Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Posljednje preporučena uputa sa nekim nabrojanim pripravcima za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća navedena je 29. svibnja o.g.!

U proteklom je razdoblju nastavljen trend iznadprosječno toplog i sparnog vremenskog razdoblja, na većini je mjernih lokaliteta tijekom mjeseca lipnja o.g. palo 20-40 mm oborina. Nove značajnije količine oborina očekujemo moguće tijekom današnjeg popodneva!

Zbog topline i sparine (uz moguće oborine koje lokalno mogu biti obilne) još uvijek je moguć sekundarni razvoj bolesti lišća koštičavog voća, npr. pepelnice (Sphaerotheca), krastavosti (Venturia), šupljikavosti (Stigmina) i paleži rodnih grančica (Monilinia) (ili trulež plodova gdje nije zabilježeno njihovo proljetno smrzavanja), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma).

Tijekom prve polovice mjeseca lipnja o.g. bilježimo aktivan let breskvina i šljivina savijača (Cydia molesta, Cydia funebrana), a nakon 26. svibnja o.g. bilježimo i aktivniji let breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

Ograničenja za vrlo rane sorte koštičavog voća gdje nije zabilježeno proljetno smrzavanje: lipanjske mjere zaštite su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i započinjemo berbom više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Stoga u nasadima bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čija berba započinje sredinom ili tek krajem mjeseca srpnja ili tijekom kolovoza (naročito u nasadima gdje nije zabilježeno 100 % smrzavanje plodova).

U nasadima gdje ima plodova prednost dajemo fungicidima kraće karence, npr. Signum DF u količini do 0,75 kg/ha ima propisanu karencu u koštičavom voću 7 dana. Premda je registriran za suzbijanje monilijske truleži plodova, djelotvoran je na pepelnice, pjegavosti, krastavosti i hrđe. U breskvama, marelicama i šljivama proširenjem registracije moguće je koristiti pripravak Indar EW (0,06-0,1 %) s propisanom karencom samo 3 dana. Djelotvoran je protiv monilijske truleži, pepelnice, krastavosti i hrđa. Pripravak Nativo WG (0,02-0,03 %) ima propisnu karencu 7 dana u breskvama, nektarina, marelicama i šljivama, a učinkovit je na trulež plodova, pepelnice, krastavosti i hrđe. Protiv truleži plodova moguće je u narednom ljetnom razdoblju koristiti i pripravak Teldor 500 SC u količini do 1,0 lit./ha, uz karencu u šljivama i breskvama samo 3 dana. Pripravak Chrorus 50 WG (0,06 %) registriran je za primjenu u  breskvama, nektarini, marelici i šljivi protiv truleži plodova uz karencu 7 dana, a djelotvoran je i ptotiv nekih bolesti lišća (pjegavost, krastavost). Moguće je koristiti i pripravak Luna Experience SC  u količini 0,25-0,75 lit./ha, registriran u breskvi i trešnji za suzbijanje Monilinia vrsta, uz propisanu karencu 3 dana, a djelotvoran je i na pepelnice!

Navedene pripravke koristiti naizmjenično uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U nasadima gdje je zabilježeno 100 % smrzavanje plodova koštičavog voća umjesto navedenih pripravaka moguće je koristiti površinske fungicide na osnovi kaptana, mankozeba ili dodina!

Od zadnje dekade svibnja i tijekom prve dekade lipnja o.g. bilježimo veću brojnost leptira uzročnika "crvljivosti" plodova bresaka i nektarina. Naročito je brojnija populacija breskvina savijača (Cydia molesta) zabilježena na lokalitetima središnjeg i zapadnog dijela Međimurja, ali i leptira breskvina moljca (Anarsia lineatella) u danima 1.-11. lipnja o.g.! Vrlo povoljne večernje uvjete temperature zraka za kopulaciju i odlaganje jaja bilježili smo naročito u razdoblju nakon 29. svibnja do 6. lipnja, te ponovno u danima nakon 12. lipnja o.g. (noćne temperature zraka veće od 14°C), pa vlasnicima plantažnih nasada gdje nisu zabilježene štete od proljetnog smrzavanja u narednom razdoblju preporučujemo njihovo usmjereno suzbijanje.

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u breskvama i nektarinama prednost dajemo u narednom razdoblju pripravcima Affirm WG (0,3-0,4 %) (K=7 dana), Runner SC (0,04 %) (K=7 dana), Mospilan (0,015 %) (K=14 dana) i Coragen SC (0,016-0,02 %) (K=14 dana).

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo još 30. ožujka o.g., ali prema iskustvima iz ranijih sezona od šljivina savijača prve (prezimljujuće) generacije ne očekujemo značajne štete. Krajem lipnja očekujemo pojavu druge generacije ovog štetnika. Upravo je druga generacija ovog nametnika vrlo štetna na plodovima šljive u formi crvljivosti i naknadnog razvoja truleži (Monilinia), pa u nasadima šljiva gdje plodovi nisu jače stradali od proljetnog smrzavanja na njegovo usmjereno suzbijanje najavljujemo krajem lipnja i tijekom mjeseca srpnja o.g.!

U nasadima koštičavog voća gdje je zabilježeno apsolutno smrzavanje plodova od proljetnih niskih temperatura (21. i 22. travnja o.g.) u narednom razdoblju nije potrebno suzbijati skupinu tehnoloških štetnika koji uzrokuju "crvljivost plodova"! Potrebna je povremena primjena površinskih organskih fungicida protiv najznačajnijih bolesti lišća (nakon svakih 40-60 mm oborina) i suzbijanje lisnih uši (Aphidae)! Od specifičnih sistemičnih insekticida dopuštenih u koštičavom voću preporučujemo Pirimor 50 WG (dopuštenje u višnjama, breskvama, šljivama i marelicama) ili Teppeki WG (dopuštenje u šljivama i breskvama). Moguće je koristiti i Mospilan (dopuštenje u trešnjama, šljivama, breskvama)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr