Tag: Međimurska

Obavijest proizvođačima kukuruza o mogućnostima suzbijanja korova primjenom zemljišnih herbicida

Sjetva kukuruza na području Međimurske županije ove godine je počela značajno ranije nego protekle 2023. godine: najviše dnevne temperature zraka obilježile razdoblje u posljednja tri tjedna: od 27.3. do 15.4. 2024. svakodnevno s vrijednostima u hladovini od 16,7° do 30,5°C! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 11,5° na 19,0°C a vlažnost zemljišta je u padu sa 37,3 %  na 24,2 %! Oborina na području Županije nije bilo u proteklih 14 dana! U takvim uvjetima proizvođači kukuruza na većini površina obavljaju sjetvu kukuruza već prije blagdana Svetog Jurja (23.4.)!

Nakon dužeg iznadprosječno toplog i suhog razdoblja za ovaj dio kalendarske godine tijekom današnjih sati očekujemo promjenu vremena, uz sjeverna zračna strujanja i 15-ak mm oborina! Temperature zraka će u narednih tjedan značajno pasti u odnosnu na prethodno razdoblje: dnevne će vrijednosti biti 12-15°C, ali jutra vrlo svježa (1-5°C)! Moguće su nove oborine i tijekom narednog vikenda (20.4./21.4.)!

Na poljima gdje su usjevi kukuruza već posijani moguće je u narednom razdoblju, prije nicanja, planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.

Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em) (trenutno je vlažnost zemljišta, uz najavljene oborine, optimalna za djelotvornost ove skupine)!

Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, soju, mrkvu i slično).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

U prvoj polovici travnja upućene su dvije preporuke vlasnicima jabučastog voća (nasada jabuka i krušaka): 02.4. i 08.4. 2024.! Razlog tome je iznadprosječno vruće meteorološko razdoblje: svi travanjski dana u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu imali su najviše temperature zraka u rasponu 18,1°-30,5°C! Otvaranje prvih cvjetova sorte jabuka Idared i Bjeličnik započelo je već sredinom zadnje dekade proteklog mjeseca (26.3. 2024.), a zbog vrlo toplog razdoblja i izostanka oborina cvatnjom završava većina sorti jabuka i krušaka, odnosno središnji plodovi su u većine sorata promjera 10ak ili više mm! ! pa su zabilježeni optimalni uvjeti za primarne zaraze uzročnicima krastavosti (Venturia) i smeđe paleži cvijeta (Monilinia). Oborine smo zabilježili samo u prva dva travanjska dana, ali u različitoj količini: najviše je kiše tada padalo u istočnom Međimurju (npr. 30,4 mm Donja Dubrava, te je zabilježena zaraza uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka), a najmanje oborina bilo je u zapadnom dijelu Županije (npr. Železna Gora samo 9,6 mm a zbog vjetra i nižih noćnih temperatura na tim mjestima nismo zabilježili uvjete primarne zaraze uzročnikom krastavosti) (Venturia)! Premda su bile najavljene, oborine sredinom proteklog tjedna nisu na županijskim mjestima zabilježene (10.4.)! Novu promjenu vremena očekujemo već naredna dva dana (16.4./17.4.)! Uz današnji jači južni vjetar, sutra bi zračna strujanja trebala promijeniti sjeverne smjerove uz oborine (15-20 mm)! Temperature zraka će pasti za više od 15-ak °C, a jutarnje će vrijednosti u drugom dijelu tjedna biti samo 1-5°C!

Zbroj prosječnih dnevnih temperatura od početka kalendarske godine do jučerašnjeg dana u središnjem dijelu Međimurja uz rijeku Muru iznosi čak 785,6°C (protekle je 2023. taj zbroj tek krajem travnja iznosio 694,5°C)! Stoga nove oborine u narednom razdoblju omogućuju jače primarne zaraze uzročnikom krastavosti (Venturia).

Prosječna dnevna relativna vlažnost zraka u proteklom je razdoblju bila od 52 do 75 %, a zbog dnevnih toplina od početka mjeseca travnja o.g. snažnije se razvija pepelnice jabuke (Podosphaera) u većini nasada i nekim sortama jabuke (npr. Idared, Jonagold)! Zbog izostanka oborina sredinom proteklog tjedna (10.4.) nisu zabilježeni uvjeti za primarni razvoj karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora) (cvjetne infekcije)!

Nove oborine moguće su i krajem ovog tjedna (18.4./19.4.). Broj i razmak tretiranja, te izbor fungicida protiv uzročnika krastavosti jabuke (Venturia) i pepelnice (Podosphaera) prvenstveno ovisi o količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U aplikacijama nakon cvatnje voditi računa o izboru formulacija i mješavina sredstva za zaštitu bilja koja imaju najmanji negativni postrani utjecaj na razvoj mrežavosti plodova jabuka.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

U proteka dva tjedna bilježili smo početni let nekih štetnih vrsta leptira u nasadima jabuke (npr. Leucoptera malifoliella, Cydia molesta, Archips, Pandemis), a proteklog su vikenda uhvaćeni i prvi leptiri jabučnog savijača (Cydia pomonella) i kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) posljednja dva tjedna (od 01.4.-14.4. 2024.)!:

Štetni organizam Cydia pomonella Leucoptera Cydia molesta Cydia funebrana Archips Ostrinia
Prosječni dnevni ulov leptira 0,07 1,0 4,4 2,9 0,1 0,07

Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Archips=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!

 

Protekle je 2023. samo na nekim lokalitetima zabilježena jača pojava moljca kružnih mina (Leucoptera), pa vlasnicima plantažnih nasada jabuka gdje su dnevni ulovi tijekom cvatnje jabuka moguće bili veći od 30-40 leptira upućujemo na oprez i planiranje usmjerenih zaštita prije kraja razvoja odloženih jaja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na osjetljivim sortama jabuke (npr. Fuji, Braeburn) potrebno je pratiti brojnost jedinki crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi). Samo prema kritičnom broju (vidi Tablicu 2.) primijeniti neki od dopuštenih akaricida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na nekim se lokalitetima u voćnim nasadima jabuka i krušaka od proteklih sezona javljaju štete od fito-fagnih stjenica: npr. novom (invazivnom) vrstom zelena štitasta stjenica (Halyomorpha halys)!

Tablica 2. Pregled jabučastog voća na ekonomski značajnije neželjene organizme nakon cvatnje (fitofagne grinje, kukci):

Neželjeni organizam Mjesto kontrole (biljni organ) Stadij neželjenog organizma Kritični broj
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) Najstariji listovi (F2-G-H-J) pokretni stadiji 2-3 grinje/list
Hrđasta grinja (Aculus schlechtendali) Donja strana lista F-G-H-J Pokretni stadiji 200-300 grinja po listu
Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) U rašljama grana, na mladicama ličinke 8-10 kolonija na 100 pregledanih biljnih organa
Jabučna zelena uš (Aphis pomi) Vrh mladice i vršni listovi ličinke 8 % napadnutih vrškova
Pepeljasta uš (Dysaphis plantaginea) 3-10 listova od vrha mladice ličinke 1-2 napadnuta lista
Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) Na naličju vršnog lišća (F2-G-H-J) imago, jaja 20-30 jaja/100 listova
Savijači kožice plodova Mladice, mladi plodovi gusjenice 2-3 napadnute mladice
Gusjenice grbice

(Operophtera)

Vrhovi mladica, mladi plodovi gusjenica 10 gusjenica/100 pupova
Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus) 4-10 listova ispod vrha izlaženje mladih ličinki Napad se ne tolerira!

 

Obavijest vlasnicima nasada krušaka!

Već početkom mjeseca travnja o.g. na netretiranim stablima Viljamovka žuta u zapadnom i središnjem dijelu Županije zabilježeno je masovnije odlaganje jaja prezimljujuće populacije kruškine buhe (Cacopsylla pyri)! Iznadprosječno visoke temperature proteklih desetak dana omogućuju razvoj ovog nametnika i moguću pojavu prvih kolonija ličinki. Stoga je nakon cvatnje krušaka potrebno planirati i provesti barem dva usmjerena suzbijanja.

VAŽNO: Ponavljamo upozorenje da mjere usmjerenog suzbijanja kruškine buhe obavezno provoditi nakon cvatnje krušaka uz povećani utrošak škropiva i dodatne mjere zaštite pčela medarica! Primjena nekih registriranih insekticida za suzbijanje kruškine buhe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) daje bolje rezultate dodavanjem manje koncentracije mineralnog ulja (najbolje ovu aplikaciju obaviti odvojeno ili birati fungicide i formulacije koje ne uzrokuju fito-toksične promjene voćaka)!

Osim kruškine buhe, nakon cvatnje krušaka pojavljuju se i druge štetne vrste: npr. lisne uši (Melanaphis) i kruškina osice (Hoplocampa, Janus, Neurotoma), pa vlasnike plantažnih nasada također upućujemo na praćenje njihove populacije i moguće usmjerene mjere zaštite  (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati i provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr.hr

Obavijest vlasnicima nasada koštičavog voća (trešnje) o mjerama zaštite nakon cvatnje

Posljednja preporučena uputa za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća (breskve, nektarine, šljive) krajem cvatnje upućene su prije devet dana (03.4.) (važno upozorenje radi zaštite šljiva od šljivinih osica – Hoplocampa)!

Od početka mjeseca travnja o.g. dominira iznadprosječno toplo meteorološko razdoblje: u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu svih dana najviša temperatura u hladovini bila je u rasponu 18,1-28,2°C (u dosadašnjem dijelu prosječna mjesečna vrijednost 15,1°C je +4,8°C iznad očekivanih 10,3°C)! Oborine smo bilježili samo prva dva travanjska dana: 01.4./02.4. 2024.u količinama od 30,6 mm u istočnom Međimurju do od 9,4 mm u zapadnom dijelu Županije! Prosječna vlažnost zraka uz riječne doline iznosi 67,3 %!

U takvim uvjetima većina sorti trešnje i višnje na većini županijskih lokaliteta završavaju ovih dana cvatnjom! Od neželjenih promjena i štetnih organizama na ranoj sorti trešnje Van u središnjem dijelu Županije pronalazimo simptome smeđe paleži cvjetnih organa (Monilinia laxa) (kao posljedicu zaraza zabilježenih sredinom proteklog mjeseca ožujka) i pojavu prvih kolonija crne trešnjine uši (Myzus cerasi)!

U naredna četiri dana još očekujemo stabilno i iznadprosječno toplo razdoblje s najvišim temperaturama zraka 25-30°C, ali promjena je moguća idućeg tjedna (16.4.-17.4.)(oborine i pad dnevnih vrijednosti temperature zraka na 13°C)! Takvi uvjeti (vlažno) ponovno mogu omogućiti otpuštanje zimskih spora različitih uzročnika bolesti lišća koštičavog voća i primarne uvjete na njihov razvoj u nezaštićenim nasadima, npr. krastavost (Venturia), šupljikavost lišća (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella) i hrđe (Tranzschelia)! Uz riječne doline bilježimo pojavu dugotrajnije rose (npr. u dosadašnjem dijelu mjeseca travnja 2.240 minuta)!

Cvatnjom su već krajem ožujka i početkom travnja završile breskve, nektarine i šljive, a ovih dana cvatnjom završavaju dominantne sorte trešnje u plantažnim nasadima (npr. Kordia i Regina)!

Stoga u nasadima koštičavog voća preporučujemo koristiti površinske ili lokalno-sistemične kombinirane organskih fungicide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Voditi računa o propisanim karencama, naročito u ranijim sortama marelica i trešnja (karenca površinskih organskih fungicida iz skupine ftalimida i dodina u koštičavom voću iznosi 21 dan)!

Moguće naredne “svježije” i obilnije oborine uz sjeverni vjetar, osim spomenutih najčešćih gljivičnih uzročnika bolesti na koštičavom voću, mogu pogodovati pojavi nekih neželjenih promjena bakterijskog podrijetla (Pseudomonas syringae) (na lišću i naknadno na tek zametnutim plodovima) (naročito na trešnjama) (sorte Regina i Kordia).

Potrebno se breskve, nektarine i trešnje redovito pregledavati zdravstveno stanje vršnog lišća i prema potrebi suzbijati lisne uši (Aphidinae), a u nasadima bresaka i nektarina nakon cvatnje pratiti brojnost resičara (Thrips) uz provođenje usmjerenih mjera zaštite (dosadašnji topliji dani pogoduju njihovom brzom i prekomjernom množenju) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Suzbijanje štetnika koštičavog voća nakon cvatnje (lisne uši, osice, resičari ili tripsi) preporučujemo provoditi registriranim insekticidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) isključivo u večernjim satima, odnosno u doba dana kada pčele medarice ne lete. Pritom cvatući podrast ispod voćaka (npr. maslačak, crvena mrtva kopriva) prije primjene insekticida nakon cvatnje mora biti pokošen!

VAŽNO: U manjim okućnicama moguće je nakon cvatnje koštičavog voća radi usmjerenog suzbijanja navedenih štetnika koristiti insekticide dopuštene za amatersku primjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili biljne (botaničke) insekticide – dopuštene u ekološkoj proizvodnji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Aplikacije uvijek obavljati u večernjim satima kada pčele medarice ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima soje

U najsjevernijoj hrvatskoj Županiji važniji razlog povećanog interesa poljoprivrednika za sjetvom soje bile su informacije u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine radi provođenja poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”. Soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik, te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: U novom programskom razdoblju (od protekle 2023. godine) nema više “zelenih plaćanja”, a među intervencijama u dobrovoljnom stupu “Eko sheme” je “Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina”! Jedna od kultura koju poljoprivrednici mogu birati u ovoj operaciji je sjetva soje!

Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).

Završetak zime 2023./24. u Međimurju je obilježilo iznadprosječno toplo razdoblje: prosječna mjesečna temperatura zraka proteklog ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! U posljednja tri tjedna oborine smo bilježili u nekoliko navrata: u danima 23.3./24.3. (od 14,8 mm do 21,2 mm), 27.3./28.3. (od 5,8 mm do 6,8 mm), te 01./02.4. 2024. (od 9,4 mm do 30,6 mm). Najviše dnevne temperature zraka obilježile razdoblje u posljednjih 15 dana: od 27.3. do 10.4. svakodnevno s vrijednostima u hladovini od 16,7° do 28,2°C! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 11,5° na 14,4°C a vlažnost zemljišta je u padu sa 37,3 %  na 26,9 %! U takvim uvjetima proizvođači soje obavljaju sjetvu planiranih površina.

Korovna flora soje tipično je “okopavinska! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

Tijekom jučerašnjeg dana zabilježen je jači sjeverni vjetar pa je jutros ponovno svježije (7°C). Stabilno razdoblje očekujemo naredna 4-5 dana s najvišim temperaturama zraka u porastu: od 22-30°C! Moguće nove oborine očekujemo početkom idućeg tjedna (15.4./16.4.)!

Uz dobru pred-sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!

Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).  Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!

Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama zaštite u vrijeme razvoja prvih listića i početnog porasta mladica

Od posljednje upute za usmjerene zaštite vinograda protiv štetnih organizama, prvenstveno radi suzbijanja lozinih grinja šiškarica (Eriophydae), štetnih gusjenica (npr. Nocutidae, Operophtera) i preventivne zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis), proteklo je 12 dana (uputa od 29.3. 2024.)!

Proteklih je 14 dana obilježilo neobično toplo (vruće) razdoblje za ovo doba godine: najviša temperatura zraka u hladovini je u svim danima 29.3.-09.4. 2024. iznosila 18,06°-28,24°C (u tom je razdoblju čak 5 dana temperatura bila >26°C)! Posljednja dva jutra su također “toplija”, s temperaturama 12,5-13,5°C!

Od početka kalendarske 2024. do jučerašnjeg dana zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura na području središnjeg dijela Županije iznosio je 706,0°C (što je približno 13 dana ranije u odnosu na proteklu 2023.)!

U takvim uvjetima bilježimo brži početni razvoj većine vinskih sorata vinove loze od “vunastog pupa” do pojave prvih listića i porasta mladica na dužinu 5-7 cm (npr. vidljivo proteklih dana na sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Traminac, Pinot, Moslavac bijeli (Šipon), Rajnski rizling, Sauvignon bijeli i slično)!

Manje količine oborina u proteklom razdoblju zabilježili smo samo u prvim danima mjeseca travnja, npr. na području vinorodne općine Štrigova (Železna Gora, mjerni uređaj u vinskoj sorti Rajnski rizling) tada je zabilježeno 10,6 mm (ali zaraze uzročnikom crne pjegavosti nije bilo zbog vjetra i noćnih vrijednosti 6,74°-9,76°C) i zadnjih dana proteklog mjeseca ožujka (tada je na istom lokalitetu 27.3.-28.3. padalo 6,4 mm ali zaraza uzročnikom crne pjegavosti iz istih razloga nije zabilježena)!

Nakon jačeg sjevernog vjetra tijekom većine današnjih sati, od sutra ponovno stabilno i sve toplije vrijeme. Temperature zraka će ponovno u naredna 4-5 dana biti u rasponu 22-30°C a moguću promjenu vremena s oborinama očekujemo početkom idućeg tjedna (16.4.)!

Ponavljamo upozorenje iz ranijih uputa (15.3., 29.3.) da u vinogorju postoji značajni prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola), naročito na osjetljivim vinskim sortama (Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl.), ali primarne zaraze su moguće pri dugotrajnom zadržavanju vlage nakon zelenog tkiva.

U pravilu mjere usmjerene zaštite vinove loze protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) provodimo nakon pojave prvih listića do razvoja mladica 5-10 cm, a temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće ove sezone zbog neobičnih vremenskih uvjeta broj primarnih zaraza uzročnikom crne pjegavosti (Phomopsis) u početnom dijelu razvoja vegetacije bude u Međimurskom vinogorju značajno manji od prosječnih očekivanja!

Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa (uz temperature 9°-10°C) očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti (Phomopsis).

Prema zbroju 164,9C

VAŽNO: Mjereno od početka mjeseca studenog protekle 2023. zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura dosegnuo do jučerašnjeg dana iznos 988,1°C, a mjereno od početka ove kalendarske godine zbroj prosječnih temperatura >8°C do jučerašnjeg dana (09.4.) iznosi 164,9°C. Očekujemo da s narednim optimalnim vremenskim uvjetima (vlaga, toplina) zimska plodišta uzročnika ekonomski najštetnijih bolesti vinove loze (pepelnice – Erysiphe i plamenjače – Plasmopara) uzrokuju primarne zaraze u nezaštićenim vinogradima (očekujemo moguću najraniju zarazu uzročnikom plamenjače ili peronospore u posljednjih 27 godina praćenja)! U takvim uvjetima očekujemo moguće i ranije i primarne zaraze uzročnikom crne truleži (Guignardia)!

Vinogradarima nadalje preporučujemo u narednom razdoblju redovito pregledavati nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae) (na nekim smo mjestima u proteklom razdoblju zabilježili njihovu pojavu kod sorata koja ranije kreću vegetacijom – npr. Chardonnay, Muškat žuti, Moslavac bijeli ili Šipon). Samo ukoliko se primijeti njihova pojačana štetnost, također preporučujemo primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i moguće štete od lozinih grinjauzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili Šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling, Moslavac (Šipon), Muškat žuti. Prve štete od uzročnika akarinoze vidljive su proteklih dana!

Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučujemo na osjetljivim vinskim sortama provoditi njihovo suzbijanje primjenom dopuštenih i registriranih sumpornih pripravaka povišene koncentracije (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). VAŽNO: Pri temperaturama zraka >26°C sumporni fungicidi mogu u povišenim koncentracijama (>2 %) biti fitotoksični!

Lokalno se na pojedinim sortama i pojedinim položajima još pojavljuje zelena stjenica vinove loze (Lygus) (najčešće uz šume i travnjačke voćnjake) i trsna uš (Viteus vitifoliae). Napad zelene stjenice i trsne uši ili filoksere se prepoznaje po tipičnim negativnim promjenama na zaraženom lišću, što je bilo vidljivo iz proteklih sezona. U našoj zemlji za njihovo suzbijanje nema registriranih pripravaka.

VAŽNO: Ovim putem obavještavamo vlasnike vinograda, korisnike potpora za IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) tip operacije “Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki“, da su u nasade već trebali postaviti feromonske klopke za praćenje populacije štetnih organizama – najvažnijih “tehnoloških” štetnika (uzročnika “crvljivosti” grožđa) (Lobesia, Eupoecillia)! Prve ulove pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia) očekujemo narednih dana!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima ranih kupusnjača

Sadnja ranih kupusnjača u Međimurja je moguće započela već sredinom proteklog mjeseca ožujka i/ili se odvija još ovih dana: prosječna mjesečna temperatura zraka proteklog ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! Planirani raniju sadnju kupusnjača su u proteklom razdoblju “prekidale” oborine koje smo bilježili u nekoliko navrata: 23.3./24.3. (od 14,8 mm do 21,2 mm), 27.3./28.3. (od 5,8 mm do 6,8 mm), te 01./02.4. 2024. (od 9,4 mm do 30,6 mm). Ipak su najviše dnevne temperature zraka obilježile razdoblje od 21.3. do 08.4. s najvišim vrijednostima 15,1° do 28,2°C! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 11,7° na 16,5°C a vlažnost zemljišta je u padu sa 37,3 %  na 28,5 %!

Prema iskustvima iz ranijih sezona na nezaštićenim usjevima ranih povrtnih kupusnjača naknadno krajem travnja ili u prvoj polovici svibnja bilježimo povećane štete od prezimljujuće generacije kupusne muhe (Delia brassicae)!

Od povrtnih vrsta (izuzev krumpira) koje u našoj zemlji uzgajamo na otvorenim poljima kupusnjače zauzimaju najveće površine. Sredinom 1990-ih godina procijenilo se da unatoč mjerama zaštite neželjeni organizmi prosječno smanjuju prinose 24 %, od čega uzročnici bolesti 4 %, štetnici životinjskog podrijetla 15 %, a korovi 5 %! Globalnim klimatskim promjenama i liberalizacijom trgovine biljnim proizvodima, sjemenom i sadnim materijalom na zajedničkom europskom tržištu, procijenjene prosječne štete u povrtnim kupusnjačama se zadnjih sezona povećavaju!

Budući kod nas čak 62,5 % svih zabilježenih šteta u povrtnim kupusnjačama potječu od štetnika životinjskog podrijetla (najčešće od neželjenih kukaca), proizvođačima savjetujemo redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva i protiv permanentnih štetnika provoditi usmjerene mjere zaštite.

Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača nije moguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se javlja u prosječnim sezonama već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja! Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na relativno malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %! Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu.

Ukoliko se ne provedi potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojeve prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva ili preventivnom primjenom granuliranih insekticida u sadnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). VAŽNO: Za folijarno suzbijanje kupusne muhe (Delia brassicae)  u ranom kupusu, kelju, cvjetači i brokuli u našoj zemlji nema registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (izuzev kelja pupčara, gdje je za tu namjenu dopuštena primjena acetamiprida), pa je od izravnih mjera zaštite u sadnji ranih kupusnjača jedino moguće planirati i preventivno primijeniti dopuštene granulirane insekticide na osnovi djelatne tvari cipermetrin i teflutrin (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno je folijarna primjena acetamiprida od 2023. godine dopuštena za suzbijanje neki štetnika kupusa, kelja, i brokule (lisne uši, kornjaši) putem registracije za proširenje uporabe na male kulture i/ili male namjene – na odgovornost samih proizvođača povrća! Ministarstvo poljoprivrede iz navedenih razloga izdaje dozvolu u hitnim situacijama za poznate korisnike djelatnoj tvari cijantraniliprol (za poznate kupce)! Primjenjuje se metodom prskanja u vrijeme odlaganja jaja i pred pojavu prvih ličinki kupusne muha uz povećani utrošak škropiva i dodavanje pomoćnog sredstva (okvašivača)!

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia) može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama. Preporučuje se uz polja i/ili gredice ranih kupusnjača postavljati žute ljepljive ploče.

Vremenski uvjeti su proteklih mjesec dana samo pojedinih dana bili optimalni za aktivnost štetnika životinjskog podrijetla u usjevima ranih kupusnjača (npr. u danima 16.3.-04.4. bilježili smo aktivni let lisnih sovica)(primjerice pojavu prvog leptira na feromonske Csalomon klopke u središnjem dijelu Međimurja zabilježili smo već 16.3. 2024.)!

Osim različitih uzročnika polijeganja mladih presadnica kupusnjača, u ranom uzgoju ovih kultura od mjeseca ožujka do kraja mjeseca svibnja u polju ne bilježimo značajne štete od uzročnika biljnih bolesti kao kod ljetnog uzgoja (što nije slučaj od sredine lipnja do sredine ili kraja mjeseca rujna)! Zbog relativno niskih noćnih proljetnih temperatura neke bolesti pri ranom uzgoju povrtnih kupusnjačama najčešće ne pronalazimo, npr. koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola), bakterijsku tamnu trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. campestris) i kupusnu kilu (Plasmodiophora brassicae).

Vrlo opasna i ponekad česta biljna bolest u ranim kupusnjačama je plamenjača (Peronospora parasitica), pa je nakon presađivanja u polje potrebno preventivno zaštititi usjeve dopuštenim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće jačoj pojavi plamenjače ranih kupusnjača pogoduje sjetva zaraženog sjemena, te zalijevanje “kišenjem” ili “orošavanjem” ranih usjeva u polju! U pravilu, kasnija pojava plamenjače povrtnih kupusnjača u polju značajno ne utječe na prinose, ali može umanjiti tržnu vrijednost proizvodnje. Naročito se to odnosi na cvjetaču i brokulu, gdje plamenjača osim listova napada i cvijet. Pritom nastaju tamne površinske ili unutrašnje promjene boje staničja.

Moguće naredne oborine, uz iznad-prosječne temperature, pogodovat će porastu korova, naročito na poljima ranih kupusnjača gdje nije provedeno njihovo preventivno suzbijanje primjenom zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Vrlo je mali broj registriranih herbicida u našoj zemlji za naknadno suzbijane korova u ranim povrtnim kupusnjačama dopuštenih tijekom prvih mjeseca dana nakon presađivanja u polje, a njihova djelotvornost značajno ovisi o količini i rasporedu oborina (i navodnjavanju usjeva) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

Početkom mjeseca travnja o.g. (02.4.) upućena je preporuka već početkom cvatnje, odnosno zadnjeg dana mjeseca ožujka o.g. na mnogim mjestima u Međimurju većina sorata jabuka je bila u stadiju cvatnje (otvoreni svi središnji cvjetovi)(npr. Idared, Jonagold, Braeburn, Gala, Fuji, Grenny Smith), što nije zabilježeno proteklih 25 godina! To stoga jer je prosječna mjesečna temperatura zraka za ožujak u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), a najviše dnevne temperature zraka obilježile posljednjih dvadesetak dana: gotovo svi dani od 21.3. do 07.4. bili su s najvišim temperaturama 15,1° do 27,8°C!

Zbroj prosječnih dnevnih temperatura od početka kalendarske godine do jučerašnjeg dana u središnjem dijelu Međimurja uz rijeku Muru iznosi 667,4°C! Zadnje oborine bilježili smo 01.4./02.4. 2024. na svim lokalitetima, ali u različitoj količini: najviše je kiše tada padalo u istočnom Međimurju (npr. 30,4 mm Donja Dubrava, te je zabilježena zaraza uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka), a najmanje oborina bilo je u zapadnom dijelu Županije (npr. Železna Gora samo 9,6 mm a zbog vjetra i nižih noćnih temperatura na tim mjestima nismo zabilježili uvjete primarne zaraze uzročnikom krastavosti)!

Naredna dva dana moguće su dnevne vrijednosti čak do 30°C, ali manja mogućnost za promjenu s osvježenjem i novim oborinama postoji sredinom tjedna (10.4.)! Tek nove oborine pogodovat će jačoj primarnoj zarazi uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka (Venturia)!

Od dana 03.4. 2024. pronalazimo jaču pojavu simptoma pepelnice (Podosphaera leucotricha) na zaraženim vršnim lisnim i cvjetnim pupovima (najviše na sorti idared – kod slabije zaštićenih parcela jabuke u protekloj 2023. sezoni), uz vidljivo obilnije formiranje infektivnih oidija!

Vlasnike plantažnih nasada jabuka tijekom i krajem cvatnje upozoravamo na redovito praćenje najava mogućih oborina, te pravovremene preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima protiv uzročnika krastavosti (Venturia), smeđe paleži cvjetnih organa (Monilinia) i pepelnice (Podosphaera) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (najbolje dan ili dva prije najavljenih oborina)!

Zbog neočekivano toplog proteklog razdoblja, ali i najavljenih oborina sredinom ovog tjedna pri temperaturama >15°C (10.4. 2024.), raste i prva godišnja opasnost od mogućih primarnih zaraza uzročnikom karantenske i bakterijske paleži jabučastog voća (Ertwinia amylovora syn. amyloflora), a na osjetljivim sortama krušaka očekujemo mogući razvoj bakterijske pjegavosti i paleži lišća i mladica (Pseudomonas syringae)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Iznadprosječno toplo razdoblje u zadnjih 10-ak dana (svakodnevno naviše temperature zraka u rasponu 18,1-27,1°C uz najniže noćne 2,4-11,4°C) pogoduje aktivnosti neželjenih organizama iz grupe leptira (vidi Tablicu 1.)! Posljednjih 10-ak dana se pojavljuje nekoliko vrsta štetnih leptira, ali usmjereno suzbijanje njihovih ličinki tijekom pune cvatnje jabuka nije potrebno, niti preporučljivo!

 

Tablica 1. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) posljednjih deset dana (od 30.3.)!:

Štetni organizam Cydia pomonella Leucoptera Cydia molesta Cydia funebrana Archips Ostrinia
Prosječni tjedni ulov leptira 0,0 0,4 1,3 0,2 1,0 0,0

Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Archips=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!

 

U ranijoj preporuci od 21.3. 2024. obavijestili smo vlasnike plantažnih nasada jabuka (krušaka, bresaka, nektarina i šljiva) – tražitelje potpora za tip intervencije “Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki” da u svoje nasade postave feromonske klopke i/ili obojene ljepljive ploče za praćenje populacije štetnih organizama! Početkom ili tijekom cvatnje jabuka potrebno je planirati postavljanje metodu konfuzije (zbunjivanja) jabučnog savijača (Cydia pomonella), što je obveza korisnicima intervencije “Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima“!

U nasadima krušaka krajem cvatnje je potrebno pratiti brojnost prezimljujuće populacije kruškine buhe (Cacopsylla pyri)!

Dodatna zaštita pčela: Tijekom pune cvatnje voćaka (jabuka i krušaka) nema potrebe primjene za pčele opasnih pesticida (insekticidi).

 

Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima krumpira (ograničenja kod suzbijanja korova)

Sadnja krumpira u središnjem dijelu Međimurja započela je već sredinom proteklog mjeseca ožujka: prosječna mjesečna temperatura zraka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! Planirani raniju sadnju krumpira su u proteklom razdoblju “prekidale” oborine koje smo bilježili u nekoliko navrata: 23.3./24.3. (od 14,8 mm do 21,2 mm), 27.3./28.3. (od 5,8 mm do 6,8 mm), te 01./02.4. 2024. (od 9,4 mm do 30,6 mm). Ipak su najviše dnevne temperature zraka obilježile posljednja dva tjedna: gotovo svi dani od 21.3. do 04.4. s najvišim temperaturama 15,1° do 27,8°C)! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 10,1° na 13,8°C a vlažnost zemljišta je raspona  29,8 %  36,8 %!

U naredna 4-5 dana očekujemo rast dnevnih temperatura na vrijednosti 23-29°C, a novo osvježenje s oborinama moguće je sredinom narednog tjedna (10.4.)!

Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 19. i 28. veljače o.g.! Krajem sadnje i pred početak nicanja usjeva krumpira potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka značajna ograničenja.

Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska! Među najznačajnije “okopavine” koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir i uljnu tikvu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Poseban problem zadnjih sezona u usjevima krumpira predstavljaju i samonikla čičoka (Helianthus tuberosum) i samonikli suncokret (Helianthus annuus)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak, čičoka) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju (“partizanke“) (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: Nicanje rano posađenih parcela krumpira će zbog toplinskih uvjeta ove godine biti značajno brže i ranije nego protekle dvije sezone!

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene optimalno je 10-20 mm kiše)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

 

Obavijest proizvođačima kupina, malina i američkih borovnica

Već krajem mjeseca veljače o.g. (29.2. 2024.) upućena je preporuka proizvođačima bobičastog voća (američkih borovnica, kupina, malina i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. Prosječna temperatura zraka proteklog mjeseca ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +4,03°C toplija od očekivanja (iznosila je 9,63°C), ali prohladno je bilo početkom treće dekade (npr. u jutarnjim satima 20.3. na istom je lokalitetu zabilježeno -3,46°C) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (npr. 25.3.-26.3. u jutarnjim satima 1,54°-1,74°C)! Ipak su najviše dnevne temperature zraka obilježile posljednja dva tjedna: gotovo svi dani od 21.3. do 03.4. s najvišim temperaturama 15,1° do 27,8°C),  Istovremeno je proteklog mjeseca zabilježeno 66,8 mm oborina (+12,0 mm više od mjesečnog prosjeka)! Prosječna je mjesečna vlažnost zraka u ožujku iznosila 75,9 % a zadržavanje vlage na biljnim organima u trajanju 9.785 minuta!

U takvim uvjetima u proteklom mjesecu ožujku i početkom travnja zabilježili smo nekoliko optimalnih uvjeta za početni (primarni) razvoj nekih patoloških bolesti bobičastog voća: npr. Elsinoe (moguće četiri zaraze), Monilinia (pet mogućih zaraza), Botrytis (jednom rizik 76 %), Colletotrichum (jednom rizik 75 %) (na mjernom mjestu u središnjem Međimurju uz riječnu dolinu)!

Prema podacima američkog fitopatološkog društva početkom 1990-ihna vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Već od jučerašnjeg dana (03.4.) pregledom netretiranih izdanaka kupine na lokalitetu u zapadnom i središnjem Međimurju pronalazimo prve “aktivne” simptome žute hrđe (Kuehneola)!

Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja. Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova u prosječnim godinama treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše!

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!

U narednih 5-6 dana očekujemo stabilno i iznadprosječno toplo meteorološko razdoblje s porastom dnevnih temperatura zraka na vrijednosti 22-29°C, a moguće nove oborine sredinom idućeg tjedna (10.4.)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes),  mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina ne koristiti insekticide, a neki od dopuštenih pripravaka moguće je primijeniti prije početka otvaranja prvih cvjetova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Na američkim borovnicama u kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu bilježimo od paleži cvijeta i truleži boba (monilije) (Monilinia vaccinii-coymbosi), koja prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Meteorološki uvjeti od 11.3.-13.3. 2024. pogodovali su prvoj značajnijoj primarnoj zarazi uzročnikom ove bolesti!

Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! Zadnjih godina lokalno bilježimo ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera) (koje već prije cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe). U cvatnji borovnica ne preporučujemo planirati primjenu insekticida zbog zaštite oprašivača! Mjere zaštite američkih borovnica provoditi uz primjenu dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve voćare i druge poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća

Od posljednje upute za zaštitu koštičavog voća proteklo je gotovo dva tjedna (20.3. 2024.), a u međimurskom plantažnom uzgoju su uglavnom zastupljene breskve (nektarine), šljive i trešnje! Uz okućnice i vikendice vlasnici pored navedenih voćnih vrsta još uzgajaju marelice i višnje!

Meteorološki uvjeti u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca ožujka i prvih dana mjeseca travnja o.g. bili su vrlo promjenljivi! Dani su iznadprosječno topli (gotovo svi dani od 21.3. do 02.4. s najvišim temperaturama 15,1° do 27,8°C), a noći još uvijek svježe (gotovo sva jutra od 0,1° do 9,1°C). Oborine smo bilježili u nekoliko navrata: 23.3./24.3. (od 14,8 mm do 21,2 mm), 27.3./28.3. (od 5,8 mm do 6,8 mm), te 01./02.4. 2024. (od 9,4 mm do 30,6 mm). Tuča veličine graška je u jučerašnjim popodnevnim satima (14.15-15.00) zabilježena na nekim lokalitetima u središnjem dijelu Županije (npr. Čakovec, Šenkovec, Pribislavec i dr.)!

Vrlo topli dani u protekla su dva tjedna značajno utjecali na početak, tijek i završetak cvatnje koštičavog voća. Većina sorti breskva i nektarina proteklih dana završavaju cvatnjom, ali su u punoj cvatnji još uvijek većina sorti šljiva, te višnje i trešnje (npr. sorta Van)! U središnjem dijelu Županije dominantne sorte trešnje Regina i Kordia na slabo bujnoj podlozi Gisela 5 započele su otvaranje cvjetova tijekom Uskršnjih blagdana!

U protekloj je preporuci navedeno da moguće oborine, uz dugotrajno zadržavanje vlage i temperature zraka najčešće u rasponu 6-12°C, omogućuju primarni razvoj nekih uzročnika bolesti, od koji se na većini voćnih koštičavih vrsta tijekom cvatnje šire šupljikavost lišća (Stigmina), te paleži cvjetnih organa i grančica (Monilinia). Na netretiranim stablima trešnje sorte Van (koja je u središnjem dijelu Međimurja počela otvaranjem prvih cvjetova 21.3.) pojavljuju se protekla dva dana prvi simptomi paleži cvjetnih organa i grančica (Monilinia)!

Manje količine oborina moguće su još tijekom sredine današnjeg dana, a naknadno narednih 5-6 dana očekujemo stabilno razdoblje s porastom dnevnih temperatura (20-25°C)! Jutra će do kraja ovog tjedna još uvijek biti svježa (6-9°C)! Budući je posljednjih 10 dana na većini mjernih županijskih mjesta zabilježeno od 31,4 do 51,4 mm oborina, moguće je tijekom (krajem) cvatnje koštičavih voćnih vrsta ponoviti preventivne mjere zaštite (npr. Stigmina, Monilinia) primjenom dopuštenih organskih kemijskih ili bioloških pripravaka (fungicida) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Premda fungicidi u cvatnji koštičavog voća nisu opasni za korisne organizme (oprašivače), primijeniti ih u večernjim satima kada nema leta pčela!

U plantažnim nasadima trešnje moguće prohladno i vlažno razdoblje tijekom cvatnje povećava opasnost od primarnih zaraza bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae). Prezimljujuća mjesta uzročnika ove bolesti su zbog blage zime mogu biti  “aktivna” već početkom travnja o.g.! U slučaju moguće najave novih kišnih dana sredinom travnja valja planirati i korištenje mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis amyloliquefaciens, Bacillus subtilis)! Paziti na ograničenja miješanja mikro-bioloških pripravaka sa drugim sredstvima za zaštitu bilja!

Dnevne topline proteklih dana (15-27°C) pogodovali su pojavi štetnih organizma životinjskog podrijetla, u koštičavim voćnim vrstama, a to su najčešće lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.).

VAŽNO: U cvatnji svih voćnih vrsta je zabranjena primjena insekticida radi zaštite oprašivača!

U breskvama i nektarima nakon cvatnje planiramo suzbijati lisne uši (Aphidae) i štetne tripse (Thrips) primjenom registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Na šljivama u središnjem dijelu Međimurja, na sorti Stanley (u okolici Čakovca započela otvaranjem prvih cvjetova dana 26.3.), u proteklim iznadprosječno toplim danima krajem ožujka zabilježena kritičan ulov šljivinih osica (Hoplocampa) na bijele ljepljive ploče (20 x 30 cm)! Optimalno vrijeme suzbijanja šljivinih osica je nakon cvatnje šljiva (ovisno o lokalitetu i sorti u drugoj polovici ili krajem ovog tjedna), u večernjim satima – kada oprašivači ne lete!

Voćne osice bijelim ljepljivim pločama preporučujemo pratiti i u drugim vrstama voća (npr. kruška i jabuka), ali optimalni rokovi njihova suzbijanja su također tek nakon cvatnje.

Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta “preklapa” ne koristiti opasne insekticide za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele).

Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr