MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Nakon što smo u razdoblju 2.-24. rujna bilježili suho i iznadprosječno toplo razdoblje (s najvišim dnevnim temperaturama u rasponu od 23° do 30°C!), od 25. rujna o.g. učestalo pada kiša, pa je u protekla tri dana na većini mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježeno od 35,8 mm do 74,6 mm (najmanje je kiše palo u istočnom Međimurju, a najviše u zapadnim dijelovima uz rijeku Muru)! Prosječna mjesečna temperatura zraka u rujanskom razdoblju iznosi 16,7°C (+1,0°C iznad očekivane vrijednosti), ali je proteklih dana osvježilo, a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno 83,8 mm kiše (samo -3,5 mm manje od očekivane količine). Stoga je zasićenost zemljišta vlagom sa 17,4 % porasla na vrijednost 38,0 %, a temperatura zemljišta na 7 cm dubine smanjena je sa 17,6°C na 14,5°C!!

U narednih nekoliko dana očekujemo stabilnije razdoblje sa porastom temperatura zraka 18-25°C! Jutra će u narednih nekoliko dana biti svježa (7-8°C)!

U takvim uvjetima proizvođači češnjaka mogu planirati jesensku sadnju usjeva tek krajem tjedna (nakon što vlažnost zemljišta omogući), a pred sadnju upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti) u proizvodnji zimskog češnjaka i iskustvima njihova suzbijanja iz proteklih nekoliko sezona!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

 

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka. Stoga već nakon sadnje a prije nicanja usjeva preporučujemo primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se s propisanim ograničenjima koristiti manji broj dopuštenih kontaktnih i sustavnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti dopušteni granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti insekticidi koji su registrirani za suzbijanje drugih nametnika češnjaka, a regionalnim rezultatima daju uspjeh i kod suzbijanja muhe na usjevima zimskog češnjaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

 

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

 

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini kemijski fungicidi. U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice!

Krajem mjeseca kolovoza (31.8. 2020.) upućena je preporuka proizvođačima ozime uljane repice o potrebi, mogućnostima i ograničenima suzbijanja neželjenih biljaka – korova!

Budući smo u danima 31.8.-1.9. o.g. oborine bilježili na svim mjernim mjestima u Međimurju, najčešće u ukupnoj količini 34,2-45,7 mm, sadržaj vlage u zemljištu je na dubini do 10 cm tada porastao na 36 % (jutros iznosi 27,5 %) pa uz temperaturu tla 17,2-19,2°C i najviše dnevne temperature u narednim danima od 25°C do 27°C očekujemo relativno brzo nicanje usjeva uljene repice posijanih u prvom tjednu ovog mjeseca! Usjevi uljane repice posijani krajem kolovoza već su niknuli, te početno rastu i razvijaju se klični i prvi listovi.

U narednim danima očekujemo suho razdoblje uz najviše dnevne temperature do 27°C, a tijekom narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (12.-14.9.) porast će na vrijednosti 29°-30°C, što će pogodovati ubrzanom početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice, ali i mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!

Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!

Proteklih smo sezona (npr. 2018.) već sredinom mjeseca rujna bilježili masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice za zelenu gnojidbu. U svega nekoliko vrućih i sunčanih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni “golobrst” nezaštićenih usjeva uljane repice!

VAŽNO: Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam), koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela! Stoga proizvođači uljane repice zadnjih sezona već ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Što sa ekološki značajnim površinama (EZP)?

Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2020. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju (npr.  biljni piretrini, azadiraktin) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Postrni i zeleni pokrov su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine, a što je navedeno Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 22/2020 i 57/2020): primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica (uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda!

Ako se na ekološki značajnim površinama uzgajaju vrste iz roda Brassica (npr. uljana repica) a napadnuta je opisanim jesenskim štetnicima (npr. buhačima nakon nicanja ili naknadno ličinkama ose listarice) smiju se suzbijati samo pripravcima dopuštenim u ekološkoj proizvodnji (npr. biljnim ili botaničkim piretrinima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite dnevne, tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih „jesenskih“ štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća o zadnjim zaštitama pred skladištenje

Posljednju preporuku za zaštitu korjenastog povrća uputili smo krajem mjeseca srpnja (28.7. 2020.). Vađenje i trženje ranih usjeva mrkve, peršina i celera je započelo već od kraja mjeseca lipnja i početkom srpnja o.g., ali usjeve s polja kasnijih rokova sjetve (sadnje) čiji se urod krajem listopada i/ili početkom studenoga planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci još uvijek valja redovito zdravstveno pregledavati uz mjere zaštite od neželjenih organizama!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom mjeseca kolovoza 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-31.8. Vlaženje lišća (min) 1.-31.8. Prosječna temperatura zraka 1.-31.8. Prosječna vlažnost zraka 1.-31.8.
Belica 146,6 mm 5.750 minuta 21,95°C 86,73 %
Mursko Središće 187,4 mm 21.395 minuta 21,65°C 84,99 %
Sveti Juraj u Trnju 148,0 mm 11.380 minuta 21,80°C 86,55 %
Donja Dubrava 137,6 mm 17.240 minuta 22,03°C 83,03 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

