MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika

Početkom proteklog mjeseca rujna (05.9.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv čestih uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla nakon zamračivanja.

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklih trideset dana 16,3°C (+0,6°C iznad očekivane vrijednosti) (zadnjeg dana mjeseca rujna najviša je dnevna temperatura bila 28,1°C!), a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno samo 52,8 mm kiše (-34,5 mm manje od očekivane količine)! Unatoč tome što je zabilježeno 40 % manje oborina od višegodišnjeg rujanskog prosjeka, zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline Mure i Drave u proteklih je trideset dana trajalo čak 24.840 minuta! Prosječna mjesečna vlažnost zraka je također u rujnu bila vrlo visoka od 83,0 do 84,4 %.

Još tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana očekujemo najviše dnevne vrijednosti 23-24°C, ali u drugom dijelu sutrašnjeg dana su najavljene oborine (10-ak mm), a uz sjeverni će vjetar osvježiti (naročito jutarnje vrijednosti).

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona čak i početkom zadnje dekade ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme. Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema.

U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae), običnog crvenog pauka  (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Naprotiv, tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola), siva plijesan (Botrytis cinerea), a izvanredno se tijekom neobično vlažnog, toplog i maglovitog listopada 2012. pojavila tada “nova” bolest latica krizantema koju uzrokuje gljivica roda Stemphylium. Razvojem cvjetnih glavica i pojavom latica raste potencijalna opasnost od moguće fito-toksičnosti od primjene sredstva za zaštitu bilja, bilo da se koriste neželjene mješavine (“tank-mix” kombinacije) ili nakon njihove primjene nastupe visoke dnevne temperature zraka! Stoga u zadnjim zaštitama krizantema prije od štetnih organizama valja biti posebno oprezan.

 

Tablica 1. Optimalni meteorološki uvjeti za razvoj nekih neželjenih organizama koji se mogu pojaviti na laticama krizantema:

Neželjeni organizmi Optimalni meteorološki uvjeti razvoja
Tetranychus urticae Optimalna temperatura za razvoj jaja do odraslih grinja 30-32°C (razvoj tada traje samo 8-12 dana), uz vrlo nisu relativnu vlažnost zraka 45-50 %. Razvija 6-10 generacija godišnje (u zaštićenim prostorima i više).
Frankliniella occidentalis Pri optimalnoj temperaturi 25-30C cjelokupni razvoj traje samo 15-18 dana (razvija 12-15 generacija u sezoni).
Botrytis cinerea Naoblaka i obilje vlage je neophodno za razvoj ove bolesti, uz raspon temperatura zraka 10-21°C (optimalno 18°C).
Stemphylium lycopersici Zadržavanje vlage na laticama u neprekidnom trajanju barem 10-12 sati, uz optimalne temperature 16-30°C. Toplina iznad 30°C i suhi listopadni dani ne pogoduju razvoju bolesti.
Didymella liguicola Visoka vlažnost zraka (magla), dugotrajno zadržavanja vlage na biljkama (formiranje peritecija) i/ili udaranje kapi kiše (ili od orošavanja) (formiranje piknida), uz optimalne temperature zraka 21-27°C!

 

Preporučujemo redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, a ovisno o vremenskim uvjetima i dominantnim kategorijama neželjenih organizama (štetnicima i/ili uzročnicima bolesti) (npr. vidi Tablicu 1.) preporučujemo poduzimati mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u ukrasnom bilju (cvijeću ili krizantemi) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke krizantema sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklih trideset dana 16,2°C (+0,5°C iznad očekivane vrijednosti), a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno samo 52,8 mm kiše (-34,5 mm manje od očekivane količine). Stoga je zasićenost zemljišta vlagom 13,7-21,4 %, a temperatura zemljišta na 7 cm dubine iznosi 16,8°-17,9°C (ovisno o mjernom lokalitetu i tipu tla)!

U narednih nekoliko dana bit će nadalje iznadprosječno toplo (s rasponom temperatura 15-24°C), ali sredinom tjedna očekujemo oborine (oko 10 mm) i naknadno nakon toga nešto svježiji raspon temperatura 5-18°C!

U takvim uvjetima proizvođači češnjaka narednih dana planiraju obavljati jesensku sadnju usjeva, pa upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti) u proizvodnji zimskog češnjaka i iskustvima njihova suzbijanja iz proteklih nekoliko sezona!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka. Stoga već nakon sadnje a prije nicanja usjeva preporučujemo primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se s propisanim ograničenjima koristiti manji broj dopuštenih kontaktnih i sustavnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti dopušteni granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti insekticidi koji su registrirani za suzbijanje drugih nametnika češnjaka, a regionalnim rezultatima daju uspjeh i kod suzbijanja muhe na usjevima zimskog češnjaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini kemijski fungicidi (npr. iprodion protiv bijele truleži). U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima uljane repice

Početkom mjeseca rujna (3.9. 2019.) upućena je preporuka proizvođačima ozime uljane repice o potrebi, mogućnostima i ograničenima suzbijanja neželjenih biljaka – korova!

Budući smo u danima 6.-9. rujna o.g. oborine bilježili na svim mjernim mjestima u Međimurju, najčešće u ukupnoj količini 28,6-31,4 mm, sadržaj vlage u zemljištu je na dubini do 10 cm porastao na 35 % pa uz temperaturu tla 16,5-18,4°C i najviše dnevne temperature u narednim danima do 25°C očekujemo relativno brzo nicanje usjeva uljene repice posijanih u prvom tjednu ovog mjeseca!

U narednim danima očekujemo suho razdoblje uz najviše dnevne temperature do 25°C, a početkom idućeg tjedna porast na vrijednosti do 28°C, što će pogodovati ubrzanom početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice, ali i mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri), i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!

Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!

Proteke smo 2018. sezone već sredinom mjeseca rujna bilježili masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice za zelenu gnojidbu. U svega nekoliko vrućih i sunčanih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni „golobrst“ nezaštićenih usjeva uljane repice!

VAŽNO: Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam), koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela! Stoga proizvođači uljane repice zadnjih sezona već ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Što sa ekološki značajnim površinama (EZP)?

Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2019. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju! Postrni i zeleni pokrov su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine, a što je navedeno Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 21/2019 i 53/2019): primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica (uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda!

Ako se na ekološki značajnim površinama uzgajaju vrste iz roda Brassica (npr. uljana repica) a napadnuta je opisanim jesenskim štetnicima (npr. buhačima nakon nicanja ili naknadno ličinkama ose listarice) smiju se suzbijati samo pripravcima dopuštenim u ekološkoj proizvodnji (npr. biljnim ili botaničkim piretrinima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih „jesenskih“ štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa vinogradarima o zlatnoj žutici vinove loze

Zlatna žutica je u vinogradima nabolje uočljiva u prvoj polovici mjeseca rujna!

Što je zlatna žutica vinove loze?!

Zlatna žutica (Grapevine flavescence doreé) je trenutno najopasnija i neizlječiva bolest vinove loze u Europi, a intenzivno se zadnjih deset godina širi u Hrvatskoj. Bolest se proširi na dva osnovna načina: skrivenim zarazama u loznim cjepovima i pomoću prirodnih prenositelja: kukaca iz skupine cikada ili cvrčaka! Zlatna žutica se ne prenosi rezidbom, niti dodirom zaražene i oboljele loze. Glavna biljka domaćin zlatne žutice je europska vinova loza (Vitis vinifera), ali i druge Vitis vrste (npr. direktno rodni američki hibridi) (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.). Najosjetljivije vinske sorte na zarazu zlatnom žuticom u Međimurju su Rajnski rizling, Silvanac zeleni, Chradonnay, Pinot sivi, Pinot crni, te Moslavac bijeli ili Šipon. Ostale biljke domaćini štetnog organizma jesu obična pavitina (Clematis alba) i crna joha (Alnus glutinosa), dok je prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus).

Bolest zlatne žutice vinove loze uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stjenke. Kada se uzročnici ove bolesti umnože do brojnosti koja začepljuje žile pojavljuju se tipični simptomi: uvijanje plojke prema naličju, žućenje lišća odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije dozrijevanje mladica na inficiranom trsju.

Ako je u vinogradu više od 20 % trsova koji pokazuju simptome koji upućuju na zarazu zlatnom žuticom naređuje se mjera krčenja cijelog vinograda (NN 63/2019, 48/2018).

Danas mnogi znanstvenici smatraju da će zlatna žutica u europskim vinorodnim područjima gdje se ne provode sustavne mjere zaštite uzrokovati nesagledive posljedice, slične štetama koje su zabilježene nakon prve pojave trsne uši sredinom 19. stoljeća (Phylloxera) (propadanje i krčenje mnogobrojnih vinograda)! Smatra se da je faktor umnažanja zlatne žutice deset ili više, što znači da je broj zaraženog trsja svake godine barem deset puta veći nego protekle sezone! Osnovne mjere suzbijanja zlatne žutice u vinogradarstvu počivaju na korištenju zdravstveno ispravnih loznih cjepova, uklanjanju zaraženih biljaka i obaveznom suzbijanju cvrčaka!

Stanje sa zlatnom žuticom u Međimurskom vinogorju!

Sve donedavno se smatralo da zlatnu žuticu u Međimurskom vinogorju imamo sporadično raširenu, samo na pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima. Ali, ujesen protekle 2017. šest je međimurskih vinogradara prijavilo jaču zarazu (>20 %) i iskrčilo 2,78 hektara vinove loze inficiranih zlatnom žuticom. Novim Odlukama o određivanju demarkacijskih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenje i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (NN 69/2019, 55/2018) cijelo Međimursko vinogorje u posljednje dvije sezone smatramo zaraženim područjem. Svi vinogradari u zaraženom području moraju pregledavati svoje nasade na moguću pojavu simptoma zlatne žutice, redovito žutim ljepljivim pločama pratiti brojnost američkog cvrčka i provoditi suzbijanje cvrčaka nakon cvatnje vinograda!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Nažalost, u vinogradima u kojima nisu provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja (vidi Tablicu 1.). Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze, jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

Tablica 1. Prosječni ulovi odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na žute ljepljive ploče na nekim praćenim mjestima u Međimurskom vinogorju nakon 15. srpnja 2019. godine (kritičnim se smatra tjedni ulov 4 ili više odraslih cvrčaka):

Datum pregleda Neki od lokaliteta gdje se žutim pločama prati brojnost američkog cvrčka
Banfi *Sv.Urban 1 **Sv.Urban 2 Železna Gora Orehovčak Vučetinec Trnovčak
15.7. 0
17.7. 0 0 0 0 0 0
23.7. 0 0 0,375 0 0 0 1,0
29.7. 1,0 1,3 0,4 1,5 1,0 22,0 11,0
06.8. 0 2,8 0,3 0,5 1,6 7,0 1,0
12.8. 2,0 3,0 0,5 0,4 2,3 10,0 1,0
02.9. 0 0,6 0,4 0,4 0,3 1,5 1,0
09.9. 0 0 0 0 0 0 0

*Sv.Urban 1 = jugo-istočni dio Svetog Urbana (prema Stanetincu); **Sv.Urban 2 = središnji dio Svetog Urbana!

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo privođenje kulturi ili krčenje u demarkiranom području obvezno!

Prilikom sumnje na moguće simptome zlatne žutice u vinogradu (npr. prva pojava početkom rujna 2018.) pomoć oko determinacije stvarnog uzroka žućenja i sušenja trsja vinogradari mogu potražiti u Službi (Zrinsko-frankopana 9/3, Čakovec)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@savjetodavna.hr

Obavijest tržnim proizvođačima korijenastog povrća o zadnjim zaštitama pred skladištenje

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije nešto više od mjesec dana (6.8. 2019.). Vađenje i trženje ranih usjeva mrkve, peršina i celera je započelo već od mjeseca srpnja o.g., ali usjeve s polja kasnijih rokova sjetve (sadnje) čiji se urod krajem listopada i/ili početkom studenoga planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci još uvijek valja redovito zdravstveno pregledavati uz mjere zaštite od neželjenih organizama!

U proteklom mjesecu kolovozu o.g. na većini je mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježeno manje oborina od višegodišnjih prosjeka: umjesto očekivanih 80,4 mm proteklog su mjeseca izmjerene različite količine: značajno je manje kiše padalo na većini mjesta u središnjem i zapadnom dijelu Županije, npr. samo 25,8 mm u središnjem dijelu uz rijeku Muru (npr. Mursko Središće), a značajno više u nekim istočnim dijelovima npr. do 90,8 mm (npr. Donja Dubrava)! Na središnjim lokalitetima uz rijeku Dravu je izmjereno 65,2 mm oborina. Gotovo sve izmjerene količine padalina zabilježene su u prvoj polovici kolovoza, dok je u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bilo vrlo vruće i sparno: čak devet dana s najvišim temperaturama u rasponu 30,6-33,0°C. U takvim uvjetima polja s tržnim uzgojem korjenastog povrća trebalo redovito navodnjavati! Posljednja dva tjedna je vrlo sparno, najčešće s prosječnim dnevnim vrijednostima 81,1-94,1 %!

Posljednja tri dana kišu u popodnevnim i večernjim satima bilježimo svakodnevno na svim mjestima u Međimurju, ukupno je izmjereno 23,6-27.2 mm, najviše su dnevne temperature pritom u rasponu 18,5-21°C a prosječna vlažnost zraka 88,6-94.1 %!

Zbog iznadprosječnih količina oborina tijekom mjeseca svibnja uz naknadno izraženu vrućinu tijekom lipnja i naglašenu sparinu tijekom cijelog ljeta, uzročnici bolesti lišća korijenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria) ove su godine u usjevima primijećeni značajno ranije nego prosječnih sezona (na netretiranim su biljkama već u sredinom srpnja o.g. zarazili 75 % lisne površine)! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Ove sezone ponovno su potvrđena višegodišnje iskustva da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća (15.825 minuta). Posljednja dva tjedna dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-4, a njihova suma u spomenutom razdoblju je bila 34! Danas su još moguće nove oborine, a u narednim danima porast najviših temperatura zraka na 23-27°C! Jutra će biti sa vrijednostima 9-13°C, pa će rosa i moguće magla biti naglašene.

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)!

Nadalje je u narednom je razdoblju potrebno pratiti moguću pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korjenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-biološke pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme (npr. u pripravcima Ekstrasol, Florbat, FitoBacillus i dr.) (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Već od 14. svibnja o.g. do 30. srpnja o.g. tržne proizvođače kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje u više smo navrata obavještavali o preventivnim mjerama zaštite od neželjenih organizama (korova, štetnika životinjskog podrijetla i uzročnika bolesti)!

U proteklom je mjesecu kolovozu prosječna temperatura bila +2,1°C veća od očekivane vrijednosti (izmjereno 21,9°C), ali je palo samo 25,8 mm (30 % od prosječnih mjesečnih količina oborina), te je bilo vrlo sparno s prosječnom vlagom zraka 81,5 % (izmjereno u središnjem dijelu županije uz riječnu dolinu Mure)! Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bile tijekom devet dana u rasponu 30,6-33,0°C, pa je u takvim uvjetima polja s tržnim uzgojem kupusnjača trebalo redovito navodnjavati!

U ljetnim uvjetima vrućeg, sparnog i povremeno vlažnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), što zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, o čemu smo tržne proizvođače upozoravali u uputama od 30.7., 16.7., 01.7. i još 07.6. 2019.!

U narednim će danima značajno osvježiti jer konačno očekujemo nestabilno razdoblje s mogućim obilnijim oborinama (>35 mm) i temperaturama zraka između 10-20°C, što je vrlo povoljno za završni razvoj kupusa u vrijeme formiranja glava!

Budući smo tijekom proteklog kolovoza i prvih dana mjeseca rujna bilježili let i vrlo povoljne uvjete za razvoj kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa) i drugih vrsta gusjenica (npr. Pieris, Plutella), još uvijek u prvoj polovici rujna o.g. preporučujemo završne zaštite primjenom registriranih insekticida u različitim vrstama kupusnjača, s naglaskom izbora pripravka kraće karence 3-7 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Voditi računa o najvećem broju dopuštenih primjena jednog te istog pripravka u istom usjevu tijekom sezone! Moguću kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zdravstvenim pregledom polja kupusnjača iz ljetne sadnje od početka kolovoza o.g. je uočena pojava bakterijske bolesti (bakterijska tamna trulež žila – Xanthomonas), a lokalno se u mikro-depresijama gdje se duže zadržava voda pojavljuje i kupusna kila (Plasmodiophora)! Preporuke za moguće preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 14. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

Prema iskustvima iz ranijih sezona od gljivičnih se bolesti u ljetnim kupusnjačama javlja više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), a u moguće iznadprosječno kišovitom i vlažnom mjesecu rujnu raste opasnost suhe truleži (Phoma), mumifikacije glava (Sclerotinia) i sive plijesni (Botrytis cinerea)!

Osim registriranih fungicida za suzbijanje navedenih gljivičnih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti kupusnjača koristiti mikro-bioloških pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme.

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja.

U završnim je aplikacijama moguće u usjevima kupusna namijenjenim skladištenju koristiti  folijarna hranjiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija (i drugih mikro-elemenata). Moguće ih je miješati sa registriranim fungicidima i insekticidima za zaštitu kupusnjača, izuzev bakarnih pripravaka.

Biljne uzorke kupusnjača sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika

Sredinom proteklog mjeseca kolovoza (12.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme njihova zamračivanja.

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2019. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bile tijekom devet dana u rasponu 30,6-33,0°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 22.-31. kolovoza 2019. bile u rasponu 81,0-90,4 %! Oborina je u drugoj polovici bilo vrlo malo, tek u nekoliko navrata u količinama od 0,2 do 2,8 mm, ali zbog jutarnjih rosa zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u drugoj polovici kolovoza trajalo je čak 9.515 minuta (ukupno je tijekom proteklog mjeseca zadržavanje vlage na biljnim organima na mjernim lokalitetima uz riječne doline trajalo čak 15.825 minuta – npr. Mursko Središće)! Pritom je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno tek 25,8 mm kiše (u središnjem dijelu Županije uz rijeku Muru), što je samo 32 % od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka (80,4 mm)!

Ali, nakon što smo protekle nedjelje (1. rujna o.g.) zabilježili najviše dnevne temperature u rasponu 33,4-34,7°C, posljednja je tri dana zbog prodora sjevernih zračnih strujanja osvježilo, najviše su dnevne temperature pale na vrijednosti 23,7-27,4°C, kiša je 2. i 3. rujna padala na svim mjernim lokalitetima u količinama 5-24 mm! U središnjem dijelu u okolici Čakovca zabilježeno je samo 8-9 mm! Posljednja dva jutra temperatura zraka je uz riječne doline samo 8,8-10,5°C, u narednim danima očekujemo raspon temperatura zraka najčešće u vrijednostima 10-20°C! Prosječne su vrijednosti relativne vlažnosti zraka od početka mjeseca rujna o.g. vrlo visoke (78-85 %), a zadržavanje vlage na biljkama svakog rujanskog jutra i prijepodneva trajalo je 790-950 minuta! Jutros je zabilježene prva jača rana jesenska magla. Moguće oborine očekujemo u narednih 4-5 dana gotovo svakodnevno!

U takvim uvjetima od početka mjeseca rujna o.g. bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj bolesti krizantema, naročito bijele hrđe (Puccinia), smeđe truleži (Didymella) i sive plijesni (Botrytis). Premda prema iskustvima iz ranijih sezona obično prve znakove bijele hrđe (Puccinia horiana) pronalazimo krajem zamračivanja krizantema – u prvom tjednu mjeseca rujna!

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih, kurativnih i eradikativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju registrirane površinske i sistemične djelatne tvari (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.

Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima prije 10-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone.

Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati i ftalimidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Već početkom zamračivanja mogu se prije znakova bolesti koristiti i neki triazoli (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Tek nakon pojave prvih znakova bijele hrđe prednost dajemo primjeni propikonazola (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Od 2015. na hrvatskoj je tržištu iz kemijske skupine benzimidazola djelatna tvar tiofanat-metil (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (dopušten u nekim cvjetnim vrstama, npr. karanfilima). Prema literaturnim podatcima bezimidazoli daju određenu preventivnu zaštitu protiv smeđe truleži krizantema.

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom početkom rujna o.g., zbog sparine i topline, bilježimo optimalne uvjete za pojavu lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a još postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti registrirane sistemične insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci iz skupine naturalita (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca (“bijele mušice”) (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti registrirane pripravke za ukrasno bilje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Tijekom proteklog mjeseca kolovoza bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Toplo i sparno razdoblje tijekom prve polovice rujna o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. soviceNoctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljacOstrinia). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice neki sintetski piretroidi ili neki regulatori razvoja kukaca (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke krizantema sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka izravno iz sjemena

Od zadnje dekade mjeseca kolovoza do početka rujna traju optimalni rokovi sjetve zimskog luka (pri uzgoju izravno iz sjemena) na području SZ Hrvatske.

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2019. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bile tijekom devet dana u rasponu 30,6-33,0°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 22.-31. kolovoza 2019. bile u rasponu 81,0-90,4 %! Oborina je u drugoj polovici bilo vrlo malo, tek u nekoliko navrata u količinama od 0,2 do 2,8 mm, ali zbog jutarnjih rosa zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u drugoj polovici kolovoza trajalo je čak 9.515 minuta! Ukupno je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno tek 25,8 mm kiše (u središnjem dijelu Županije uz rijeku Muru), što je samo 32 % od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka (80,4 mm)!

Pritom je temperatura tla na dubini 7 cm krajem kolovoza o.g. iznosila 23,2°C, a kapacitet tla za vodu je iznosio svega 9,5-15,2 %!

Ali, nakon što smo protekle nedjelje (1. rujna o.g.) zabilježili najviše dnevne temperature u rasponu 33,4-34,7°C, posljednja dva dana zbog prodora sjevernih zračnih strujanja je osvježilo, najviše su dnevne temperature pale na vrijednosti 23,7-27,4°C, kiša je 2. i 3. rujna padala na svim mjernim lokalitetima u količinama 5-17 mm! U središnjem dijelu u okolici Čakovca zabilježeno je samo 8-9 mm! Jutros je temperatura zraka uz riječne doline samo 8,8°C, u narednim danima očekujemo raspon najnižih temperatura zraka 7-12°C a dnevnih 16-26°C! Moguće naredne oborine očekujemo u danima 8.-9.rujna o.g.!

U takvim uvjetima očekujemo vrlo brzo klijanje i nicanje usjeva zimskog luka!

Osim prema potrebi preventivnog suzbijanja zemljišnih štetnika (npr. žičnjaka – Elateridae), veći problem u zdravstvenoj zaštiti usjeva zimskog luka je suzbijanje korova, nekih štetnika nadzemnih organa (npr. miner poriluka) i uzročnika biljnih bolesti (Peronospora, Botrytis)!

Svakako u usjevima zimskog luka iz sjemena treba provesti preventivno suzbijanje zimskih (bienalnih) sjemenskih korova, među kojima je u Međimurju dominantna vrsta Stellaria media (mišjakinja)! (npr. odlično se suzbija pre-em primjenom prije nicanja usjeva smanjene količine pendimetalina)! Izbor nekih dopuštenih herbicida za pre.em i post-em primjenu naveden je u Tablici 1.!

Tablica 1. Izbor nekih herbicida za primjenu u usjevima luka u našoj zemlji:

Herbicidi
Stomp 330E, Pendigan

(pendimetalin)

uskolisni i neki širokolisni korovi 4-5 lit./ha OVP
Stomp Aqua

(pendimetalin)

uskolisni i neki širokolisni korovi 2,5-3 lit./ha K=75 dana
Lentagran WP

(piridat)

širokolisni korovi 3×0,5 kg/ha K=42 dana
Starane EC

(fluroksipir)

Širokolisni korovi 0,5-0,8 lit./ha (1x) K=70 dana
Focus Ultra

(cikloksidim)

uskolisni sjemenski i trajni 1-4 lit./ha K=21 dan
Fusilade Forte

(fluazifop-P)

uskolisni sjemenski i trajni 1,3-1,5 lit./ha (1x) K=49 dana
Select Super

(kletodim)

uskolisni sjemenski i trajni 0,8 lit./ha (1x) K=49 dana

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Naknadne primjene herbicida u usjevima luka iz sjemena (nakon nicanja usjeva i korova) (post-em) valja planirati i provoditi sukladno dominantnim korovnim vrstama, razvojnom stadiju usjeva luka, te selektivnosti i spektru djelotvornosti herbicida!

Važno: broj dopuštenih herbicida za suzbijanje širokolisnih korova u luku (post-em primjena) zadnjih se godina u našoj zemlji značajno smanjio (npr. oksifluorfen, bromoksinil, linuron)!

Utrošak škropiva prilagoditi vremenu primjene herbicida u usjevima luka (pre-em, ili post-em)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice

Od zadnjeg tjedna mjeseca kolovoza do kraja prve dekade mjeseca rujna traju optimalni rokovi sjetve uljane repice na području SZ Hrvatske.

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2019. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bile tijekom devet dana u rasponu 30,6-33,0°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 22.-31. kolovoza 2019. bile u rasponu 81,0-90,4 %! Oborina je u drugoj polovici bilo vrlo malo, tek u nekoliko navrata u količinama od 0,2 do 2,8 mm, ali zbog jutarnjih rosa zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u drugoj polovici kolovoza trajalo je čak 9.515 minuta! Ukupno je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno tek 25,8 mm kiše (u središnjem dijelu Županije uz rijeku Muru), što je samo 32 % od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka (80,4 mm)!

Pritom je temperatura tla na dubini 7 cm krajem kolovoza o.g. iznosila 23,2°C, a kapacitet tla za vodu je iznosio svega 15,2 %!

Tijekom jučerašnje večeri zabilježen je grmljavinski pljusak, te je na većini mjernih lokaliteta zabilježeno 10-ak mm oborina: npr. od 7,6 mm na lokalitetu Mursko Središće do 11,4 mm na lokalitetu Donja Dubrava! U narednim danima očekujemo raspon temperatura zraka 18-27°C (uz svježa jutra s temperaturama oko 10°C), a nove oborine moguće su krajem ovog tjedna (6. i 7. kolovoza o.g.)!

Uz dovoljno vlage u površinskim slojevima zemljišta i još uvijek dnevne temperature iznad 20°C očekujemo brzo klijanje i nicanje usjeva uljane repice u svega nekoliko dana!

Uljana repica je usjev gustog sklopa koji za razliku od drugih industrijskih ratarskih usjeva relativno dobro konkurira porastu korova. Ipak, u uvjetima nešto rjeđeg sklopa na kakve sijemo suvremene hibride i moguće slabijeg jesensko-zimskog porasta bienalni korovi mogu pričiniti štete. Također, proteklih je sezona na nekim poljima gdje se u plodoredu uljana repica sije nakon krušnih žitarica samonikla pšenica bila neželjena biljna vrsta u glavnom usjevu!

Prema dominantnim korovima na parcelama (a prema iskustvima iz ranijih sezona) proizvođačima uljane repice u narednom razdoblju preporučujemo suzbijanje korova odabirom registriranih pripravaka za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tablica 1. Neki zemljišni herbicidi dopušteni za suzbijanje korova u usjevu uljane repice u našoj zemlji:

Djelatna tvar Pripravak Doza ili količina Namjena
(S)-metolaklor Dual Gold EC 1,25-2,4 lit./ha Pre-em, jednogodišnji travni korovi
klomazon Kalif EC 0,15-0,2 lit./ha Pre-em; neki travni i širokolisni korovi
Reactor, Clomate, Clematis 0,33 lit./ha
klomazon + metazaklor Kalif Mega CS i SC 3,0 lit./ha Pre-em; neki travni i širokolisni korovi
dimetaklor Teridox 500 EC 2-3 lit./ha Pre-em i u fenofazi 2-3 lista; travni i neki širokolisni korovi
metazaklor Rapsan SC 1,5 lit./ha Pre-em i post-em (do 9 listova); neki uskolisni i širokolisni korovi
dimetenamid & kvinmerak Tanaris 1,5 lit./ha Pre-em i post-em (do 9 listova); uskolisni i širokolisni korovi
petoksamid Koban 600 EC 2,0 lit./ha Pre-em i BBCH 14; travni i neki širokolisnati korovi
napropamid Devrinol 2,5 lit./ha Inkorporirati na dubinu 2-5 cm; travni i širokolisni korovi
metazaklor Butisan SC 2-3 lit./ha Pre-em; širokolisni korovi
propizamid Kerb WP 1,0 kg/ha Post-em od BBCH 14 do sredine prosinca; travni i neki širokolisni korovi te Cuscuta

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U Tablici 1. navedeni su najvažniji zemljišni herbicidi koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) dopušteni za primjenu u usjevima uljane repice u našoj zemlji, od koji se neki koriste i nakon nicanja usjeva uljane repice (post-em). Zemljišnim herbicidima se ne mogu uspješno suzbijati višegodišnji (“rizomni”) korovi. Za dobru djelotvornost zemljišnih herbicida bita je količina i raspored oborina (optimalna vlažnost zemljišta), te dobra pripremljenost oranica.

Ovisno o dominantnim korovima prema povijesti parcela iz prethodnih sezona proizvođači uljane repice mogu u narednom razdoblju koristiti neki od navedenih zemljišnih herbicida sukladno njihovim uputama i ograničenjima. Optimalni utrošak škropiva je 200-300 lit./ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@savjetodavna.hr

 

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha i vlasnicima pojedinačnih stabla oraha

U drugoj polovici mjeseca srpnja i krajem prve dekade mjeseca kolovoza o.g. uputili smo obavijesti vlasnicima plantažnih nasada oraha i pojedinačnih stabla o početku leta i ovogodišnjoj potrebi usmjerenog suzbijanja orahove muhe (Rhagoletis completa) (09.8., 26.7. i 18.7. 2019.)!

U drugoj polovici mjeseca kolovoza 2019. dominiralo je iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature zraka u razdoblju 16.-31. kolovoza 2019. bile tijekom devet dana u rasponu 30,6-33,0°C, a prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka na lokalitetima uz riječne doline su u danima 22.-31. kolovoza 2019. bile u rasponu 81,0-90,4 %! Oborina je u drugoj polovici bilo vrlo malo, te u nekoliko navrata u količinama od 0,2 do 2,8 mm, ali zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u drugoj polovici kolovoza trajalo je 9.515 minuta! Ukupno je u mjesecu kolovozu o.g. zabilježeno tek 25,8 mm kiše (u središnjem dijelu Županije uz rijeku Muru), što je samo 32 % od očekivanog višegodišnjeg mjesečnog prosjeka (80,4 mm)!

Slične uvjete bilježimo i početkom mjeseca rujna o.g., a moguće oborine uz pad dnevnih temperatura zraka očekujemo tek narednih dana!

VAŽNO: U danima 15.-31. kolovoza o.g. u središnjem su dijelu Županije na žutu ljepljivu ploču sa atraktantom uhvaćeno je ukupno 124 odrasle jedinke ovog štetnika (prosječno 8,3 jedinke dnevno), a ukupno je tijekom mjeseca kolovoza o.g. njihova brojnost iznosila 286 uhvaćenih jedinki (prosječno 9,2 jedinke dnevno)! Time je nastavljen višegodišnji trend najmasovnije pojave odraslih oblika orahove muhe uglavnom u mjesecu kolovozu (vidi Tablicu 1. u preporuci od 26.7. 2019.)!

Zdravstveno stanje plodova oraha na pojedinačnim stablima uz okućnice na kojima je provedeno usmjereno suzbijanje orahove muhe primjenom insekticida + atraktanta u tri navrata tijekom razdoblja 27.7.-31.8. 2019. je dobro. Na netretiranim stablima zaraza plodova oraha ličinkama orahove muhe je tijekom druge polovice i krajem kolovoza značajno porasla.

Prema višegodišnjim iskustvima let orahove muhe traje još tijekom mjeseca rujna (najkasniji ulov je zabilježen 23.9.), pa je prvih dana mjeseca rujna još uvijek potrebno usmjereno suzbijanje ovog nametnika!

Naime, iskustva u Međimurju (2012. i 2013.) dokazuju da je masa (težina) jezgre napadnutih plodova bila je 20 % manja od nezaraženih, ali je pritom kvaliteta bila značajno narušena zbog razvoja suhe truleži! Sve više vlasnika stabla oraha posljednjih sezona dojavljuje štete od napada orahove muhe i traže preporuke za moguće suzbijanje.

Orahova muha ima samo jednu generaciju godišnje a pojavljuje se sredinom i krajem ljeta. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze ličinke. Zelene lupina oraha postaje mekana, zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drveću. Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla.

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča.

VAŽNO: Veći broj postavljenih žutih ljepljivih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost!

Vlasnicima pojedinačnih stabla oraha koji žele spriječiti štete od orahove muhe preporučujemo na stabla vješati žute ljepljive ploče i redovito ih mijenjati svakih 10-14 dana! Žute ljepljive ploče su neselektivne pa se na njima lovi veći broj različitih vrsta kukaca (muha, mušica, cvrčaka, uši, minera i drugih). Orahova muha prezimi u zemljištu, pa je žute ljepljive ploče dovoljno vješati u donjem dijelu krošnje stabala oraha!

Mogućnosti i praktična iskustva usmjerenog kemijskog suzbijanja orahove muhe:

Dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima manji broj pripravka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), npr. Calypso 480 (tiakloprid) SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x godišnje, karenca 14 dana) i Imidan WG (fosmet) (1,5 kg/ha, maksimalno 2x godišnje, karenca 7 dana). Na orahovu muhu su također djelotvorni i neki pripravci registrirani za suzbijanje drugih nametnika (npr. spinosad) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! (npr. pripravak Laser KS u količini 0,2-0,3 lit./ha, maksimalno 3x godišnje, karenca 3 dana – registriran za suzbijanje jabučnog savijača Cydia pomonella)!

Vlasnicima oraha ove smo sezone već preporučili od sredine zadnje dekade mjeseca srpnja (26.7.) započeti provoditi usmjerene mjere zaštite plodova od orahove muhe. Ovisno količini i rasporedu oborina, te najvišim dnevnim temperaturama, tretiranja treba ponavljati u razmacima 10-atk dana, te je ukupno na taj način potrebno provesti barem 4 do 5 usmjerenih aplikacija u kritičnom razdoblju (od kraja srpnja pa sve do početka mjeseca rujna)!

Tretiranje je moguće obaviti u večernjim satima, samo u nasadima s nižim stablima manjeg volumena krošnje. Zbog potencijalne opasnosti insekticida na pčele medarice, u nasadima oraha u vrijeme provođenje kemijske mjere zaštite ne smije biti cvatućeg podrasta!

Puno bolji učinak, uz manji utrošak škropiva i smanjenje ukupnog broja tretiranja (naročito na stablima veće visine i volumena), postiže se ako registriranim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) biljni proteinski mamac (Buminal). Pripravak nema propisane karence i razvrstan je izvan skupine otrova. Ako se dodaje insekticidima može se škropivom tretirati samo donji dio krošnje, a ukupni broj aplikacija se može provoditi s prosječnim razmacima 12-15 dana!

Ovo preporučujemo naročito na pojedinačnim stablima oraha velikog volumena ili u starijim nasadima oraha gdje škropivom nije moguće dohvatiti gornje etaže. Naime, u kontroli voćnih muha (Trypetidae) poznata je tehnologija prskanja pojedinog dijela nasada (40 %) na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida, koja je u našoj zemlji registriran i koristi se protiv mediteranske i maslinove muhe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pokusom u Međimurju (2012. i 2013.) ova metoda također bila vrlo učinkovita i protiv orahove muhe. Škropivom koje osim registriranog insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) sadrži sredstvo koje privlači muhe (biljni proteinski mamac), moguće je tretirati samo donji dio krošnje (npr. na osamljenim i visokim stablašicama pojedine donje grane s južne strane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja najkasnije svakih 15-tak dana (ili ranije nakon 25-40 mm zabilježenih jačih ljetnih pljuskova), počevši od sredine ili kraja srpnja do početka mjeseca rujna! Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje je praktičan na pojedinačnim visokim stablima oraha uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava. U plantažnim nasadima se doza ili količina registriranih pripravaka može značajno umanjiti sa primjenom smjese atraktanta i insekticida.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači oraha mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr