR2001411

Livade uz Bednju IV

HR2001412

Livade uz Bednju V

HR2001414

Spačvanski bazen

HR2001419

Otok Dolin – J

HR2001428

Hvar – od Maslinice do Grebišća

HR2001483

Istra – Oprtalj

HR2001484

Istra – Čački

HR2001485

Istra – Martinčići

HR2001486

Istra – Čepićko polje

HR2001487

Bakar – Meja

HR2001500

Stepska staništa kod Bapske

HR2001501

Stepska staništa kod Opatovca

HR2001502

Stepska staništa kod Šarengrada

HR3000171

Ušće Krke

HR4000001

Nacionalni park Kornati

HR4000002

Park prirode Telašćica

HR4000004

Velo i Malo Blato

HR4000005

Privlaka – Ninski zaljev – Ljubački zaljev

HR4000006

Uvala Plemići

HR4000016

Konavoske stijene

HR4000017

Lokrum

HR4000018

Paške stijene Velebitskog Kanala (Rt Sv. Nikola – Rt Fortica – Rt Mrtva)

HR4000019

Paške stijene Velebitskog Kanala (Rt Deda – Rt Krištofer)

HR4000025

Silbanski grebeni

HR4000028

Elafiti

HR5000014

Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja)

HR5000015

Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)

HR5000019

Gorski kotar i sjeverna Lika

HR5000020

Nacionalni park Plitvička jezera

HR5000022

Park prirode Velebit

HR5000025

Vransko jezero i Jasen

HR5000028

Dinara

HR5000030

Biokovo

HR5000031

Delta Neretve

HR5000037

Nacionalni park Mljet

HR5000038

Park prirode Lastovsko otočje

Ministarstvo poljoprivrede

Agroekologija, Izravna plaćanja, Ratarstvo, Vijest

Podsjetnik za poljoprivrednike – ostvarivanje prava na zelena plaćanja

Sukladno Programu izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine „zelena plaćanja“ dodjeljuju se u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Neki poljoprivredni proizvođači ispunjavaju sve uvjete vezane uz zelene prakse dok neki trebaju prilagoditi aktivnosti na svom gospodarstvu kako bi ostvarili prava na zelena plaćanja. Uvjeti za ostvarivanje zelenih plaćanja su provođenje zelenih praksi, a one uključuju:

  1. raznolikost usjeva
  2. postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini
  3. održavanje postojećih trajnih travnjaka.

Raznolikost usjeva odnosi se samo na oranice (ne na voćnjake, vinograde, trajne travnjake i trajne pašnjake). Ukoliko je ukupna površina oranica poljoprivrednog gospodarstva:

– manja od 10 ha, poljoprivredno gospodarstvo nije obvezno (u smislu zelenog plaćanja) imati više kultura

– između 10 i 30 ha, tada na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva različita usjeva, s tim da glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% tih oranica,

– veća od 30 ha, na oranicama  moraju biti zasijana barem tri usjeva, pri čemu glavni usjev ne smije zauzimati više od 75 % oranica, a dva glavna usjeva zajedno ne smiju zauzimati više od 95% oraničnog zemljišta. U tablici 1. može se provjeriti tko je  obveznik zelenih praksi.

Tablica 1.: Jeste li obveznik zelenih praksi?

Zelene prakse

Ako je površina oranica

Raznolikost usjeva

Ekološki značajne površine

Trajni travnjaci

manja od 10 ha

NE

NE

DA

Nije dozvoljena prenamjena niti preoravanje okolišno osjetljivih travnjaka na posebnim područjima unutar NATURA 2000 područja.

od 10 ha do 15 ha

DA

NE

veća od 15 ha

DA

DA

 

Ukoliko je ukupna površina oranica u poljoprivrednom gospodarstvu veća od 15 ha, tada na najmanje 5% obradivog zemljišta (oranica) treba održavati ekološki značajne površine.

Na mrežnim stranicama Savjetodavne službe, Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nalazi se Brošura: „Program izravnih plaćanja u poljoprivredi 2015. – 2020. godine, Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, ZELENO PLAĆANJE“ u kojoj je na primjerima pojašnjeno provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Brošura donosi odgovore na mnoga pitanja, uključujući raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka, što se podrazumijeva pod ekološki značajnim površinama i način izračuna površina koje su prihvatljive kao ekološki značajne površine.

mr. sc. Tatjana Međimurec
viši koordinator za ratarstvo