U proteklom mjesecu kolovozu o.g. na većini je mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježena značajno veća količina oborina od višegodišnjih prosjeka (vidi Tablicu 1.): mjereno od početka kalendarske godine prosječna temperatura zraka u kolovozu bila je najveća (21,65°C), u središnjem dijelu Županije uz riječne doline zabilježena je u ovog sezoni najveća mjesečna količina oborina (187,4 mm), zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je najduže (21.395 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila najviša (84,99 %)!

U uvjetima iznadprosječno izražene vrućine i naglašene sparine uzročnici bolesti lišća korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria) ove godine na netretiranim su biljkama već u sredinom srpnja o.g. zarazili više od 75 % lisne površine! Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Ove sezone ponavlja se višegodišnje iskustva da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća (>20.000 minuta) (vidi Tablicu 1.). Nakon nešto svježih jutra s temperaturama nižim od 11°C (1.-4.9. 2020.) posljednja dva tjedna dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 1-3, a njihova suma u spomenutom razdoblju je bila 26! U narednim danima očekujemo novi porast najviših temperatura zraka na 25-30°C! Jutra će biti sa vrijednostima 10-15°C, pa će rosa i moguće magla još uvijek biti naglašene.

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)!

 U narednom je razdoblju potrebno nadalje pratiti moguću pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korjenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-biološke pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Već od 11. svibnja o.g. do 11. kolovoza o.g. tržne proizvođače kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje u više smo navrata obavještavali o preventivnim mjerama zaštite od neželjenih organizama (korova, štetnika životinjskog podrijetla i uzročnika bolesti)!

Tijekom proteklog mjeseca kolovoza na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježeni su vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena u kupusnjačama iz ljetnog ciklusa proizvodnje: mjereno od početka kalendarske godine prosječna temperatura zraka u kolovozu bila je najveća (21,65°C), u središnjem dijelu Županije uz riječne doline zabilježena je u ovoj sezoni najveća mjesečna količina oborina (187,4 mm), zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je najduže (21.395 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila najviša (84,99 %)!

Najviše dnevne temperature zraka sa 30-ak°C u posljednja su četiri dana pale na vrijednosti 21,5°-23,8°C! Minimalne temperature nakon dužeg vremena manje su posljednja četiri jutra od 11°C! U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 22-26°C!

U takvim uvjetima kupusnjače iz ljetnog ciklusa nije bilo potrebno navodnjavati kao nekih ranijih sezona.

U ljetnim uvjetima vrućeg, sparnog i povremeno vlažnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone tijekom prvih 30-40 dana vegetacije u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci), te  kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella) (“bijela mušica” kupusnjača zahtijeva poseban pristup suzbijanju u prvih 40-ak dana vegetacije)! Naknadno se u vrijeme formiranja glavica zelja pojavljuju više vrsta štetnih gusjenica, među kojima su najčešće: veliki kupusni bijelac (Pieris brassicae), kupusni moljac (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa).

U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa (10-13°C), a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 22-26°C, što je vrlo povoljno za završni razvoj kupusa u vrijeme formiranja glava!

Budući smo tijekom druge polovice kolovoza i prvih dana mjeseca rujna bilježili let i vrlo povoljne uvjete za razvoj kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa) i drugih vrsta gusjenica (npr. Pieris, Plutella), još uvijek u prvoj polovici rujna o.g. preporučujemo završne zaštite primjenom registriranih insekticida u različitim vrstama kupusnjača, s naglaskom izbora pripravka kraće karence 3-7 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je u završnim aplikacijama koristiti biološke insekticide (B.t.k.)! Voditi računa o najvećem broju dopuštenih primjena jednog te istog pripravka u istom usjevu tijekom sezone! Moguću kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Zdravstvenim pregledom polja kupusnjača iz ljetne sadnje od početka kolovoza o.g. je uočena pojava bakterijske bolesti (tamna trulež žila – Xanthomonas) (a epidemijsko širenje u slabije zaštićenim usjevima tijekom druge polovice kolovoza!), a lokalno se u mikro-depresijama gdje se duže zadržava voda pojavljuje i kupusna kila (Plasmodiophora)! Preporuke za moguće preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 11. svibnja o.g. (npr. vapneni dušik, kalcizacija)!

Prema iskustvima iz ranijih sezona od gljivičnih se bolesti u ljetnim kupusnjačama javlja više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), a u moguće iznadprosječno kišovitom i vlažnom mjesecu rujnu raste opasnost suhe truleži (Phoma), mumifikacije glava (Sclerotinia) i sive plijesni (Botrytis cinerea)!

Osim registriranih fungicida za suzbijanje navedenih gljivičnih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti kupusnjača koristiti mikro-bioloških pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme.

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja.

U završnim je aplikacijama moguće u usjevima kupusna namijenjenim skladištenju koristiti  folijarna hranjiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija (i drugih mikro-elemenata). Moguće ih je miješati sa registriranim fungicidima i insekticidima za zaštitu kupusnjača, izuzev bakarnih pripravaka.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika!

Sredinom proteklog mjeseca kolovoza (13.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme njihova zamračivanja.

Tijekom proteklog mjeseca kolovoza na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježeni su vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena u krizantemama: mjereno od početka kalendarske godine prosječna temperatura zraka u kolovozu bila je najveća (21,65°C), u središnjem dijelu Županije uz riječne doline zabilježena je u ovog sezoni najveća mjesečna količina oborina (187,4 mm), zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je najduže (21.395 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila najviša (84,99 %)!

Najviše dnevne temperature zraka sa 30-ak°C u posljednja su tri dana pale na vrijednosti 21,5°-23,7°C! Minimalne temperature nakon dužeg vremena manje su posljednja tri jutra od 11°C! U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 22-26°C!

U takvim uvjetima od početka zamračivanja bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj bolesti krizantema, naročito bijele hrđe (Puccinia), smeđe truleži (Didymella) i sive plijesni (Botrytis).

U prvom tjednu mjeseca rujna prestaje zamračivanje krizantema, a prema višegodišnjim iskustvima u prvom tjednu mjeseca rujna pronalazimo prve simptome najopasnije bolesti – bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)!

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju registrirane površinske i sistemične djelatne tvari (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.

Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima prije 10-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone.

Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati i ftalimidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Od 2015. na hrvatskoj je tržištu iz kemijske skupine benzimidazola djelatna tvar tiofanat-metil (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (dopušten u nekim cvjetnim vrstama, npr. karanfilima). Prema literaturnim podatcima bezimidazoli daju određenu preventivnu zaštitu protiv smeđe truleži krizantema.

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom početkom rujna o.g., zbog sparine i topline, bilježimo optimalne uvjete za pojavu lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a još postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti registrirane sistemične insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci iz skupine naturalita (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca (“bijele mušice”) (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti registrirane pripravke za ukrasno bilje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Tijekom proteklog mjeseca kolovoza bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Toplo i sparno razdoblje tijekom prve polovice rujna o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. soviceNoctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljacOstrinia). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice neki sintetski piretroidi ili neki regulatori razvoja kukaca (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka izravno iz sjemena

Od zadnje dekade mjeseca kolovoza do početka rujna traju optimalni rokovi sjetve zimskog luka (pri uzgoju izravno iz sjemena) na području SZ Hrvatske.

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2020. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-31. kolovoza 2020. bile tijekom osam dana u rasponu 30,3-32,6°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 17.-30. kolovoza 2020. bile u rasponu 75,7-93,0 %! Na većini je mjernih mjesta prosječna vlažnost zraka tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju bila u rasponu od 81,29 % do 86,73 %! Oborina je tijekom mjeseca kolovoza o.g. na svim mjernim mjestima u Međimurju bilo iznad očekivanja (ukupno je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno od 130,4 do 187,4 mm kiše, što je značajno više od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka)! Prema najavi od popodnevnih sati 31.8. do jutarnjih sati 1.9. 2020. zabilježili smo na većini mjernih mjesta od 34,2 do 45,7 mm kiše! Najviše dnevne temperature zraka sa 30-ak°C u zadnja su dva dana pale na vrijednosti 21,5°C! Jutros su najniže temperature nakon dužeg vremena niže od 10°C (uz rijeku Muru samo 7,3°C), te je na većini međimurskim mjesta zabilježena magla! U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 22-26°C!

Temperatura tla na dubini 7 cm je  krajem kolovoza o.g. (30.8.) iznosila 22,0°C, ali se ovih dana spustila na 17,2°C dok kapacitet tla za vodu iznosi  34,5-36,5 %!

U takvim uvjetima očekujemo vrlo brzo klijanje i nicanje usjeva zimskog luka!

Osim prema potrebi preventivnog suzbijanja zemljišnih štetnika (npr. žičnjaka – Elateridae), veći problem u zdravstvenoj zaštiti usjeva zimskog luka je suzbijanje korova, nekih štetnika nadzemnih organa (npr. miner poriluka) i uzročnika biljnih bolesti (Peronospora, Botrytis)!

Svakako u usjevima zimskog luka iz sjemena treba provesti preventivno suzbijanje zimskih (bienalnih) sjemenskih korova, među kojima je u Međimurju dominantna vrsta Stellaria media (mišjakinja)! (npr. odlično se suzbija pre-em primjenom prije nicanja usjeva smanjene količine pendimetalina)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Naknadne primjene herbicida u usjevima luka iz sjemena (nakon nicanja usjeva i korova) (post-em) valja planirati i provoditi sukladno dominantnim korovnim vrstama, razvojnom stadiju usjeva luka, te selektivnosti i spektru djelotvornosti herbicida!

Važno: broj dopuštenih herbicida za suzbijanje širokolisnih korova u luku (post-em primjena) zadnjih se godina u našoj zemlji značajno smanjio (povučeni su iz primjene oksifluorfen i linuron)!

Utrošak škropiva prilagoditi vremenu primjene herbicida u usjevima luka (pre-em, ili post-em)!

 mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha i vlasnicima pojedinačnih stabla oraha!

Sredinom i u drugoj polovici mjeseca srpnja, te ponovno krajem prvog tjedna mjeseca kolovoza o.g. uputili smo obavijesti vlasnicima plantažnih nasada oraha i pojedinačnih stabla o početku leta i ovogodišnjoj potrebi usmjerenog suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa) (06.8., 23.7. i 14.7. 2020.)!

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2020. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-30. kolovoza 2020. bile tijekom osam dana u rasponu 30,3-32,6°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 17.-30. kolovoza 2020. bile u rasponu 75,7-93,0 %! Oborina je tijekom mjeseca kolovoza o.g. na svim mjernim mjestima u Međimurju bilo iznad očekivanja (vidi Tablicu 1.) (ukupno je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno od 130,4 do 187,4 mm kiše, što je značajno više od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka)! Prema najavi, protekle je noći i današnjeg jutra na većini je mjernih lokaliteta zabilježeno 30-40 mm novih oborina!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom mjeseca kolovoza 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-31.8. Vlaženje lišća (min) 1.-31.8. Prosječna temperatura zraka 1.-31.8. Prosječna vlažnost zraka 1.-31.8.
Železna Gora 130,4 mm 2.975 minuta 21,64°C 81,29 %
Belica 146,6 mm 5.750 minuta 21,95°C 86,73 %
Mursko Središće 187,4 mm 21.395 minuta 21,65°C 84,99 %
Sveti Juraj u Trnju 148,0 mm 11.380 minuta 21,80°C 86,55 %
Donja Dubrava 137,6 mm 17.240 minuta 22,03°C 83,03 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

Prije dva dana (30.8. 2020. u popodnevnim satima) granične lokalitete općine Štrigova je zahvatilo jače olujno nevrijeme s vrlo jakom vjetrom i tučom (npr. Robadje, Leskovec, Štrigovčak, Jalšovec i dr.)!

Prosječna je mjesečna temperatura zraka u mjesecu kolovozu o.g. veća za skoro 1°C u odnosu na protekli mjesec srpanj! Pritom je na većini lokaliteta pala veća količina oborina nego proteklog mjeseca, pa je na osjetljivim i nezaštićenim stablima oraha zabilježeno sušenje (palež) i prijevremeno otpadanje lišća zbog razvoja gljivične bolesti (Gnomonia)!

VAŽNO: U danima 15.-31. kolovoza o.g. u središnjem su dijelu Županije na žutu ljepljivu ploču sa atraktantom uhvaćeno je 86 odraslih jedinki ovog štetnika (prosječno 5,7 jedinke dnevno), a ukupno je tijekom mjeseca kolovoza o.g. njihova brojnost iznosila 196 uhvaćenih jedinki (prosječno 6,3 jedinke dnevno)! Time je nastavljen višegodišnji trend najmasovnije pojave odraslih oblika orahove muhe uglavnom u mjesecu kolovozu (vidi Tablicu 1. u preporuci od 23.7. i 14.7. 2020.)!

Zdravstveno stanje plodova oraha na pojedinačnim stablima uz okućnice na kojima je provedeno usmjereno suzbijanje orahove muhe primjenom insekticida + atraktanta u četiri do pet navrata tijekom razdoblja 13.7.-14.8. 2020. je dobro. Na netretiranim stablima zaraza plodova oraha ličinkama orahove muhe je tijekom druge polovice i krajem kolovoza značajno porasla.

Prema višegodišnjim iskustvima let orahove muhe traje još tijekom mjeseca rujna (najkasniji ulov je zabilježen 23.9.), pa je prvih dana mjeseca rujna još uvijek potrebno usmjereno suzbijanje ovog nametnika!

Naime, iskustva u Međimurju (2012. i 2013.) dokazuju da je masa (težina) jezgre napadnutih plodova bila je 20 % manja od nezaraženih, ali je pritom kvaliteta bila značajno narušena zbog razvoja suhe truleži! Sve više vlasnika stabla oraha posljednjih sezona dojavljuje štete od napada orahove muhe i traže preporuke za moguće suzbijanje.

Orahova muha ima samo jednu generaciju godišnje a pojavljuje se sredinom i krajem ljeta.

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča.

VAŽNO: Veći broj postavljenih žutih ljepljivih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost (primjerice, u svrhu smanjenja šteta od orahove muhe metodom masovnog ulova odraslih oblika preporučuje se postavljati 2-10 žutih ljepljivih ploča po drvu ili 20-24 komada/100 m²)!

Vlasnicima pojedinačnih stabla oraha koji žele spriječiti štete od orahove muhe preporučujemo na stabla vješati žute ljepljive ploče (i redovito ih mijenjati svakih 10-14 dana). Žute ljepljive ploče su neselektivne pa se na njima lovi veći broj različitih vrsta kukaca (muha, mušica, cvrčaka, uši, minera i drugih). Orahova muha prezimi u zemljištu, pa je žute ljepljive ploče dovoljno vješati u donjem dijelu krošnje stabala oraha!

 Mogućnosti i praktična iskustva usmjerenog kemijskog suzbijanja orahove muhe:

Dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima manji broj pripravka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)(npr. Calypso 480 (tiakloprid) SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x godišnje, karenca 14 dana) i Imidan WG (fosmet) (1,5 kg/ha, maksimalno 2x godišnje, karenca 7 dana). Na orahovu muhu su također djelotvorni i neki pripravci registrirani za suzbijanje drugih nametnika (npr. spinosad) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! (npr. pripravak Laser KS u količini 0,2-0,3 lit./ha, maksimalno 3x godišnje, karenca 3 dana – registriran za suzbijanje jabučnog savijača Cydia pomonella)! Vlasnicima oraha ove smo sezone već preporučili od sredine zadnje dekade mjeseca srpnja (23.7.) započeti provoditi usmjerene mjere zaštite plodova od orahove muhe. Ovisno količini i rasporedu oborina, te najvišim dnevnim temperaturama, tretiranja treba ponavljati u razmacima 10-atk dana, te je ukupno na taj način potrebno provesti barem 4 do 5 usmjerenih aplikacija u kritičnom razdoblju (od kraja srpnja pa sve do početka mjeseca rujna)! Tretiranje je moguće obaviti u večernjim satima, samo u nasadima s nižim stablima manjeg volumena krošnje. Zbog potencijalne opasnosti insekticida na pčele medarice, u nasadima oraha u vrijeme provođenje kemijske mjere zaštite ne smije biti cvatućeg podrasta!

Puno bolji učinak, uz manji utrošak škropiva i smanjenje ukupne doze ili količine insekticida (naročito na stablima veće visine i volumena), postiže se kada registriranim i djelotvornim insekticidima za suzbijanje orahove muhe dodajemo biljni proteinski mamac (npr. Buminal). Proteinski mamac nema propisane karence i razvrstan je izvan skupine opasnih tvari. Ako se dodaje insekticidima može se škropivom tretirati samo donji dio krošnje, a ukupni broj aplikacija se može umanjiti s prosječnim razmacima 12-15 dana (u uvjetima iznadprosječno kišovitog razdoblja ove razmake preporučujemo smanjiti na svega 7-8 dana)! Naime, u kontroli voćnih muha (Trypetidae) poznata je tehnologija prskanja pojedinog dijela nasada (30-40 %), na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida  (biljni proteinski mamac + jedan od ranije navedenih insekticida)! Tretira se samo donji dio krošnje (npr. pojedine donje grane s južne strane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (prvu aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Na pojedinačnim i velikim stablima oraha dovoljno je tretirati donje grana s južne strane uz utrošak samo 2 litre  škropiva po stablu! Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 10-15 dana, počevši od kraja srpnja do početka mjeseca rujna (u kišnom razdoblju smanjiti razmake aplikacije)! Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na pojedinačnim visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava. Pokusima u Međimurju ranijih je sezona ova metoda bila vrlo učinkovita pri smanjenju šteta od orahove muhe.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima uljane repice!

Od zadnjeg tjedna mjeseca kolovoza do kraja prve dekade mjeseca rujna traju optimalni rokovi sjetve uljane repice na području SZ Hrvatske.

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2020. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-30. kolovoza 2020. bile tijekom osam dana u rasponu 30,3-32,6°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 17.-30. kolovoza 2020. bile u rasponu 75,7-93,0 %! Oborina je tijekom mjeseca kolovoza o.g. na svim mjernim mjestima u Međimurju bilo iznad očekivanja (vidi Tablicu 1.) (ukupno je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno od 104,2 do 161,4 mm kiše, što je značajno više od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka)! Više je oborina padalo u prvoj polovici, dok je u drugoj polovici ovog mjeseca zabilježeno od 22,2 do 42,2 mm.

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom većeg dijela mjeseca kolovoza 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-31.8.

(do 6.00 h)

Vlaženje lišća (min) 1.-31.8.

(do 6.00 h)

Prosječna temperatura zraka 1.-31.8. Prosječna vlažnost zraka 1.-31.8.
Železna Gora 104,2 mm 2.545 minuta 21,67°C 81,40 %
Belica 113,8 mm 5.675 minuta 21,91°C 87,18 %
Mursko Središće 161,4 mm 20.860 minuta 21,65°C 85,17 %
Sveti Juraj u Trnju 112,6 mm 11.180 minuta 21,78°C 86,55 %
Donja Dubrava 107,6 mm 15.560 minuta 22,01°C 83,31 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

Pritom je temperatura tla na dubini 7 cm krajem kolovoza o.g. iznosila 21-22,1°C, a kapacitet tla za vodu iznosi 20,9-24,8 %!

Tijekom jučerašnjeg je popodneva granične lokalitete općine Štrigova zahvatilo jače olujno nevrijeme s vrlo jakom vjetrom i tučom (npr. Robadje, Jalšovec i dr.)!

Moguće su nove oborine tijekom današnjeg popodneva, a narednih nekoliko dana očekujemo raspon temperatura zraka 22-28°C (uz svježa jutra s temperaturama 10-13°C)!

Uz dovoljno vlage u površinskim slojevima zemljišta i još uvijek dnevne temperature iznad 20°C očekujemo brzo klijanje i nicanje usjeva uljane repice u svega nekoliko dana!

Uljana repica je usjev gustog sklopa koji za razliku od drugih industrijskih ratarskih usjeva relativno dobro konkurira porastu korova. Ipak, u uvjetima nešto rjeđeg sklopa na kakve sijemo suvremene hibride i moguće slabijeg jesensko-zimskog porasta bienalni korovi mogu pričiniti štete. Također, proteklih je sezona na nekim poljima gdje se u plodoredu uljana repica sije nakon krušnih žitarica samonikla pšenica bila neželjena biljna vrsta u glavnom usjevu!

Prema dominantnim korovima na parcelama (a prema iskustvima iz ranijih sezona) proizvođačima uljane repice u narednom razdoblju preporučujemo suzbijanje korova odabirom registriranih pripravaka za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Najčešće se pritom koriste zemljišni herbicidi (primjena nakon sjetve a prije nicanja usjeva ili pre-em) dopušteni za primjenu u usjevima uljane repice u našoj zemlji, od koji se neki mogu primijeniti prema dopuštenju i nakon nicanja usjeva uljane repice (post-em). Zemljišnim herbicidima se ne mogu uspješno suzbijati višegodišnji (“rizomni”) korovi. Za dobru djelotvornost zemljišnih herbicida bita je količina i raspored oborina (optimalna vlažnost zemljišta), te dobra pripremljenost oranica.

Ovisno o dominantnim korovima prema povijesti parcela iz prethodnih sezona proizvođači uljane repice mogu u narednom razdoblju koristiti neki od registriranih zemljišnih herbicida sukladno njihovim uputama i ograničenjima. Optimalni utrošak škropiva je 200-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka o završnim mjerama zaštite kasnih sorata jabuka namijenjenih za skladištenje u hladnjačama

Od posljednje preporučene zaštite nasada jabuka i krušaka krajem srpnja o.g. proteklo je petnaest dana (30.07. 2020.)! Zadnji tjedan mjeseca srpnja i prvi tjedan mjeseca kolovoza o.g. obilježilo je iznadprosječno kišovito razdoblje. U proteklom su razdoblju vrlo česte bile rose i sumaglice u jutarnjim satima. Tijekom prvog tjedna kolovoza na nekim je mjernim mjestima već zabilježena veće očekivana mjesečna količina oborina od prosjeka (npr. Mursko Središće) (vidi Tablicu 1.)! Jučer navečer je zabilježeno grmljavinsko nevrijeme tijekom kojeg je u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja zabilježeno od 11,2 do 16,2 mm a u istočnom dijelu od 1,0 mm do 5,4 mm!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama jabuka tijekom većeg dijela prve polovice mjeseca kolovoza 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-14.8.

(do 6.00 h)

Vlaženje lišća (min) 1.-14.8.

(do 6.00 h)

Prosječna temperatura zraka 1.-14.8. Prosječna vlažnost zraka 1.-14.8.
Železna Gora 82,0 mm 585 minuta 21,70°C 83,81 %
Belica 77,0 mm 2.585 minuta 22,03°C 88,29 %
Mursko Središće 108,0 mm 10.085 minuta 21,73°C 87,18 %
Sveti Juraj u Trnju 76,0 mm 6.260 minuta 21,95°C 85,65 %
Donja Dubrava 65,4 mm 5.820 minuta 22,26°C 84,86 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

Nadalje će biti vruće i sparno, s najvišim temperaturama najčešće od 28° do 31°C, a nove moguće oborine očekujemo danas u večernjim satima (10-15 mm)!

Zbog iznadprosječnih količina oborina i naglašene topline, mjereno od sredine mjeseca lipnja do sredine mjeseca kolovoza o.g. (u središnjem dijelu Županije u tom je razdoblju izmjereno 307,6 mm), promjer i debljina plodova svih sorata jabuka već je početkom mjeseca kolovoza o.g. iznad očekivanih prosjeka (naročito u nasadima gdje je broj plodova manji zbog proljetnih niskih temperatura)!

VAŽNO: Zbog iznadprosječno kišnog razdoblje koje bilježimo nakon 24. srpnja o.g. moguća je pojava znakova gorke truleži (Colletotrichum) i kasne krastavosti (Venturia) na slabije zaštićenim plodovima jabuka!

U poljskom mikro-pokusu Uprave na lokalitetu Mursko Središće zdravstveno stanje jabuka je početkom kolovoza o.g. (2.8. 2020.) ocijenjeno odlično! U nasadu s prosječno 3.000 stabala jabuka/ha, pokrivenom mrežom protiv tuče uz dominantne sorte Idared i Zlatni delišes, tijekom travnja i svibnja o.g. je provedeno po četiri, tijekom lipnja dvije usmjerene zaštite, a tijekom srpnja tri usmjerene zaštite (od čega dvije sa mikrobiološkim pripravkom, ali uz dodatno suzbijanje jabučne krvave uši), uz utrošak 600-800 litara škropiva/ha (leđni nošeni motorni raspršivač)! Ovih dana se planira provesti još jedna (treća) aplikacija mikro-biološkim pripravcima (Bacillus spp.), te folijarnim kalcijevim hranjivom.

U završnim zaštitama birati sredstva koja na kasnim sortama jabuka (npr. Idared, Jonagold, Jonagored, Zlatni i Crveni delišes, Braeburn, Fuji i dr.) namijenjenim za skladištenje u hladnjačama preventivno suzbijaju smeđu trulež (Monilinia) i gorku trulež plodova jabuke (Colletotrichum syn. Gleosporium).

VAŽNO: zbog ostataka pesticida (rezidua) izraženih u mg/kg plodova u zadnjim zaštitama voditi jabuka računa o najvećem broju dopuštenih primjena jednog te istog sredstva za zaštitu bilja u sezoni, primijenjenoj količini (dozi) i propisanoj karenci!

Moguće je u zadnjim aplikacijama koristiti i mikro-biološke pripravke, naročito u nasadima gdje nema vidljivih simptoma bolesti na jabukama te na parcelama gdje se žele dobiti smanjeni ostaci pesticida na plodovima!

Let leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella), uzročnika crvljivosti plodova jabuke i kruške, nadalje traje tijekom prve polovice kolovoza o.g. praćenim lokalitetima u središnjem i zapadnom dijelu Županije. U istom je razdoblju zabilježena vrlo brojna populacija leptira breskvina savijača (Cydia molesta), koji također napada i plodova jabuke. Populaciju leptira savijača kožice plodova (Archips) je značajno manje brojna, ali od kraja mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza bilježimo i leptire druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis)! Let moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella) je tijekom prve polovice kolovoza o.g. bio slabije brojan.

Stoga je potrebna redovita zaštita plodova jabuke i kruške u narednom razdoblju protiv najvažnijih tehnoloških nametnika. Moguće je u završnim aplikacijama prednost dati  biološkim pripravcima koji ne ostavljaju rezidue (ostatke) na plodovima jabuka na osnovi granulovirusa ili Bacillus thuringiensis kurstaki!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Već smo u proteklim preporukama naglašavali da u plantažnim nasadima jabuka o karenci sredstava za zaštitu bilja naročito treba voditi računa na sortama jabuka Sunrise, Jerseymac, Summarred, Gala i Estar, čiji početak berbe počinje već krajem mjeseca srpnja i/ili sredinom mjeseca kolovoza o.g. (završne zaštite na navedenim sortama treba obaviti značajno ranije nego na jesenskim sortama čiji se urod planira čuvati u ULO-hladnjačama)!

VAŽNO: Usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (i drugih uzročnika crvljivosti plodova jabuka) na početku razvoja druge (ljetne) populacije preporučili smo početkom kolovoza (ili krajem srpnja o.g.), pa sredinom kolovoza o.g. u nasadima gdje je postavljena biotehnička metoda konfuzije ili zbunjivanja (Isomate-CTT) nije potrebno primijeniti kemijske insekticide (novija operacija unutar mjere 10. programa ruralnog razvoja)!

Osjetljive sorte jabuka na napad crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) (Gala, Elstar, Braeburn, Fuji, Zlatni delišes) još uvijek redovito kontrolirati na populaciju ovog nametnika. Lokalno se pojavljuje i hrđasta grinja jabuke (Aculus schlechtendalii), a tijekom kolovoza je moguća pojava i običnog crvenog pauka ili koprivine grinje (Tetranychus urticae) (npr. sorta Braeburn, Granny Smith).

Zbog primjene insekticida u narednom razdoblju i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u voćnjacima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

U uvjetima visokih dnevnih temperatura mjere zaštite plantažnih voćnjaka obavljati isključivo u večernjim i/ili noćnim satima.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa o mjerama zaštite od bijele hrđe tijekom zamračivanja krizantema

Zbog izrazito vrućeg i sparnog, te iznadprosječno kišnog razdoblja, koje naglašeno bilježimo od zadnjeg tjedna i početka kolovoza, prije deset dana (03.8.) i još početkom zadnje dekade mjeseca srpnja (20.7.) upućena su upozorenja o mogućoj pojavi gljivičnih i bakterijskih bolesti krizantema tijekom 2020. sezone, uz preporučene preventivne mjere zaštite. Temeljem vremenskih uvjeta koje očekujemo u narednom razdoblju proizvođače krizantema još više upozoravamo na redovite preglede i preventivne mjere zaštite!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama krizantema tijekom većeg dijela prve polovice mjeseca kolovoza 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-13.8.

(do 6.00 h)

 

Vlaženje lišća (min) 1.-13.8.

(do 6.00 h)

Prosječna temperatura zraka 1.-13.8. Prosječna vlažnost zraka 1.-13.8.
Železna Gora 70,0 mm 470 minuta 21,67°C 83,71 %
Belica 65,8 mm 2.055 minuta 21,87°C 88,58 %
Mursko Središće 91,8 mm 9.380 minuta 21,54°C 87,52 %
Sveti Juraj u Trnju 70,8 mm 5.655 minuta 21,79°C 86,70 %
Donja Dubrava 64,4 mm 5.140 minuta 22,07°C 85,14 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

 

Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod biljaka određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna, a tada prema višegodišnjim prosjecima povremeno očekujemo kasno-ljetne ciklone koje donose kišne dane i povišenu vlagu zraka. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i učestale rose i/ili magle, koje tijekom kolovoza i početkom rujna često nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka! Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline Mure i Drave od početka kolovoza o.g. traje duže od 9.380 minuta (na otvorenom) (vidi Tablicu 1.)!

Vrlo je vruće i sparno: najviše su dnevne temperature svakodnevno zadnjeg tjedna bile u rasponu od 30,3° do 33,3°C a dnevne su vlažnosti zraka izmjerene od 81,4 do 86,9 %! U narednih će tjedan dana najviše dnevne temperature najčešće biti u rasponu od 28 do 31°C, ali su u popodnevnim i večernjim satima moguće nove oborine u više navrata! Zbog topline i dugotrajnijeg zadržavanja vlage na biljkama (rosa, magla), obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Stoga u narednim zaštitama preporučujemo redovito primjenjivati dovoljno učinkovite i dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana), protiv koje tijekom uzgoja krizantema provodimo najveći broj usmjerenih zaštita primjenom različitih fungicida. U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive sorte krizantema. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svjetlo-zelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Tkivo pjega može biti malo “udubljeno” (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele izrasline (sorusi ili pustule), veličine 0,5-3 mm,  po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i više-manje “sistemične” djelatne tvari (npr. mankozeb, metiram, kaptan, folpet, azoksistrobin, trifloksistrobin, miklobutanil, tetrakonazol, penkonazol, ciazofamid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide. Iskustva potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija spomenutih fungicida (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha).

 

 Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog visokih temperatura zraka raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Od zadnje dekade mjeseca srpnja i početkom kolovoza o.g. bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica (Noctuidae) a bilježimo i pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis)! Toplo i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. soviceNoctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljacOstrinia).

Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, vješati i redovito mijenjati žute i plave ljepljive ploče iznad krizantema, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr