MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća

Krajem prvog tjedna mjeseca lipnja o.g. upućeno je upozorenje proizvođačima cikle i šećerne repe o prvim znakovima sive pjegavosti lišća (Ramularia) i preporučenim mjerama zaštite (6.6. 2019.), a još prije 17 dana upućena je prva obavijest proizvođačima ranih usjeva korjenastog povrća o važnijim uzročnicima bolesti i štetnicima koje pronalazimo na nadzemnim biljnim organima (27.5. 2019.)!

Za razliku od vremenskih uvjeta zabilježenih tijekom proteklog mjeseca svibnja (iznadprosječno kišovito i svježe), od početka ovog lipnja o.g. iznadprosječno je vruće i sparno vrijeme, tijekom kojeg na većini međimurskih lokaliteta u istočnom dijelu nismo zabilježili značajne kiše! Od 2. lipnja o.g. najviše su dnevne temperature veće od 27°C, a tijekom šest dana najviše su temperature zraka bile veće od 30°C! Pritom je jutarnja najviša dnevna vlažnost zraka uz riječne doline Mure i Drave gotovo svakodnevno 100 %, a zadržavanje vlage u tim je mjestima na biljnim organima u proteklih trinaest dana trajalo čak 5.650 minuta (npr. na lokalitetu Mursko Središće)!

Zbog vrlo visokih dnevnih temperatura (29,5-32,8°C) zabilježenih u razdoblju 4.-13.6. 2019. (a isto očekujemo još naredna 3-4 dana), većina tržnih proizvođača korjenastog povrća navodnjava svoje usjeve kišenjem (orošavanjem)! U takvim uvjetima već od početka mjeseca lipnja o.g. zbroj dnevnih vrijednosti za ocjenu zaraze usjeva mrkve uzročnikom crne pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) iznosi 25, pa u narednom razdoblju očekujemo pojavu prvih “žarišta” ove bolesti (na nezaštićenim i osjetljivim hibridima mrkve). Isto vrijedi i za različite uzročnike pjegavosti lista celera (npr. Septoria apii, Cercospora apii)!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i započeti (ili nastaviti) preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor pripravaka registriranih u našoj zemlji za njihovo suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Iz istih razloga preporučujemo proizvođačima celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii) i peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) također redovito kontrolirati na moguću prvu pojavi simptoma dominantnih bolesti lišća, te na vrijeme poduzeti preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo ove sezone već u mjesecu svibnju zabilježili populaciju i prve simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Vrlo visoke lipanjske temperature pogoduju i mogućoj ranijoj pojavi koprivine grinje (Tetranychus urticae).

Navedeni uzročnici bolesti i štetnici lišća korjenastog povrća u relativno kratko razdoblju ubrzo uništavaju nezaštićenu lisnu površinu, pa proizvođačima preporučujemo provođenje mjera zaštite dopuštenim pripravcima (fungicidima, insekticidima – akaricidima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je na takvim poljima u završnim aplikacijama protiv bolesti lišća mrkve (ali i celera, peršina i pastrnjaka) koristiti mikrobiološka sredstva koja sadrže Bacillus subtilis! Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić,

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

Posljednja je uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka i krušaka upućena prije trinaest dana (31.5. 2019.). U tom smo razdoblju zabilježili iznadprosječno vruće i vrlo sparno toplo razdoblje, s povremenim oborinama lokalnog karaktera.

Primjerice, najviše su dnevne temperature u danima nakon 3. lipnja o.g. redovito u rasponu 29,5-32,7°C, a dnevna relativna vlažnost u plantažnim nasadima jabuka tijekom istog razdoblja ima prosječne vrijednosti 65-80 %! Lokalno su oborine zabilježene 2. lipnja o.g. (naselje Belica 16,2 mm) i tijekom noći 11./12. lipnja o.g. (središnje i zapadno Međimurje samo 1-4 mm)! Najmanje je oborina u proteklom razdoblju zabilježeno u istočnim dijelovima Međimurja!

Premda najviše dnevne temperature posljednjih osam dana dostižu vrijednosti >29,5°C, zbog temperaturne razlike dan-noć i blizine rijeka, gotovo svakodnevno bilježimo jutarnje rose (izuzev dana 7. i 8. lipnja kada zbog južnog vjetra jutarnje zadržavanje vlage u biljkama nije bilo izraženo)! U danima 1.-6. lipnja jutarnje zadržavanje vlage u usjevima je trajalo 425-610 minuta, a tijekom posljednje tri noći ponovno blizu 500-600 minuta!

U narednim danima nastavlja se ljetno razdoblje s toplim noćima (18-20°C) i vrućim danima (32-34°C), a moguće popodnevne oborine (grmljavinsko nevrijeme) očekujemo početkom idućeg tjedna (moguće 18.6. 2019.)!

Prema zbroju prosječnih dnevnih temperatura >0°C od 1.1.-13.6. 2019. dostigli smo iznos 1.434,7°C (središnji dio Županije) pa u narednom razdoblju više nema oslobađanja zimskih askospora iz plodišta uzročnika krastavosti (Venturia)! Ipak, u nasadima gdje se ova bolest pojavila na lišću u narednim mjerama zaštite treba spriječiti prijenos bolesti na osjetljive plodove!

Na netretiranim stablima jabuka u središnjem dijelu Županije krastavost (Venturia) je početkom mjeseca lipnja o.g. zarazila 100 % plodova osjetljivih sorata (Idared, Zlatni delišes, Gala, Jonagold) (netretirani dio pokusa)!

U većini plantažnih nasada jabuka i krušaka sa provedenim mjerama usmjerene zaštite zdravstveno stanje je dobro. Među bolestima dominira pepelnica (Podosphaera) na osjetljivim sortama jabuka (Idared i Jonagold), naročito u nasadima gdje je sezona 2016. i 2017. obavljeno reducirajuće tretiranje voćnjaka zbog većih šteta na urodima od proljetnog smrzavanja!

Od druge polovice mjeseca svibnja i početkom lipnja o.g. pojavljuju se u nekim nasadima simptomi karantenske i bakterijske paleži (Erwinia amylovora), ali samo pojedinačno na pojedinim granama pri osjetljivim sortama sa naknadnim procvjetavanjem ili u mladim nasadima sadnje posljednjih nekoliko sezona!

U većini nasadima gdje nema znakova krastavosti lišća moguće je u prvoj polovici lipnja o.g. koristiti pripravke koji pored krastavosti suzbijaju druge uzročnike bolesti koje se tijekom ljeta pojavljuju na plodovima, a prema iskustvima iz ranijih sezona (npr. gorka trulež – Colletotrichum, smeđa trulež – Monilinia)! Moguće je u narednom razdoblju na osjetljivim i slabije zaštićenim nasadima razvoj drugih bolesti plodova i lišća jabuka prilagođenih visokim ljetnim temperaturama, sparini i povremenim grmljavinskim pljuskovima (npr. Alternaria, Marssonina)! Stoga je u nasadima jabuka potrebno nastaviti primjenu fungicida prema njihovim registracijama i ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U središnjem dijelu Međimurja u prvom tjednu mjeseca lipnja o.g. nastavljen je značajan let jabučnog savijača (Cydia pomonella) i nešto pojačana brojnost jedne vrste leptira savijača kožice ploda (Archips). U posljednjih osam dana vrlo vruće i sparno razdoblje pogoduje njegovu narednom razvoju. Od početka mjeseca lipnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na trapove za praćenje ženki leptira jabučnog savijača lovimo prve jedinke! Prve „crvljive“ plodove oštećene od prve generacije jabučnog savijača u središnjem dijelu Međimurja na netretiranim stablima ljetnih sorata jabuka pronalazimo nakon 2. lipnja o.g., te je postotak otpalih i napadnutih plodova ove sezone značajan!

Stoga preporučujemo nastaviti usmjereno suzbijanje različitih uzročnika crvljivosti plodova jabuka sukladno ograničenjima dopuštenih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Izbor insekticida prilagoditi pozitivnim sekundarnim učincima na druge štetnike koji se tijekom ljeta pojavljuju u nasadima jabuka i krušaka, te maksimalnom broju njihove aplikacije u sezoni i propisanoj karenci!

Voćari koji su obavili prvo usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (i drugih uzročnika „crvljivosti“ plodova) prema posljednjoj uputi (31.5. 2019.) naredne usmjerene aplikacije insekticida moraju provoditi s razmacima 14-15 dana!

Prvo usmjereno suzbijanje jabučnog savijača na početku razvoja prve (prezimljujuće) populacije preporučujemo također smo u prethodnoj uputi preporučili u nasadima gdje je postavljena biotehnička metoda konfuzije ili zbunjivanja, ali naknadna tretiranja do početka pojave druge generacije jabučnog savijača nisu potrebna! 

Zbog primjene insekticida u narednom razdoblju i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

U razdoblju 31.5.-8.6. 2019. prezimljujuća populacija ličinki moljca kružnih mina (Leucoptera) završava svoj razvoj u lišću (na netretiranim stablima jabuka sorte Idared očitana većina potpuno razvijenih mina)! U narednom razdoblju pratiti moguću pojavu leptira druge generacije ovog štetnika!

U protekloj uputi vlasnike plantažnih nasada jabuka upozoravali smo na optimalno vrijeme kasnog proljetnog suzbijanja jabučne krvave uši (Eriosoma), a uz nagli porast temperatura i sparine potrebno je redovito pratiti moguću pojavu štitastih uši (npr. Quadraspidiotus)!

(VAŽNO: Sukladno europskoj direktivi 2006/91/EC za kontrolu kalifornijske štitaste uši u našoj je zemlji još 27. siječnja 2009. stupio na snagu “Pravilnik o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste ušiQuadraspidiotus perniciosus Comst.” (NN 17/09), kojim je propisano da posjednik bilja ili bilo koja druga osoba koja uoči simptome ili posumnja na pojavu kalifornijske štitaste uši obavezan je o tome odmah izvijestiti fitosanitarnog ili šumarskoj inspektora, koji izvješćuje nadležnu upravu Ministarstva poljoprivrede. Nadležni inspektor uzima uzorak, šalje ga na determinaciju u Zavod za zaštitu bilja (pri HCPHS), pa ukoliko se potvrdi zaraza određuju se granice zaraženog i sigurnosnog područja! U tim su područjima posjednici bilja obvezni provoditi odgovarajuće mjere radi suzbijanja kalifornijske štitaste uši).

Sa porastom temperatura zraka u danima nakon 3. lipnja o.g. vlasnicima plantažnih nasada jabuka preporučujemo redovitu kontrolu fitofagnih grinja, npr. crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi)! Prema potrebi (prema uočenim prvim grinjama na lišću osjetljivih sorata jabuka (npr. Braeburn, Fuji, Zlatni delišes, Gala i dr.) primijeniti neki od specifičnih akaricida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Vlasnike plantažnih nasada krušaka obavještavamo na redovito praćenje populacije kruškine buhe (Psylla pyri), naročito u nasadima sa ječim porastima mladica. Za moguće suzbijanje ljetne populacije koristiti dopuštene insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Također, u nasadima krušaka preporučujemo nastaviti ljetnu preventivnu zaštitu protiv uzročnika krastavosti (Venturia) dopuštenim fungicidima prema propisanim ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: ZBOG VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U NOĆNIM SATIMA!

mr.sc. Milorad Šubić, 

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana i poriluka

Posljednja uputa za zaštitu lukovičastog povrća (luka, poriluka i češnjaka) upućena je prije dva tjedna (29.5. 2019.)! U proteklom je razdoblju započelo vađenje usjeva ranijih hibrida zimskog luka, a u narednih desetak dana isto očekujemo sa usjevima zimskog češnjaka!

Krajem mjeseca svibnja o.g. zabilježili smo neobično kišovito razdoblje: na svim je mjernim mjestima u danima 27.-31.5. 2019. palo od 63,6 mm (istočni dio Županije – Donja Dubrava) do 78,0 mm (središnji dio Županije – Mursko Središće)! Ali, tih je dana najveća količina kiše zabilježena u najzapadnijim dijelovima Županije: na području općine Štrigova čak 125,2 mm (mjerno mjesto Orehovčak)! Prosječne su dnevne temperature 26.-30. svibnja 2019. zbog sjevernog vjetra ponovno pale na vrijednosti 12,7 do 16,4°C, a prosječna dnevna vlažnost zraka tih je dana iznosila 90,3-99,8 %. Zadržavanje vlage na biljnim organima nakon 27. svibnja o.g. traje 7.365 minuta (bilježeno uz riječne doline)!

Nakon povijesno prohladno-vlažnog proteklog svibnja kada su prosječne mjesečne temperature zraka bile 3°C niže od očekivanja, u prvoj polovici mjeseca lipnja o.g. očekujemo jedno od najtoplijeg dijela godine mjereno u povijesti!

VAŽNO: Premda najviše dnevne temperature posljednjih tjedan dana dostižu vrijednosti 29,0-33,2°C, zbog temperaturne razlike dan-noć i blizine rijeka, gotovo svakodnevno bilježimo jutarnje rose (izuzev dana 7. i 8. lipnja kada zbog južnog vjetra jutarnje zadržavanje vlage u biljkama nije bilo izraženo)! U danima 1.-6. lipnja jutarnje zadržavanje vlage u usjevima je trajalo 425-610 minuta, a tijekom posljednja dvije noći ponovno blizu 500 minuta (protekle je noći na lokalitetima središnjeg dijela Međimurja palo nekolikom mm kiše, pa će zadržavanje vlage jutros ponovno trajati duže od 600 minuta)!

Naročito smo krajem proteklog mjeseca svibnja o.g. na svim uzgajanim lokalitetima lukovičastog povrća u Međimurju zabilježili vrlo povoljne uvjeti za razvoj plamenjače luka (Peronospora) i drugih uzročnika bolesti (npr. Botrytis, Stemphylium)! Plamenjača luka se jače razvijala tijekom proteklog svibnja na usjevima proljetnog luka iz lučice, a tijekom lipnja postoji veća opasnost za usjeve proljetnog luka uzgajanog izravno iz sjemena!

Ponavljamo upozorenje tržnim proizvođačima luka izravno iz sjemena (“proljetni luk”) koji usjeve navodnjavaju “kišenjem” (orošavanjem), da treba nastaviti sa mjerama zaštite protiv plamenjače, naročito ako se u blizini nalaze usjevi proljetnog luka uzgajani iz lučice. Usjevi luka dugog dana uzgajani iz sjemena trenutno su u vrlo osjetljivom stadiju na zaraze plamenjačom! 

U naredna četiri dana očekujemo porast temperatura na vrijednosti 33-34°C, pa većina tržnih proizvođača navodnjava kišenjem (orošavanjem) usjeve proljetnog luka uzgajane iz sjemena! Promjenu vremena s mogućim oborinama očekujemo početkom idućeg tjedna (17.-18.6. 2019.). U navodnjavanim usjevima vrlo su povoljni uvjeti za razvoj spomenutih bolesti luka. 

Stoga tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana preporučujemo provoditi redovite mjere zaštite od plamenjače (Peronospora) i plijesni (Botrytis spp.) sa skraćenim razmacima aplikacije (naročito u usjevima koji se navodnjavaju kišenjem-orošavanjem), uz primjenu dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Budući su zadnjih tjedan dana na svim mjernim lokalitetima temperature zraka veće od 30-ak°C, preporučujemo pratiti populaciju poljskog ili običnog tripsa (Thrips tabaci) u usjevima luka, naročito na poljima gdje se luk uzgaja direktnom sjetvom sjemena. Kritična populacija tripsa značajno oštećuje nezaštićene usjeve luka uzgajane iz sjemena i naknadno omogućuje razvoj bakterijskih uzročnika truleži luka (Erwinia)! Stoga preporučujemo  poduzeti mjere usmjerene zaštite luka protiv ovog štetnika dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U usjevima proljetnog luka iz lučice kada glavice dostignu 40-50 % očekivanog promjera dodati i neko od registriranih sredstva protiv plijesni (Botrytis cinerea, Botrytis allii) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Uputa proizvođačima poriluka:

Proizvođače poriluka također obavještavamo o potrebama redovitih zdravstvenih pregleda usjeva i provođenje mjera zaštite od skupine biljnih bolesti koje napadaju ovu vrstu povrća: koncentrična pjegavost (Alternaria porri), bijela vršna palež (Phytophthora porri), hrđa (Puccinia porri) i obična pjegavost (Cladosporium allii). Potrebno je prepoznati uzročnike bolesti poriluka i pritom za njihovo suzbijanje koristiti neke od dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Također, usjeve poriluka tijekom vrlo vrućih ljetnih dana jače napada populacija poljskog ili običnog tripsa (Thrips tabaci), pa protiv ovog nametnika preporučujemo usmjerene mjere zaštite dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U kritičnim je godinama plamenjaču luka (Peronospora destructor) potrebno redovito suzbijati više puta s kraćim razmacima tijekom kritičnog razdoblja (naročito tijekom 4-12 razvijena lista), a utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja! 

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači lukovičastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić,

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima krumpira

Nakon dvije preporuke u drugoj polovici svibnja o.g. (28.5. i 16.5.), prije samo tjedan dana (4.6. 2019.) upućena je obavijest tržnim proizvođačima krumpira o primarnim uvjetima za ranu pojavu uzročnika plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) i potrebi provedbe preporučenih mjera usmjerene zaštite!

U danima 22.-27. svibnja 2019. pronalazimo prva “žarišta” uzročnika plamenjače krumpira (Phytophthora infestans), uglavnom uz rubove parcela gdje su protekle jeseni odbačeni zdravstveno neispravni gomolji. Zbog vjetrovitih i sparnih dana, sa jutarnjim dugotrajnim rosama i sumaglicom, u proteklom je razdoblju zabilježeno epidemijsko širenje bolesti na okolna slabije zaštićena krumpirišta!

Nakon što smo tijekom mjeseca svibnja o.g. zabilježili iznadprosječno prohladno-vlažno razdoblje tijekom kojeg je ovisno o lokalitetu zabilježeno od 160-tak mm u istočnim krajevima Županije do 250-ak mm u zapadnim dijelovima Međimurja, od početka mjeseca lipnja o.g. vremenski su se uvjeti značajno promijenili: najviše su dnevne temperature zraka nakon 5. lipnja o.g. bile u rasponu 29,0-31,9°C a u narednih 5-6 dana očekujemo da njihove vrijednosti svakodnevno budu 32-34°C!

Nakon povijesno prohladnog proteklog svibnja kada su prosječne mjesečne temperature zraka bile 3°C niže od očekivanja, u prvoj polovici mjeseca lipnja o.g. očekujemo jedno od najtoplijeg dijela godine mjereno u povijesti!

VAŽNO: Premda najviše dnevne temperature posljednjih šest dana dostižu vrijednosti 29,0-31,9°C, zbog temperaturne razlike dan-noć i blizine rijeka, gotovo svakodnevno bilježimo jutarnje rose (izuzev dana 7. i 8. lipnja kada zbog južnog vjetra jutarnje zadržavanje vlage u biljkama nije bilo izraženo)! U danima 1.-6. lipnja jutarnje zadržavanje vlage u usjevima je trajalo 425-610 minuta, a tijekom jučerašnjeg dana ponovno blizu 500 minuta! Zbog visokih temperatura plamenjača krumpira svaka 3-4 dana ostvaruje novi generacijski razvoj, a teže se suzbija na stabljikama cime! Među novim svojstvima ističemo da se plamenjača krumpira nesmetano razvija u širokom rasponu temperatura 5-35°C (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Svojstva nove krumpirove plijesni (Phytophthora) („super-plamenjače“) u svijetu:

Spajanje A1 i A2 tipa micelija omogućuje: Posljedice u epidemiologiji, prognozi i suzbijanju nove krumpirove plijesni (prema grupi autora):
Formiranje spolnih (zimskih) oospora Novi prezimljujući potencijal (mogućnost prezimljenja u europskim zemljišnim uvjetima najmanje godinu dana!
Nova svojstva virulentnosti Gubitak otpornosti na krumpirovu plijesan ranije tolerantnih sorata krumpira!
Adaptabilnost klimatskim uvjetima Razvija se i/ili preživljava pri nižim (od 5° do 8°C i višim temperaturama (35° do 40°C) od ranije poznatih vrijednosti (10°C> t <30°C)!
Skraćivanje perioda patogeneze Nakon kontakta sa osjetljivim tkivom infekcija je moguća već nakon 2 sata, a unutar optimalnih uvjeta simptomi vidljivi nakon samo 3 dana!
Nova svojstva otpornosti na fungicide Visok stupanj rezistentnosti na fungicide inhibitore RNA polimeraze (M-metalaksil i slično)!

VAŽNO: Kako smo u danima 22.5.-27.5. 2019. pronašli prve znakove ove bolesti u usjevu krumpira u središnjem dijelu Županije, kratkotrajni pljusak u popodnevnim satima 2. lipnja o.g. (na području Belice tada je palo 16,2 mm) značajno je pogodovao sekundarnom (epidemijskom) širenju bolesti. Premda najavljena kiša u popodnevnim satima 5. lipnja o.g. nije zabilježena u Međimurju, nakon 7. lipnja 2019. krumpirovu plijesan (Phytophthora infestans) pronalazimo u krumpirištima na svim županijskim lokalitetima!

Stoga proizvođačima nadalje savjetujemo obavezno pregledavati zdravstveno stanje krumpirišta na kritičnim mjestima: uz depresije na poljima gdje se duže zadržava voda, u blizini mjesta sa odbačenim prošlogodišnjim gomoljima, te uz riječne doline Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga (rosa, magla)! Jače su osjetljive na bolest ranije sorte krumpira koje su ranije cimom “zatvorile” redove (npr. Riviera, Adora, Colomba, Bellarosa, Arizona, Vineta, Sylvana…)!

Preporučujemo nastaviti provođenje mjera usmjerene zaštite primjenom fungicida radi suzbijanja najopasnije bolesti cime – plamenjače (Phytophthora infestans) dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Razmake između prvih aplikacije preporučujemo skratiti na najviše tjedan dana (ali, na poljima gdje je pronađena krumpirova plijesan skratiti razmake među prve aplikacije na samo 4-5 dana)!! U usjevima s ranim sortama krumpira birati isključivo pripravke s kraćom karencom (7 dana)!

Moguće je u “žarištima” prve pojave krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) lokalno primijeniti totalni herbicid dopušten za kemijsko spaljivanje (desikaciju) cime krumpira (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), kako bi se spriječilo širenje bolesti!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Tek nakon 28. svibnja o.g. dnevne ocjene za razvoj koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria solani) rastu na vrijednosti 2-3. Na osjetljivim sortama krumpira na koncentričnu pjegavost (Alternaria) u mjerama zaštite koristiti kombinirane fungicide, registrirani za istovremeno suzbijanje plamenjače (Phytophthora infestans) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Preporučeni utrošak škropiva: na svakih 10 cm visine cime trošiti 100 litara škropiva/ha (prskalicama bez zračne potpore). Primjerice, cimu krumpira visine 40 cm prskati protiv uzročnika bolesti sa 400 lit./ha!!!

 Budući zadnjih šest dana najviše temperature često prelaze vrijednosti 30°C, pojavljuju se i simptomi sunčane paleži cime krumpira (naročito na sortama ranije epohe dozrijevanja)!

 Kako smo u većem dijelu mjeseca svibnja o.g. bilježili prohladno-vlažno razdoblje, u takvim uvjetima nismo zabilježili pojačanu aktivnost prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Primjenu dopuštenih insekticida za suzbijanje ovog štetnika (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) proizvođači krumpira provode tek ovih dana, odnosno tek nakon prve pojave njihovih ličinki.

 VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve testirane populacije su bile rezistentne (otporne) na klorpirifos, cipermetrin, lufenuron i klorantraniliprol. Na tiakloprid je bilo rezistentno 50 % testiranih populacija. Na metaflumizon je bilo rezistentno oko 30 % populacije, a 70 % je bilo osjetljivo. Sve testirane populacije su bile osjetljive na sponosad (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

 VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači krumpira mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest vinogradarima

Prije dvanaest dana upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze krajem mjeseca svibnja – početkom lipnja o.g. (30.5. 2019.) (većina vinogradara istu je obavilo u danima 31.5.-4.6. 2019.)!

Tijekom proteklog mjeseca svibnja umjesto prosječnih 73,7 mm na području vinorodne općine Štrigova zabilježeno je čak 258,4 mm kiše (+184,7 mm). Stoga je od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca svibnja o.g. upućeno čak četiri preporuka za usmjerene mjere zaštite vinove loze (30.5, 20.5., 9.5. i 30.4. 2019.)! Također, protekli mjesec svibanj bio je hladniji za 3°C od očekivanog prosjeka (15,3°C), pa premda je vegetacija vinograda početkom mjeseca travnja o.g. započela 15-ak ranije, početak cvatnje dominantnih sorata kasni nekoliko dana u odnosu na očekivano mnogogodišnje razdoblje (5.-15. lipnja).

Naime, tek s prvim danima lipnja o.g. minimalne su jutarnje temperature zraka porasle na vrijednosti 13,1-19,6°C a najviše su dnevne pritom zadnjih tjedan dana u rasponu 27,1-29,1°C (izmjereno u općini Štrigova, vinska sorta Rajnski rizling na lokalitetu Trnovčak)! Stoga smo otvaranje prvih cvjetova nekih vinski sorata uočili tek 7. i 8. lipnja o.g. (npr. Kerner, Pinot sivi, Chardonnay, rajnski rizling, Muškat žuti), dok ostale sorte cvatnjom započinju ovih dana (npr. Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina, Sauvignon i dr.)!

Budući u narednim danima očekujemo vrlo vruće i sparno razdoblje s rasponom najviših temperatura 32-34°C cvatnja vinove loze će završiti u svega nekoliko dana!

Stoga vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a vlasnicima koji su u proteklom razdoblju obavljali mjere zaštite u nešto skraćenim razmacima prema ranijim uputama mogu planirati naredne aplikacije 13-15 dana od prethodne (vjerojatno s krajem cvatnje vinove loze)!

Zdravstveno stanje u nasadima: Još dana 10. i 11. svibnja o.g. pronađeni su prvi znakovi sive plijesni (Botrytis cinerea) na lišću nekih vinskih sorta loze (npr. Rajnski rizling, Graševina), ali se bolest unatoč povoljnim svibanjskim uvjetima nije naknadno jače širila!

U danima 27.-31. svibnja o.g. zabilježili smo posljednje četiri primarne zaraze uzročnikom plamenjače (Plasmopara), čije je skriveno razdoblje (inkubacija) završilo u danima 4. i 5. lipnja o.g.! Naknadno smo dana 7. i 8. lipnja 2019. pronašli prve simptome ove bolesti na lišću vinske sorte Pinot sivi (tzv. “uljne pjege” bez fruktifikacije) (na lokalitetima Sveti Urban i Trnovčak)!

Nakon 5. lipnja o.g. prosječne vrijednosti vlažnosti zraka padaju sa 88 % na 60-67 %, a dnevne temperature u narednim danima rastu do 34°C. Uz visoki UV faktor, nema najava novih oborina, pa tijekom naredna 5-6 dana nema veće opasnosti od sekundarnog (epidemijskog) širenja ove bolesti (zbog južnog vjetra nakon 6. lipnja o.g. nema više dugotrajne jutarnje rose)!

Ipak, vlasnicima vinograda koji tijekom posljednjih 40-ak dana nisu provodili preporučene mjere zaštite, savjetujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje biljaka i u slučaju pojave znakove ove bolesti provesti mjere usmjerene zaštite primjenom kurativno-eradikacijskih kombiniranih organskih fungicida za suzbijanje plamenjače (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Nema dojave prvih simptoma sušice cvata (Phoma glomerata), a pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u drugoj polovici lipnja ili tek početkom srpnja o.g.

Pepelnicu (Erysiphe) je u vinogradima ove sezone od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama trebalo usmjereno suzbijati barem pet-šest puta (od početka travnja do početka lipnja o.g.), a plamenjaču (Plasmpara) barem tri-četiri puta (od početka svibnja do početka lipnja o.g.)(ovisno o izboru fungicida)!

Stoga je sada razmake tretiranja u vinogradima gdje nema simptoma bolesti moguće povećati na 14-16 dana, odnosno naredne aplikacije planirati tek završetkom cvatnje vinograda! Preporučujemo pričekati kraj cvatnje vinograda i nastaviti provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Tijekom cvatnje vinograda ne preporučujemo primjenu anorganskih spojeva – bakarnih i sumpornih fungicida! U cvatnji vinograda ne preporučujemo koristiti niti organski meptil-dinokap!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon 20. svibnja o.g. ne bilježimo značajniju aktivnost pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a već u ranijim uputama najavili smo da usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije prije cvatnje nije potrebno provoditi! Umjesto ranije prosječnog ulova 647 leptira po ferotrapu prezimljujuće ili prve generacije pepeljastih grožđanih moljca (Lobesia botrana), ove smo godine uhvatili samo 18 leptira na lokalitetu Trnovčak do 33 jedinke na lokalitetu Orehovčak (od 8. travnja do 8. lipnja o.g.!), što je značajno manja brojnost od očekivane kritične vrijednosti! Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) nismo zabilježili!

Tijekom cvatnje je zabranjena primjena insekticida u vinogradima!

Nakon cvatnje vinograda preporučit ćemo prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U mladim nasadima sadnje 2019. godine, kada mladice narastu na dužinu 15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida (npr. mankozeb, metiram, folpet, ditianon), preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >30°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka od prvog tjedna mjeseca lipnja o.g. moguća je pojava prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD).

Zbog naglog porasta mladica vinove loze od početka mjeseca lipnja o.g.  na mnogim je mjestima vidljivo vršno žućenje najmlađeg lišća kao posljedica nedostatka željeza!

U cvatnji vinograda ne preporučujemo koristiti folijarna vodo-topljiva hranjiva!

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

DODATNA  OBAVIJEST VINOGRADARIMA:

Na MESAP-u radionica o zlatnoj žutici (Grapevine Flavescence dorée, FD)!

Dana 15. lipnja 2019. (subota) s početkom u 16.00 sati održat će se u okviru 21. Međunarodnog sajma poduzetništva u Nedelišću stručna radionica – predavanje: „Suživot europske vinove loze i zlatne žutice?“ (dvorana na katu MESAP-ovog paviljona, Nedelišće) (autor mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.)! Pozivamo sve vlasnike vinograda da čuju novosti o suzbijanju američkog cvrčka nakon zabrane primjene nekih ranije dopuštenih insekticida! Možemo li Međimursko vinogorje sačuvati od pošasti 21. stoljeća?! Na radionici će biti prikazane i druge aktualne informacije o mjerama zaštite vinograda nakon cvatnje!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

 

 

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Posljednja uputa za zaštitu kupusnjača iz ranijih rokova sadnje upućena je prije tri tjedna (14.5.2019.). Premda tradicionalno tek nakon blagdana Svetog Vida (15.6.) počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem, tržni proizvođači ljetnih kupusnjača višekratno obavljaju sadnju i njegu usjeva, a već neko vrijeme traje berba glavica zelja na parcelama iz ranijih rokova sadnje. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te se priprema sadnja lokalnog Varaždinskog zelja tipičnih spljoštenih zelenih glava.

Zadnji tjedan mjeseca svibnja o.g. i prvi tjedan mjeseca lipnja o.g. potpuno se meteorološki razlikuju: ekstremno vlažno i kišovito vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana proteklog mjeseca svibnja o.g.! Kiša je pada svakodnevno 27., 28., 29., 30. svibnja 2019., te manja količina 31.5. 2019.! Na svim je mjernim mjestima u Međimurju u danima 27.-31.5. 2019. palo od 63,6 mm (Donja Dubrava) do 78,0 mm (Mursko Središće)! Ipak, najveće je količina kiše u istom razdoblju zabilježena u najzapadnijim dijelovima Županije: na području općine Štrigova čak 125,2 mm (mjerno mjesto Orehovčak)! Prosječne su dnevne temperature 26.-30. svibnja 2019. zbog sjevernog vjetra ponovno pale na vrijednosti 12,7 do 16,4°C, a prosječna dnevna vlažnost zraka zadnjih pet dana proteklog mjeseca je iznosila 79,2-99,8 %. Naprotiv, u prvom tjednu mjeseca lipnja dominira vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje: najviše su dnevne temperature posljednjih pet dana u rasponu 27,2-30,7°C, kiša na većini mjesta tijekom lipnja o.g. nije padala (izuzev kratkotrajnih pljuskova lokalnog značaja), jutrom dominira sumaglica i rosa (uz svakodnevno jutarnje zadržavanje vlage u usjevima 400-600 minuta), te je vrlo sparno s prosječnim dnevnim vrijednostima vlažnosti zraka najčešće u rasponu 76-80 %! Vruće i sparno razdoblje očekujemo u narednim danima uz najviše dnevne temperature 28-32°C!

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika na tek posađenim poljima kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.) i tripsi (Thrips tabaci). Usjeve kupusnjača u kojima započinje formiranje glavica napadaju različiti uzročnici “crvljivosti”, među kojima ističemo: kupusni moljac (Plutella), kupusni bijelac (Pieris) i lisne sovice (Mamestra). Stoga je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje kupusnjača u polju, te prema navedenim najvažnijim vrstama štetnih organizama poduzeti mjere usmjerene zaštite dopuštenim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Zbog globalnih klimatskih promjena (vrućina, sparina) zadnjih sezona sve češći nametnik postaje i kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella).

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) već u prvim mjerama folijarnog tretiranja preventivno preporučujemo primjenu registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida.

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. najbolje u kasnim večernjim. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta Varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem i/ili orošavanjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Stoga je potrebno planirati provoditi preventivne mjere radi suzbijanja navedenih uzročnika gljivičnih bolesti primjenom dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ipak, dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati mikro-biološke pripravke na osnovi Bacillis subtilis ili u ograničenom pristupu manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 14. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Obavezno im je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih bio-stimulatora  u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima cikle i šećerne repe

Protekli je mjesec svibanj bio iznadprosječno prohladno-vlažan: mjesečna je temperatura zraka bila 3°C niža od očekivane vrijednosti, a pritom je padalo značajno više oborina od očekivanja (73,7 mm): npr. od 160,2 mm (općina Donja Dubrava)(istočno Međimurje) do 258,4 mm (općina Štrigova)(zapadno Međimurje)! Noćne su temperature do 18. svibnja o.g. često bile niže od 5°C, ali najviše su dnevne temperature zadnja četiri dana naglo porasle na vrijednosti 27,2-30,5°C. Isto nas očekuje u narednih 5-6 dana: vruće i vrlo sparno razdoblje s jutarnjom sumaglicom (rosom)!

Iz biljne skupine “lobodnjača” na području SZ Hrvatske poljoprivrednici na najčešće uzgajaju jednu povrtnu i industrijsku biljnu vrstu: ciklu i šećernu repu.

Potražnja zadnjih godina za ciklom sve više raste jer sok od cikle pomaže pri slabokrvnosti te je koristan kod liječenja malignih tumora, leukemije i posljedica radioaktivnog zračenja! Najbolje uspijeva na dubokim, srednje teškim i alkalnim tlima (pH 6 do 7,2). Cikla ne podnosi samu sebe, pa se uzgoj na istu površinu ne smije ponavljati najmanje 3 godine. Može se uzgajati sadnjom presadnica već rano u proljeće (npr. početkom travnja) ili sjetvom najkasnije do sredine srpnja (ovisno o planovima prodaje). Kod ljetnog uzgoja polja cikle valja opremiti sustavima za navodnjavanje! Preporučuje se sijati je na većoj udaljenosti (barem 100 m) od blitve, šećerne i stočne repe zbog širenja istih bolesti i štetnika.

U Međimurju se cikla najviše tržno uzgaja u južnim područjima uz rijeku Dravu!

Sjetva šećerne repe je zadnjih godina u Međimurju značajno smanjena.

Obično prve simptome pjegavosti (Cercospora, Ramularia) pronalazimo na usjevima cikle, a ovih dana proizvođači šećerne repe iz istočnog (donjeg) dijela Međimurja dostavljaju biljne uzorke sa prvim simptomima sive pjegavosti (Ramularia)!

VAŽNO: Budući smo tijekom mjeseca svibnja o.g. na lokalitetima uz rijeku Dravu zabilježili 160-180 mm oborina, a zadržavanje vlage na biljnim organima je trajalo duže od 20.000 minuta, zbog takvih smo uvjeta u proteklom razdoblju zabilježili raniju prvu pojavu simptoma sive pjegavosti lišća šećerne repe (Ramularia beticola), a bolest je javlja i na usjevima cikle!

U narednim danima očekujemo i vrlo povoljne uvjete za razvoj pjegavosti lišća cikle i šećerne repe (Cercospora beticola) (čemu će svakako pogodovati dugotrajne jutarnje rose i temperature zraka od 25° do 35°C, pri čemu su noćne vrijednosti barem 15°C a relativna vlažnost zraka je iznad 90 %)!!

Također, kada ciklu uzgajamo u ljetnom razdoblju, a usjev navodnjavamo “kišenjem” ili “orošavanjem”, tada uvijek očekujemo jaču pojavu pjegavosti lišća (Cercospora). Prepoznaje se po razvoju sitnih, okruglih, pjega promjera do 2 mm, a na plojci ih može biti vrlo mnogo! Središnji dio tih pjega je svjetlo-smeđe ili sivo-bijele boje, sa crvenkastim rubnim tkivom prema zdravom dijelu plojke. Zbog povećanja broja pjega zaraženo se lišće može potpuno propasti (osuši se i pada na zemlju). Pjegavost se prvo razvija na starijem lišću ili na vanjskom dijelu lisne rozete. Kasnu pojava pjegavosti na starijem lišću kada je već formiran zadebljali korijen cikle možemo zanemariti. Ali, ako ciklu za ljetnog uzgoja posijemo kraj polja gdje se uzgaja kao proljetni usjev neka druga “lobodnjača” (npr. šećerna repa, blitva ili cikla iz ranog uzgoja), tada se pjegavost može preseliti na mlade biljčice pa su zabilježeni gubitci uroda do 40 % ili biljke cikle propadaju.

Mjere zaštite šećerne repe i cikle potrebno je provoditi nakon pojave prvih znakova bolesti (pjegavosti)! Stoga proizvođačima šećerne repe i cikle preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje svojih usjeva i provoditi usmjerene mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pjegavost i palež lišća repe se prvo pojavi na poljima gdje se šećerna repa ne uzgaja u preporučenom agrotehničkom plodoredu, odnosno na poljima udaljenim do 100 m od prošlogodišnjih repišta.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti pjegavosti lišća šećerne repe (Cercospora beticola) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je unutar populacije bolesti slabija osjetljivost (umjerena rezistentnost) na azoksistrobin. Isti izolati su pokazali osjetljivost na druga dva strobilurina (piraklostrobin i trifloksistrobin). Izolati Cercospora beticola pokazali su općenito smanjenu osjetljivost na triazolni fungicid tetrakonazol. Od 11 izolata 8 ih je pokazalo slabiju osjetljivost ili rezistentnost! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Preporučujemo i folijarno tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglašenim sadržajem mikro-hranjiva bor (s folijarnim hranjivima ne miješati dopuštene bakarne pripravke).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima plodovitog povrća u plastenicima i otvorenim poljima

Krajem prve dekade i sredinom proteklog mjeseca svibnja (15.5. 2019.) upućena je preporuka tržnim proizvođačima povrća, ali uglavnom vlasnicima zaštićenih prostora (plastenika), jer zbog specifičnih vremenskih uvjeta proteklog mjeseca nije bila moguća uobičajena sadna plodovitog povrća na otvorene gredice – naročito ne u manjim vrtovima uz okućnice i vikendice! Naime, protekli je mjesec svibanj bio iznadprosječno prohladno-vlažan: mjesečna je temperatura zraka bila 3°C niža od očekivane vrijednosti, a pritom je padalo značajno više oborina od očekivanja (73,7 mm): npr. od 160,2 mm (općina Donja Dubrava)(istočno Međimurje) do 258,4 mm (općina Štrigova)(zapadno Međimurje)! Noćne su temperature do 18. svibnja o.g. biće niže od 5°C, pa su presadnice rajčice i paprike na otvorene gredice proizvođači sadili tek tijekom zadnje dekade proteklog mjeseca!

Najviše su dnevne temperature zadnja tri dana naglo porasle na vrijednosti 27,2-29,5°C. Isto nas očekuje u narednih 5-6 dana: vruće i vrlo sparno razdoblje s jutarnjom sumaglicom (rosom) i mogućim poslijepodnevnim pljuskom lokalnog značaja (npr. danas popodne)!

Već krajem svibnja i početkom lipnja u kontinentalnim područjima započinje zrioba i berba plodovitog povrća pri uzgoju u negrijanim plastenicima, poglavito velikih (salatnih) krastavaca, pa u mjerama kemijske zaštite birati isključivo sredstva koja imaju karencu kraću od 7 dana, a pritom izbjegavati primjenu fungicida koji nepovoljno utječu na cvatnju i zametanje plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Toplo i sparno meteorološko razdoblje više pogoduje prekomjernom množenju štetnih organizama životinjskog podrijetla, u zaštićenog proizvodnji plodovitog povrća, ali i na otvorenim gredicama. Među njima gotovo se svake godine javljaju lisne uši, štitasti moljci, tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Od početka mjeseca svibnja o.g. ponovno bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), čije gusjenice često napadaju plodovito povrće u početku dozrijevanja (npr. rajčicu) i rane kupusnjače! Primjenu insekticida prilagoditi vrsti štetnog organizma i propisanoj karenci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Od uzročnika bolesti tek od početka mjeseca lipnja o.g. veća opasnost prijeti od vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. pepelnice, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.).

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida kratke karence u trajanju 3 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na otvorenom malim krastavcima (kornišonima) u prvoj zaštiti koristiti fungicide karence do 10 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a naknadno tijekom mjeseca lipnja i srpnja kada još više prijeti razvoj plamenjače (Pseudoperonospora) u vrijeme dozrijevanja i berbe plodova moguće je koristiti samo pripravke kraće karence u trajanju samo 3-4 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U usjevima paprike je potrebno svakako poduzeti mjere mikrobiološkog ili kemijskog suzbijanja gangrene korijenova vrata (Phytophthora capsici), a na nadzemnim organima preporučujemo planiranje usmjerenog suzbijanja najčešćih bolesti iz skupine pepelnica, plijesni, pjegavosti i antraknoze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)(postavljati plave ljepljive ploče!)! Kad se pojavi kritična populacija u cvjetovima preporučujemo provesti njihovo usmjereno kemijsko suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u jadranskom dijelu Hrvatske sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile su osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin i alfacipermetrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, te su sve bile rezistentne na primjenu lambda-cihalotrina i tiametoksama! Na primjenu spinosada bilo je osjetljivo 29 % testiranih populacija, a 71 % je bilo rezistentno (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima!

VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja, ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne (botaničke) pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Također, plodovito je povrće u plastenicima osjetljivo na vršnu trulež zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.

Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla (već od sredine mjeseca svibnja o.g. pronalazimo biljke i dostavljaju se biljni uzorci rajčice za koje vjerujemo da su zaraženi virusnom infekcijom TSWV – naročito pri uzgoju rajčice u plastenicima gdje se u blizini proizvode cvjetne presadnice).

Biljne uzorke je na determinaciju uzroka neželjenih promjena moguće dostaviti u prostorije Savjetodavne službe u Čakovcu.

VAŽNO: Dana 22.5. 2019. primijećeni su prvi simptomi plamenjače u usjevima krumpira (Phytophthora infestans), a bolest je već 30.5. 2019. istovremeno napala rajčicu u bližim plastenicima! Stoga proizvođačima rajčice u blizini krumpirišta preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje biljaka i provoditi preventivne mjere za suzbijanje najopasnije bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Zbog visoke vlažnosti zraka u proteklom je razdoblju bilo ograničeno provjetravanje zaštićenih prostora gdje se uzgaja plodovito povrće (krastavci, paprika, rajčice), pa je moguća i prva pojava uzročnika bolesti iz skupine truleži i plijesni (Botrytis, Scleraotinia).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije povrća (rajčica, grah) i cvijeća (npr. pelargonije, jaglaci…) su bile osjetljive na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost nije utvrđena! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima krumpira

Prije samo tjedan dana (28.5. 2019.) i početkom druge polovice svibnja o.g. (16.5. 2019.) upućene su upute tržnim proizvođačima krumpira o primarnim uvjetima za ranu pojavu uzročnika plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) i prvim preporučenim mjerama usmjerene zaštite!

U danima 22.-27. svibnja 2019. pronalazimo prva žarišta uzročnika plamenjače krumpira (Phytophthora infestans), uglavnom uz rubove parcela gdje su protekle jeseni odbačeni zdravstveno neispravni gomolji. Zbog vjetrovitih i sparnih dana, sa jutarnjim dugotrajnim rosama i sumaglicom, u proteklom razdoblju očekujemo epidemijsko širenje bolesti na okolna slabije zaštićena krumpirišta!

Tome naročito pogoduje ekstremno vlažno i kišovito vrijeme koje smo bilježili zadnja četiri dana proteklog mjeseca svibnja o.g.! Kiša je padala u većim količinama svakodnevno 27., 28., 29., 30. svibnja 2019., te manjoj mjeri 31.5. 2019.!

Na svim je mjernim mjestima u istočnom i središnjem dijelu Međimurju u danima 27.-31.5. 2019. palo od 63,6 mm (Donja Dubrava) do 78,0 mm (Mursko Središće)! Ipak, najveće je količina kiše u istom razdoblju zabilježena u najzapadnijim dijelovima Županije: na području općine Štrigova čak 125,2 mm (mjerno mjesto Orehovčak)! Prosječne su dnevne temperature 26.-30. svibnja 2019. zbog sjevernog vjetra ponovno pale na vrijednosti 12,7 do 16,4°C, a prosječna dnevna vlažnost zraka tih je dana iznosila 90,3-99,8 %. Zadržavanje vlage na biljnim organima nakon 27. svibnja o.g. traje 7.365 minuta (bilježeno uz riječne doline)!

Protekli je mjesec svibanj bio iznadprosječno prohladno-vlažan: mjesečna je temperatura zraka bila 3°C niža od očekivane vrijednosti, a pritom je palo od 86,5 mm (Donja Dubrava)(ukupno 160,2 mm) do 184,7 mm (Štrigova)(ukupno 258,4 mm) više oborina od mjesečnog prosjeka (73,7 mm)! Na mjernim mjestima uz rijeke zabilježeno je ukupno mjesečno (svibanjsko) zadržavanje vlage na biljkama u trajanju >20.000 minuta (npr. Mursko Središće)!

U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature u rasponu 26-29°C, bit će vrlo sparno, uz jutarnje rose i sumaglice. Mogući su i lokalni poslijepodnevni pljuskovi, kao npr. tijekom protekla dva dana kada je u središnjem dijelu zabilježeno do 16,4 mm (Belica)!

VAŽNO: Kao što smo u preporukama od 16.5. i 28.5. 2019. najavili nakon vrlo povoljnih uvjeta za primaran (i skriveni) razvoj plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) koje smo zabilježili do sredine mjeseca svibnja o.g., dana 22.5. 2019. pronađeni su prvi znakovi ove bolesti u usjevu krumpira u središnjem dijelu Županije! Naknadno smo otkrili nova “žarišta” ove bolesti (27.5. 2019.) (Belica), a isto se uz riječne doline događa u danima 31.5.-3.6. 2019.! Stoga proizvođačima nadalje savjetujemo svakodnevno pregledavati rubne dijelove parcela gdje su odbačeni prošlogodišnji zdravstveno neispravni gomolji, a naknadno je ove sezone posađen na istu površinu krumpir!

Također, obavezno pregledavati zdravstveno stanje krumpirišta na kritičnim mjestima: uz depresije na poljima gdje se duže zadržava voda, u blizini mjesta sa odbačenim prošlogodišnjim gomoljima, te uz riječne doline Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga (rosa, magla)! Jače su osjetljive na bolest ranije sorte krumpira koje ranije zatvaraju cimom redove (npr. Riviera, Adora, Colomba, Bellarosa, Arizona, Vineta, Sylvana…), ali bolest se nošena vjetrom javlja na vršnim dijelovima cime na susjednim parcelama!

Preporučujemo obavezno provođenje prvih mjera kemijske zaštite primjenom fungicida radi suzbijanja najopasnije bolesti cime – plamenjače (Phytophthora infestans) dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Razmake između prvih aplikacije preporučujemo skratiti na najviše 10-ak dana (na poljima gdje je pronađena krumpirova plijesan skratiti razmake među prve aplikacije na samo 4-5 dana)!!

Moguće je u “žarištima” prve pojave krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) lokalno primijeniti totalni herbicid dopušten za kemijsko spaljivanje (desikaciju) cime krumpira (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), kako bi se spriječilo širenje bolesti!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Tek nakon 27. svibnja o.g. dnevne ocjene za razvoj koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria solani) rastu na vrijednosti >1 (njihova suma ovih dana dostiže vrijednost 25). Ali, trenutno je puno veća opasnost od epidemijskog širenja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans)! Moguće je na osjetljivim sortama krumpira na koncentričnu pjegavost (Alternaria) u mjerama zaštite koristiti kombinirane fungicide, registrirani za istovremeno suzbijanje plamenjače (Phytophthora infestans) i koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Budući smo u većem dijelu mjeseca svibnja o.g. bilježili prohladno-vlažno razdoblje s temperaturama zraka koje su bile na mjesečnoj razini niže 3°C od očekivanih prosjeka, u takvim uvjetima nismo zabilježili pojačanu aktivnost prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Primjenu dopuštenih insekticida za suzbijanje ovog štetnika (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) planirati tek nakon prve pojave ličinki, zbog čega je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje cime krumpira.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve testirane populacije su bile rezistentne (otporne) na klorpirifos, cipermetrin, lufenuron i klorantraniliprol. Na tiakloprid je bilo rezistentno 50 % testiranih populacija. Na metaflumizon je bilo rezistentno oko 30 % populacije, a 70 % je bilo osjetljivo. Sve testirane populacije su bile osjetljive na sponosad (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači krumpira mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima nasada koštičavog voća o mjerama zaštite u prvoj polovici lipnja

Posljednja preporuka sa nekim nabrojanim pripravcima za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije dvanaest dana (22. svibnja o.g.)!

Ekstremno vlažno i kišovito vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana proteklog mjeseca svibnja o.g.! Kiša je pada svakodnevno 27., 28., 29., 30. svibnja 2019., te količina 31.5. 2019.!

Na svim je mjernim mjestima u Međimurju u danima 27.-31.5. 2019. palo od 63,6 mm (Donja Dubrava) do 78,0 mm (Mursko Središće)! Ipak, najveće je količina kiše u istom razdoblju zabilježena u najzapadnijim dijelovima Županije: na području općine Štrigova čak 125,2 mm (mjerno mjesto Orehovčak)! Prosječne su dnevne temperature 26.-30. svibnja 2019. zbog sjevernog vjetra ponovno pale na vrijednosti 12,7 do 16,4°C, a prosječna dnevna vlažnost zraka zadnjih pet dana proteklog mjeseca je iznosila 79,2-99,8 %. Zadržavanje vlage na biljnim organima nakon 27. svibnja o.g. traje 6.765 minuta (bilježeno uz riječne doline)!

Protekli je mjesec svibanj bio iznadprosječno prohladno-vlažan: mjesečna je temperatura zraka bila 3°C niža od očekivane vrijednosti, a pritom je palo od 86,5 mm (Donja Dubrava) do 184,7 mm (Štrigova) više oborina od mjesečnog prosjeka (73,7 mm)! Na mjernim mjestima uz rijeke zabilježeno je ukupno mjesečno (svibanjsko) zadržavanje vlage na biljkama u trajanju >20.000 minuta (npr. Mursko Središće)!

U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature u rasponu 26-29°C, bit će vrlo sparno, uz jutarnje rose i sumaglice. Mogući su i lokalni poslijepodnevni pljuskovi, kao npr. tijekom jučerašnjeg dana kada je u središnjem dijelu zabilježeno od 3,4 mm (Novakovec) do 16,2 mm (Belica)!

Zbog topline i sparine još uvijek očekujemo jači sekundarni razvoj bolesti lišća koštičavog voća, npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca) i truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma).

Krajem druge dekade i početkom treće proteklog mjeseca svibnja (16.-22.5.) bilježen je aktivan let breskvina savijača (Cydia molesta) i leptira šljivina savijača (Cydia funebrana), dok brojniju populaciju breskvina moljca (Anarsia lineatella) još nismo zabilježili!

VAŽNO: Lipanjske mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i započinjemo berbom više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Stoga u nasadima bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čija berba započinje sredinom ili tek krajem mjeseca srpnja ili tijekom kolovoza.

Za moguće suzbijanje različitih uzročnika bolesti prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Kontinuirani let leptira breskvina savijača (Cydia molesta) traje ove sezone u zapadnom dijelu Međimurja od 26. ožujka o.g., a u središnjem dijelu nakon 10. travnja o.g.! Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina u narednom razdoblju voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo još 21. ožujka o.g., ali prema iskustvima iz ranijih sezona od šljivina savijača prve (prezimljujuće) generacije ne očekujemo značajne štete. Sredinom i u drugoj polovici lipnja o.g. očekujemo pojavu druge generacije ovog štetnika. Upravo je druga generacija ovog nametnika vrlo štetna na plodovima šljive u formi crvljivosti i naknadnog razvoja truleži (Monilinia), pa njegovo usmjereno suzbijanje najavljujemo u drugoj polovici lipnja i tijekom mjeseca srpnja o.g.!

U protekloj je preporuci najavljeno da krajem svibnja i početkom lipnja očekujemo pojavu uzročnika “crvljivosti” plodova trešnje: europske i sjeverno-američke trešnjina muha (Rhagoletis cerasi, Rhagoletis cingulata)! Svakako vlasnicima plantažnih nasada trešanja u kojima dominiraju kasne sorte dozrijevanja preporučujemo čim prije postavljanje žutih ljepljivih ploča i praćenja brojnosti trešnjine muhe, te samo nakon kritičnih brojeva ulova moguće provesti usmjerene mjere zaštite dopuštenim insekticidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Primjerice, u središnjem dijelu Županije na sorti trešnje Van tijekom razdoblja 26.-31.5. 2019. uhvaćeno je 7 odraslih oblika trešnjine muhe, što je značajno iznad praga odluke za sumjereno suzbijanje ovog štetnika. Ipak, zbog neuobičajeno velike količine oborine u razdoblju 27.-30. svibnja o.g. zabilježeno je masovnije pucanje plodova ranih sorata trešnji i naknadni razvoj truleži (Monilinia)! Stoga praćenje trešnjine muhe i moguće usmjereno suzbijanje ovih dana svakako preporučujemo na sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. Kordia, Regina)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr