MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest proizvođačima soje

Zadnjih je godina značajno povećan interes poljoprivrednik za sjetvom soje, a na području Međimurske županije površine zasijane ovom kulturom gotovo su četverostruko veće u odnosu na razdoblje prije prijema naše zemlje u punopravno članstvo EU. Važniji razlog povećanja interesa poljoprivrednika za sjetvom soje su  novosti u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine (provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”). Naime soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik (kao glavni usjev), te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: Od 2018. godine u svim usjevima koji se prijavljuju putem jedinstvenih zahtjeva za izravna plaćanja (Agronet) za uzgoj na ekološki značajnim površinama nije dopuštena primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja!

Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).

U posljednjih trideset dana u Međimurju je zabilježeno relativno mala količina oborina: na većini mjernih lokaliteta u središnjem i istočnom dijelu Međimurja manje od 10,0 mm! Kapacitet tla za vodu iznosi oko 15 %, a temperatura tla na dubini 7 cm posljednja je tri dana ponovno veća od 9°C . U takvim su uvjetima tržni proizvođači u proteklim danima na većini planiranih površina posijali soju.

Korovna flora soje tipično je “okopavinska! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

U narednim danima očekujemo suho razdoblje, naredna 2-3 jutra još uvijek s temperaturama nižim od 4°C, ali dnevne vrijednosti će rasti do 24°C! Moguće oborine očekujemo tek nakon Uskršnjih blagdana (14.4. 2020.)!

Uz dobru pred sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla (što trenutno nije slučaj), proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!

 

Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).  Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!

Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em). Na parcelama prijavljenim kao ekološki značajne površine (EZP) u jedinstvenim Agronet zahtjevima primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja nije dopuštena!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

Posljednja uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka upućena je prije dvanaest dana (26. ožujka o.g.), a naknadno smo prije četiri dana (3.4. 2020.) prikazali zabilježene negativne temperature u danima 31.3.-3.4. 2020. (vidi Tablicu 1. u obavijesti od 3.4. 2020.) i njihov mogući negativni utjecaj na generativne voćne organe (procjena šteta od smrzavanja!). Manje štete od niskih negativnih temperatura očekujemo na lokalitetima zapadnog dijela Županije (Gornje Međimurje). Jutarnje su temperature još uvijek relativno svježe (danas ponovno mraz uz riječne doline -1,4°C), ali posljednja četiri dana najviše vrijednosti dostižu 16,5° do 19,2°C. Nadalje će biti stabilno i suho s najvišim dnevnim temperaturama 20°C! Stoga je u proteklih tjedna dana nastavljeno otvaranje cvjetnih pupova, a kod dominantne sorte jabuka (npr. Iadred) prvi središnji cvjetovi bili su otvoreni već krajem proteklog tjedna (28.3. 2019.), dok kod sorte Zlatni delišes razvoj “roza balona” još nije značajno započelo!

Cvatnja je jedan od najosjetljivijih razvojnih stadija svih voćnih vrsta, a osim mogućeg štetnog utjecaja niskih temperatura i primjena većine sredstva za zaštitu bilja je tada ograničena zbog mogućeg negativnog utjecaja na klijavost polena ili zbog potencijalne opasnosti (otrovnosti) za oprašivače (pčele medarice)!

U posljednjih mjesec dana zabilježili smo manje od 10 mm oborina, a tek pri narednim značajnim (>10 mm) i nešto toplijim oborinama (npr. uz raspon temperatura od 4° do 17°C) očekujemo vrlo povoljne uvjete za razvoj najvažnije bolesti jabuka i krušaka- uzročnika krastavosti (Venturia)!

Mjereno od početka 2020. godine zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad 0°C do kraja prvog tjedna mjeseca travnja u središnjem dijelu Županije iznosi 495,1°C pa će naredne obilnije oborine sigurno pogodovati oslobađanju jačeg prezimljujućeg potencijala (askospora) uzročnika krastavosti! Protekla je 2019. sezona bila vrlo povoljna za razvoj krastavosti jabuka i krušaka (povijesni rekordi oborina u mjesecu svibnju), pa je prezimljujući potencijal ove bolesti značajan!

Jače oslobađanje prezimljujućeg potencijala uzročnika krastavosti očekujemo u nasadima gdje krajem protekle jeseni nije primijenjena otopina UREA-e, gdje mehanički nije sakupljano i uništeno otpalo lišće nakon zimske rezidbe, gdje krajem zime nije primijenjen vapneni dušik, te u nasadima gdje je lanjsko lišće “sakupljeno” u mrežama protiv tuče iznad vrhova voćaka!

U takvim nasadima već i manja količina oborina u narednim danima (>0,2 mm), uz dugotrajno vlaženje biljnih organa (>13 sati), može pri jutarnjim temperaturama >10°C uzrokovati slabiju primarnu zarazu!

 

VAŽNO: Ovisno o količini oborina, dužini vlaženja osjetljivih voćnih organa, izboru pripravaka i razmaku od prethodne aplikacije moguće je planirati naredne mjere preventivne (ili kurativne) zaštite registriranim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naredne oborine očekujemo tek krajem Uskršnjih blagdana (13.4. 2020.)!

Tek dugotrajno vlaženje cvjetnih organa (>15 sati) moguće može uzrokovati i početni razvoj smeđe paleži (Monilinia). Budući temperature zraka u narednih tjedan dana ne očekujemo značajno iznad 20°C (uz svježa jutra), u takvim uvjetima još ne očekujemo mogući razvoj karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora)!

Od početka zadnje dekade mjeseca ožujka o.g. (23.3.) primjećujemo razvoj pepelnice jabuka (Podosphaera leucotricha) iz pupova (naročito u nasadima gdje je ova bolest bila jače prisutna nakon 2019. sezone)!

Ne koristiti insekticide tijekom cvatnje jabuka i krušaka!

U cvatnji jabuka pratimo pomoću bijelih ljepljivih ploča let jabučne osice (Hoplocampa testudinea), a pomoću feromonskih klopki druge ekonomski značajne leptire, među kojima smo u proteklom razdoblju zabilježili početak leta: npr. prezimljujuće populacije breskvinog savijača (Cydia molesta) i neke vrste savijača kožice plodova (Archips)!

 

VAŽNO: Stoga ponovno obavještavamo vlasnike plantažnih nasada jabuka i krušaka, korisnike potpora za IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) tip operacije “Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki“, da u svoje nasade postave feromonske klopke za praćenje populacije štetnih organizama!

Također, početkom i tijekom pune cvatnje jabuka potrebno je postaviti metodu konfuzije (zbunjivanja) jabučnog savijača (Cydia pomonella) (npr. Isomate C TT), što savjetujemo korisnicima IAKS potpora Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) tip operacije “Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima“!

 

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

 

Obavijest vlasnicima nasada krušaka!

Neke sorte krušaka započele su cvatnjom krajem mjeseca ožujka (28.3.), a većina sorata je ovih dana u punoj cvatnji. Radi suzbijanja uzročnika krastavosti krušaka (Venturia pyrina) preporučujemo tijekom cvatnje redovitu i naizmjeničnu primjenu registriranih  površinskih organskih fungicida, anilino-pirimidina i strobilurina (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (broj i raspored aplikacija prilagoditi najavama oborina – najbolje preventivno prije najavljenih kiša)!

Samo u uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja moguća je na kruškama pojava bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae).

U nasadima krušaka tijekom i krajem cvatnje kontrolirati populaciju kruškine buhe (Psylla pyri), a mjere suzbijanja provoditi nakon što iz odloženih jaja razvojem započne barem 30 % ličinki (nakon cvatnje krušaka).

Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati i provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Fotografije koštičavog voća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, voćari mogu potražiti putem telefona ili elektroničke pošte!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća!

Od posljednje upute za zaštitu koštičavog voća proteklo je osamnaest dana (upućeno 19.3. 2020.), a u međimurskom plantažnom uzgoju su uglavnom zastupljene breskve (nektarine), šljive i trešnje! Uz okućnice i vikendice vlasnici pored navedenih voćnih vrsta još uzgajaju marelice i višnje! Dana 3.4. 2020. svim vlasnicima voćnih nasada uputili smo informaciju o vrlo niskim jutarnjim temperaturama zabilježenim uzastopno u danima 31.3.-3.4. 2020. (vidi Tablicu 1. u uputi od 3.4. 2020.)!

Protekla su tri tjedna (17.3.-5.4. 2020.) obilježile vrlo velike razlike u najvišim dnevnim i najnižim noćnim temperaturama zraka: još dana 17.3. 2020. u središnjem su dijelu Međimurja cvatnjom započele neke sorte bresaka i nektarina, a dana 20.3. 2020. isto je zabilježeno na nekim sortama trešnje (npr. Van) (ali sorta trešnje Kordia počinje otvaranjem prvih cvjetova tek ovih dana, a naknadno isto očekujemo kod sorte Regina). Sorta šljive Stanley u središnjem je dijelu Županije počela otvaranjem cvjetova još 17. ožujka o.g., a tijekom jučerašnjeg dana bilo je otvoreno 60-80 % cvjetova!

Smatramo da zabilježeni meteorološki uvjeti u dosadašnjom razdoblju nisu bili optimalni za oplodnju koštičavog voća (hladni vjetrovi, niske jutarnje temperature). Tijekom posljednja dva tjedna zabilježili smo negativne jutarnje temperature u osam navrata (u danima 22.3.-3.4. 2020.)!

Značajne oborine u dnevnim količinama >10 mm nismo zabilježili u posljednjih 30 dana, pa u proteklom razdoblju opasnosti od razvoja ekonomski važnijih uzročnika bolesti koštičavog voća nije bilo! U narednim danima očekujemo stabilno razdoblje sa svježim jutrima i dnevnim temperaturama u rasponu 17-20°C. Moguće oborine očekujemo tek krajem Uskršnjih blagdana (12./13.4. 2020.).

Tek naredne obilnije oborine mogu pogodovati razvoju jedne od najčešćih gljivičnih bolesti koštičavog voća: paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia spp.) (u količinama >10 mm, uz povišenu vlažnost zraka i dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivim biljnim organima >=15 sati). Stoga je preventivno prije sigurnije najave takvih padalina moguće primijeniti neki od dopuštenih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U plantažnim nasadima trešnje stabilno i suho razdoblje tijekom cvatnje umanjuje opasnost od primarnih zaraza bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae). Prezimljujuća mjesta uzročnika ove bolesti su zbog blage zime “aktivna” već od kraja mjeseca ožujka i početka travnja o.g.! Samo u slučaju moguće najave hladnijih kišnih dana sredinom travnja valja planirati i korištenje mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis subtilis)!

Najavljene dnevne topline (17-20°C) pogoduju pojavi štetnih organizma životinjskog podrijetla, u koštičavim voćnim vrstama to su najčešće lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.).

VAŽNO: U cvatnji svih voćnih vrsta je zabranjena primjena insekticida radi zaštite oprašivača!

U breskvama i nektarima krajem cvatnje preporučujemo suzbijati lisne uši (Aphidae) i štetne tripse (Thrips) primjenom registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Na šljivama u središnjem dijelu Međimurja, na sorti Stanley, kritični ulov šljivinih osica (Hoplocampa) na bijele ljepljive ploče (20 x 30 cm) je zabilježen tijekom posljednja dva dana (4. i 5.4. 2020.)! Razvoj odloženih jaja traje prosječno tjedan dana, pa smatramo da njihovo suzbijanje valja provoditi sredinom ovog ili početkom idućeg tjedna (8.-14.4. 2020.) (završetkom cvatnje dominantnih sorata šljiva)! Njihove pagusjenice napadaju tek zametnute plodove, pa na nezaštićenim stablima ubrzo nakon cvatnje primjećujemo masovno otpadanje tek zametnutih plodova šljiva.

Suzbijanje šljivinih osica preporučujemo provoditi registriranim insekticidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) isključivo u večernjim satima, odnosno u doba dana kada pčele medarice ne lete. Pritom cvatući podrast ispod voćaka (npr. maslačak) prije primjene insekticida nakon cvatnje mora biti pokošen!

Voćne osice također napadaju i druge kulture (npr. krušku i jabuku), ali optimalni rokovi njihova suzbijanja se poklapaju sa završetkom cvatnje, odnosno na šljivama i kruškama kalendarski su nešto raniji nego na jabukama.

Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta “preklapa” ne koristiti vrlo otrovne i opasne insekticide za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele). “Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati” (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: U manjim okućnicama moguće je nakon cvatnje šljiva radi usmjerenog suzbijanja šljivinih osica (Hoplocampa) koristiti insekticide dopuštene za amatersku primjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili biljne insekticide na osnovi prirodnog piretrina – dopuštene u ekološkoj proizvodnji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Aplikacije uvijek obavljati u večernjim satima kada pčele medarice ne lete!

Fotografije koštičavog voća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, voćari mogu potražiti putem telefona ili elektroničke pošte!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima voćnih plantažnih nasada!

Nakon što smo u prvih 20 dana mjeseca ožujka o.g. zabilježeno neobično toplo vremensko razdoblje sa značajnim odstupanjem temperatura zraka od prosjeka (s najvišim temperaturama zraka >20°C tijekom četiri dana), tijekom zadnje dekade u dva smo navrata tijekom četiri uzastopna dana bilježili vrlo niske noćne i jutarnje temperature: u razdoblju 22.-25. ožujka o.g. (vidi Tablicu 1. u preporuci od 26.03. 2020.) te ponovno u danima  u danima 31.3.-2.4. 2020. (vidi priloženu Tablicu 1.)!

 Tablica 1. Najniže jutarnje dnevne temperature tijekom zadnja četiri dana na nekim mjernim mjestima u Međimurju (od istočnog ili “donjeg” dijela prema zapadnom ili “gornjem” dijelu Županije)(mjerne stanice “iMetos”):

Datum Kotoriba D.Dubrava Sv.Juraj/T. Belica Novakovec M.Središće Trnovčak
31.3 -3,2°C -3,5°C -2,7°C -3,1°C -2,5°C -4,3°C -2,1°C
01.4. -3,9°C -4,0°C -3,3°C -3,6°C -3,8°C -4,1°C -2,4°C
02.4. -7,0°C -6,3°C -6,3°C -6,1°C -8,4°C -6,4°C -2,0°C
03.4. -4,5°C -4,2°C -4,6°C -3,6°C -4,8°C -3,8°C +1,3°C

 

Najhladnije je bilo u noći 1./2. travnja 2020. (između 21.00-6.30) kada su u jutarnjim satima u središnjem i donjem dijelu Međimurja zabilježe vrlo niske negativne temperature u rasponu od -6,1°C (Belica) do -8,4°C (Novakovec) (vidi Tablicu 1.). Zdravstvenim pregledom jabuka, trešnji, bresaka, nektarina i šljiva tijekom jučerašnjeg dana procjenjujemo da je uništena gotovo cjelokupna ovogodišnja tržna proizvodnja voća u Međimurju (jednako kao 2016. godine). Moguće nešto manje štete očekujemo na lokalitetima zapadnog ili gornjeg dijela Međimurja (vidi mjerne vrijednosti za lokalitet Trnovčak na području općine Štrigova u Tablici 1.).

Većina voćnih vrsta ove je godine zbog izrazito blage zime s iznadprosječno toplom veljačom, započela vegetaciju značajno ranije nego prosječnih sezona (vidi podatke u Tablici 1. u preporuci od 3.3. 2020.)!

Unatoč provedenim preventivnim aplikacijama pripravcima sa naglašenim sadržajem aminokiselina, vitamina i/ili ekstrakte morskih algi zbog vrlo niskih temperatura i nerazvijene lisne površine pozitivni učinci ove tijekom jučerašnjeg dana nisu zabilježeni! Najveće su štete u apsolutnim razmjerima zabilježene na dominantnim sortama jabuke (npr. Idared, Jonagold, Jonagored, Zlatni delišes, Crveni delišes, Braeburn, Gala, Fuji), naročito na lokalitetima središnjeg i istočnog dijela Županije, te uz riječne doline Mure i Drave. Također, prve procjene dokazuju da vrlo velike štete od smrzavanja očekujemo na kruškama (npr. Viljamovka, Morettinijeva, Fetelova), trešnjama (npr. Kordia, Regina, Van), šljivama (sorte Stanly, Čačanska ljepotica, Čačanska rodna i dr.), breskvama (Redhaven) i drugim voćnim vrstama.

U narednim danima očekujemo relativno stabilno razdoblje, jutra će još uvijek biti prohladna (ali bez naglašenih negativnih vrijednosti), a dnevne će temperature porasti na 15-17°C! Sutrašnjeg dana ponovno očekujemo sjeverni vjetar srednjeg intenziteta, pa u takvim uvjetima ne očekujemo vjerojatnost od razvoja primarnih zaraza uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka (i drugih uzročnika bolesti)!

VAŽNO: Na lokalitetima, voćnim vrstama i sortama gdje je zabilježeno potpuno propadanje uroda od niskih temperatura preporučujemo planirati reducirajuće mjere zaštite, provedbom smanjenog broja mjera zaštite samo protiv najvažnijih fizioloških bolesti i štetnika, dok tehnološke neželjene organizme (npr. različite uzročnike crvljivosti plodova, uzročnike skladišnih bolesti plodova) u najvećem dijelu voćnih nasada ove sezone neće trebati planirati niti provoditi.

U proljetnom razdoblju (travanj i svibanj), ovisno o količini i rasporedu oborina, obavezno provoditi mjere zaštite protiv primarnih zaraza dominantnih uzročnika bolesti u nasadima jabuka i krušaka (Venturia), trešnji (Blumeriella, Stimnina), šljiva (Stigmina, Tranzschellia, Polystigma), bresaka (nektarina) (Stigmina) i drugih voćnih vrsta.

Od štetnika u narednom razdoblju pratiti populaciju lisnih i štitastih uši, krvave uši jabuke i fitofagnih grinja, te samo prema njihovoj kritičnoj brojnosti planirati mjere zaštite (vidi Tablicu 1. prema preporuci od 18.3. 2020.)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Fotografije voćaka (i voćnih dijelova) sa mogućim neželjenim promjenama  proizvođači mogu poslati elektronskom poštom ili SMS porukom!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vinogradarima !

Prije tri tjedna (11.3. o.g.) vinogradarima je upućena preporuka za suzbijanje važnijih uzročnika bolesti drva i nekih prezimljujućih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. štitaste uši, štetne gusjenice). Od početka kalendarske 2020. do početka mjeseca travnja zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura na području središnjeg dijela Županije iznosio je 455,4°C! U takvim uvjetima bilježimo početak bubrenja i razvoj “vunastog pupa”, poglavito na vinskim sortama Chardonnay i Rizvanac, Muškat žuti, Rajnski rizling, Šipon ili Moslavac bijeli, Pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama – na pojedinom je trsju vidljiv razvoj prvih listića). Ipak, na nekim vinskim sortama razvoj pupova još nije tako naglašen: npr. u dominantnoj vinskoj sorti Graševina, zatim Sauvignonu, Sauvignonu Cabernet i sl.! U narednih nekoliko dana očekuje nas stabilno razdoblje sa svježim jutrima (mraz) i rasponom dnevnih temperatura 14° do 17°C. Naglašenim sjeverni vjetar moguće je u subotu (4.4. 2020.), a značajnije oborine ne očekujemo!

Zbog povijesnog rekorda oborina u svibnju protekle 2019. (na području vinorodne općine Štrigova tada smo zabilježili 264 mm!) vidljiv je značajni prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju na svim lokalitetima, a naročito na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće dugotrajnim vlaženjem biljnih organa a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva (naročito u nasadima s vidljivom promjenom boje u srebrno-bijelu uz sitne crne točkice na uzgojnoj rozgvi).

Neposredno prije i nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Važno je preventivno spriječiti primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti od stadija pojave prvih listića pa dok mladice dosegnu dužinu 3-10 cm!

Vinogradarima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pregledavati nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinjauzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neki od važnijih razloga povećanja populacije i štetnosti grinja šiškarica zadnjih desetak godina u hortikulturnoj proizvodnji:
1.      Sve manje hladne zime pogoduju znatno brojnijem prezimljenju “odraslih eriofidnih jedinki” u napadnutim pupovima.
2.      Vrlo visoke ljetne temperature i negativno UV zračenje nepovoljno utječu na brojnost njihovih prirodnih neprijatelja (Typhlodromus, Amblyseius).
3.      Razvoj sve većeg broja pokoljenja tijekom sezone: početkom 1980tih godina smatralo se da u našim uvjetima grinje šiškarice formiraju 3-4 generacije, a novija istraživanja potvrđuju da pri optimalnoj temperaturi 26,9°C mogu godišnje razvijati do 14 pokoljenja!
4.      Smanjio se broj učinkovitih pripravaka za njihovo suzbijanje. U razdoblju od 2001. do 2010. u našoj su zemlji povučeni iz primjene nekad na grinje šiškarice vrlo učinkoviti uljni organo-fosforni pripravci, brompropilat (Neoron, Pinoron), endosulfan (Thiodan i sl.) i ciheksatin (Acarstin). Nakon 2014. u prodaji više nema niti fenpiroksimata (Ortus SC), dok je fenazakvin (Demitan SC) od 2016. dopušten samo za primjenu u ukrasnom bilju!
5.      U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji šire se na grinje šiškarice vrlo osjetljive sorte i njihovi klonovi.

 

Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučujemo na osjetljivim vinskim sortama od stadija bubrenja pupova (“vunasti pup”) do pojave prvih listića provesti barem dvije usmjerene aplikacije njihova suzbijanja primjenom dopuštenih sumpornih pripravaka u povišenoj koncentraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ukoliko se na nekim lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju, naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. Chardonnay, Muškat), također preporučujemo primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

Fotografije uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima krumpira (ograničenja kod suzbijanja korova)

Posljednja dva tjedna bilježimo značajne promjene u temperaturama zraka, pa su tako najviše temperature dosezale vrijednosti od 20° do 22°C u danima 19.3. i 20.3.! Naknadno je u više navrata zabilježen značajan pad jutarnjih najnižih vrijednosti na svim mjernim mjestima Županije od -0,1° do -3,2°C (svakoga jutra u danima 22.-25.3. 2020., a dojam ovih niskih jutarnjih temperatura tih je dana dodatno pojačavao hladni sjeverni vjetar). Proteklog vikenda smo ponovno zabilježili tri relativno sunčana i topla dana s najvišim vrijednostima 16-18°C (u danima 27.-29.3.), ali naknado posljednja dva jutra temperature su hladne s vrijednostima od -1,9° do -4,3°C (31.3. i 1.4. 2020.)!  U takvim uvjetima očekujemo štete u hortikulturnim nasadima od smrzavanja! Oborine su proteklog mjeseca na području cijelog Međimurja padale u sličnim količinama –  manjim od očekivanog prosjeka (vidi Tablicu 1.)! Stoga je vlažnost zemljišta u površinskim slojevima pala na vrijednosti 21-23 % a temperatura tla se na dubini sadnje (sjetve) spustila posljednja četiri dana sa 9° na 5°C!

 

Tablica 1. Količina oborina i broj oborinskih dana na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca proteklog ožujka o.g.:

Lokalitet Ukupno oborina Ukupno oborinskih dana Broj kišnih dana s oborinama >10 mm
Mursko Središće 33,0 mm 14 1
Donja Dubrava 21,5 mm 11 0

*očekivana višegodišnja količina padalina u mjesecu ožujku u okolici Čakovca 54,8 mm!

 

U narednim danima jutra će još biti ponovno hladna (0°C), a danju očekujemo porast temperatura zraka na vrijednosti 15° do 17°C. Oborine u narednom tjednu ne očekujemo!

U takvim je uvjetima sadnja krumpira na nekim lokalitetima u Međimurju započela već krajem druge dekade proteklog mjeseca ožujka, ali na većini polja započet će u narednom razdoblju, te očekujemo da najveći dio polja planiranih za uzgoj krumpira bude posađen do početka Uskršnjih blagdana !

Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 17. i 26. veljače o.g.! Krajem sadnje potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka ograničenja.

 

Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska! Među najznačajnije “okopavine” koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju (“partizanke“) (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

 

Fotografije sjemenskog krumpira sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite od korova, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima uljane repice

Već početkom mjeseca ožujka o.g. (2.3.) upućena je proizvođačima uljane repice obavijest o potrebama praćenja i suzbijanja proljetnih repičinih pipa (Ceutorhynchus), a naknadno prije 15-ak dana (11.3.) upozorenje o praćenju populacije i mogućem usmjerenom suzbijanju repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) (razlog tome su bilo neobično toplo razdoblje krajem veljače i početkom ožujka o.g.)! Zadnji optimalni rokovi za suzbijanje proljetnih repičinih pipa bili su dani 9.-11.3., a naknado je proteklog tjedna u danima 17.-19.3. trebalo započeti sa suzbijanjem repičina sjajnika!  Ipak, ovog tjedna u danima 22.3.-25.3. bilo je neobično hladno (vidi Tablicu 1.), a hladnoću je dodatno pojačavao izražen sjeverni vjetar!

Tablica 1. Najniže jutarnje dnevne temperature tijekom zadnja četiri dana na nekim mjernim mjestima u Međimurju (od istočnog ili “donjeg” dijela prema zapadnom ili “gornjem” dijelu Županije)(mjerne stanice “iMetos”):

Datum Kotoriba D.Dubrava Sv.Juraj/T. Belica Novakovec M.Središće Trnovčak
22.3 -0,55°C -0,1°C -0,3°C -0,4°C -0,62°C -0,7°C -0,9°C
23.3. -2,5°C -2,6°C -2,85°C -2,6°C -2,7°C -2,9°C -3,2°C
24.3. -1,2°C -1,4°C -1,7°C -1,5°C -1,7°C -1,4°C -2,4°C
25.3. -0,9°C -0,8°C -0,7°C -0,6°C -0,6°C -0,8°C -1,8°C

 

Zbog niskih temperatura i hladnog sjevernog vjetra u danima 22.3.-25.3. 2020. (vidi Tablicu 1.) proizvođačima uljane repice preporučujemo da provjere zdravstveno stanje generativnih (cvjetnih) organa radi mogućih šteta od smrzavanja!

Oborine smo ovog mjeseca bilježili u ukupnoj količini 30-ak mm (zadnjih dana padale su manje količine snijega – susnježice), ali zbog izraženih vjetrova sadržaj vlage u površinskim slojevima je 22-24 %! Nakon provedenih kasno-zimskih gnojidba, u takvim uvjetima smo prije navedenih prohladno-snježnog razdoblja bilježili dobar rast i razvoj zimskih usjeva, poglavito uljane repice!

U naredna 2-3- dana očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti 14-16°C, ali početkom i sredinom idućeg tjedna ponovno nešto hladnije razdoblje sa vrijednostima od -2 do +9°C!

Aktivnost repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) naročito je izražena na temperaturama većim od 15°C, pa tih dana oštećuju pupove repice još dok su još potpuno zatvoreni u zbijenom cvatu pokrivenom lišćem (npr. zabilježeno danima 27.-20.3. (tih je dana većina proizvođača provodila njegovo usmjereno suzbijanje)! Jače oštećeni pupovi ne cvatu, a iskustva pokazuju da na poljima uljane repice gdje se ovaj štetnik ne suzbija prinos može biti dvostruko umanjen!

Tablica 2. Kritično brojevi repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) ovisno o stadiju razvoja usjeva:

Razvojni stadij uljane repice Kritičan broj repičina sjajnika
Stadij D1 (pupovi još pokriveni lišćem) 0,8-1 kukac po terminalnom cvatu
Stadij D2 (pupovi još stisnuti) 1-1,5 kukac po terminalnom cvatu
Stadij E (početak diferencijacije pupova) 2-3 kukca po terminalnom cvatu
Stadij F1 (početak cvatnje) Ne koristiti insekticide!

 

U Tablici 2. su navedeni kritični brojevi repičina sjajnika po terminalnim cvatovima a prema razvojnom stadiju uljane repice! Budući u narednih nekoliko dana ponovno očekujemo porast temperature  na vrijednosti do 16°C, ponovno upućujemo proizvođače na zdravstvene preglede usjeva (naročito ako mjere zaštite nisu provodili u danima 17.-20.3. 2020.), te prema potrebi poduzeti mjere suzbijanja dopuštenim i dovoljno učinkovitim insekticidima za tu namjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U VRIJEME KADA USJEVI ULJANE REPICE ZAPOČINJU CVATNJOM VIŠE NIJE DOZVOLJENA PRIMJENA INSEKTICIDA (vidi Tablicu 2.)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u središnjoj su Hrvatskoj sve testirane populacije bile osjetljive na klorpirifos, dok je određeni postotak (od 16 do 90 %) populacije ovog štetnika rezistentno (otporno) na primjenu djelatnih tvari iz skupine sintetskih piretroida (esfenvalerat, deltametrin, lambda-cihalotrin, cipermetrin). Također, prvi je puta zabilježena rezistentnost repičina sjajnika na neonikotinoide (tiakloprid) (u 2018.), dok tijekom 2019. na acetamiprid i tiakloprid niti jedna populacija repičina sjajnika nije bila osjetljiva (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Insekticidima na osnovi klorpirifos-etila je 16.2. 2020. godine ukinuta registracija, krajnji rok za prodaju zaliha je 16.3. 2020. a krajnji rok za primjenu zaliha je 16.4. 2020.! Registracija pripravcima na osnovi tiakloprida vrijedi do 3.8. 2020., krajnji rok za prodaju zaliha je 3.11. 2020., a krajnji rok za primjenu zaliha je 3.2. 2021.!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usmjereno kemijsko suzbijanje je važno provesti barem desetak dana prije početka cvatnje uljane repice, što je važno i radi zaštite oprašivača (domaće pčele)! Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane su mjere za zaštitu pčela.

Neke skupine insekticida (npr. sintetski piretroidi) ograničene su u integriranoj zaštiti bilja na najviše jednu primjenu tijekom sezone, a sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12) svi poljoprivrednici od početka 2016. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja!

Od početka 2020. bilježimo manjak oborina u odnosu na očekivane prosjeke! U takvim uvjetima nismo bilježili jaču pojavu gljivičnih bolesti uljane repice (npr. bijela i suha trulež, siva plijesan, crna pjegavost) (Phoma, Botrytis, Alternaria) kao nekih ranijih sezona! Prema iskustvima iz ranijih sezone, poštivanom plodoredu i mogućim prvim znakovima bolesti, moguće je u završnim aplikacijama prije početka cvatnje primijeniti i neki od dopuštenih fungicida za suzbijanje dominantnih bolesti uljane repice (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka!

U proteklom razdoblju u dva smo navrata upućivali preporuke vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka o mogućim mjerama prvih usmjerenih zaštita od uzročnika bolesti i štetnih organizama (3. i 18. ožujka 2020.). Većina vlasnika nasada jabuka navedene mjere zaštite je obavljala u razdoblju 10. i 20. ožujka o.g.!

Nakon što smo u prvih 20 dana mjeseca ožujka o.g. zabilježeno neobično toplo vremensko razdoblje sa značajnim odstupanjem temperatura zraka od prosjeka (s najvišim temperaturama zraka >20°C tijekom četiri dana), u razdoblju nakon 22. ožujka o.g. na mjernim međimurskim lokalitetima bilježimo najavljene negativne vrijednosti (vidi Tablicu 1.), a dojam hladnoće dodatno pojačava snažni sjeverni vjetar! Posljednja tri dana bilježimo i manje količine snijega!

 

Tablica 1. Najniže jutarnje dnevne temperature tijekom zadnja četiri dana na nekim mjernim mjestima u Međimurju (od istočnog ili “donjeg” dijela prema zapadnom ili “gornjem” dijelu Županije)(mjerne stanice “iMetos”):

Datum Kotoriba D.Dubrava Sv.Juraj/T. Belica Novakovec M.Središće Trnovčak
22.3 -0,55°C -0,1°C -0,3°C -0,4°C -0,62°C -0,7°C -0,9°C
23.3. -2,5°C -2,6°C -2,85°C -2,6°C -2,7°C -2,9°C -3,2°C
24.3. -1,2°C -1,4°C -1,7°C -1,5°C -1,7°C -1,4°C -2,4°C
25.3. -0,9°C -0,8°C -0,7°C -0,6°C -0,6°C -0,8°C -1,8°C

 

Zbog niskih temperatura i hladnog sjevernog vjetra u danima 22.3.-25.3. 2020. (vidi Tablicu 1.) vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka (ali i drugih voćnih vrsta) preporučujemo da provjere zdravstveno stanje generativnih (cvjetnih) organa radi mogućih šteta od smrzavanja!

 

Ipak, prema najavama već narednog vikenda očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti 14-15°C, a nove oborine početkom narednog tjedna (30.-31.3. 2020.) (uz pad temperatura zraka pri rasponu od -1° do 7°C)!

 

Od kraja proteklog tjedna (21.3. 2020.) pronalazimo prve simptome pepelnice, koja se razvija iz zaraženih pupova jabuka (Podosphaera leucotricha) (naročito na sorti Idared)!

 

Od početka 2020. godine zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad 0°C do današnjeg jutra iznosi 414,4°C! U nasadima jabuka već su neko vrijeme vidljive prve cvjetne glavice u obliku “roza vrha” na središnjim generativnim pupovima!

U takvim je uvjetima moguće jače oslobađanje zimskih askospora uzročnika krastavosti jabuka i krušaka (Venturia) (ali, uz pad dnevnih temperatura na očekivane vrijednosti od 5° do 6°C vlaženje osjetljivih zelenih voćnih organa mora trajati barem 22-25 sati da bi uvjeti za laganu primarnu zarazu uzročnikom krastavosti (Venturia) bili ostvareni!

Stoga vlasnike plantažnih nasada jabuka upozoravamo na redovito praćenje najava mogućih oborina, te redovito provoditi preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (najbolje dan ili dva prije najavljenih oborina)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

U nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri pojavljivala bakterijska palež (Erwinia amyloflora), moguće je do razvojnog stadija “ružičastog pupa” koristiti smanjenu količinu bakarnih fungicida (0,03-0,06 %) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Višekratna primjene bakarnih fungicida u prvim mjerama usmjerene zaštite jabuka preporučujemo u nasadima gdje se ranijih sezona pojavljuju uzročnici bolesti Nectria, Monilinia, Colletotrichum i Neofabrea!

Budući se od kraja proteklog tjedna pojavljuju prvi simptomi pepelnice jabuka (Podosphaera leucotricha) iz zaraženih pupova, naročito na osjetljivim sortama (npr. Idared i Jonagold), u nasadima s jačim potencijalom bolesti preporučujemo redovite mjere suzbijanja ove bolesti primjenom dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Suzbijanje pepelnice u nasadima krušaka nije potrebno.

Također, protekla vrlo blaga zima 2019./20. je pogodovala brojnijem prezimljenju i početnom razvoju više štetnih organizama životinjskog podrijetla: lisnih uši (Aphidae  – Dysaphis spp.), gusjenica savijača pupova i listova (Hedya nubiferana, Spilonota ocellana), jabučne krvave uši (Eriosoma lanigerum),  jabučnog cvjetojeda (Anthonomus pommorum) i kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus perniciosus).

 

Vlasnici nasada jabuka i krušaka prema utvrđenim kritičnim brojevima (vidi Tablicu 1. u preporuci od 18.3. 2020.), te iskustvima o pojavi nametnika iz prethodne sezone,  moraju voditi računa o mogućem usmjerenom suzbijanju štitasti i lisnih uši, jabučne krvave uši, te štetnih gusjenica savijača pupova prije početka cvatnje jabuka dopuštenim insekticidima za tu namjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Pri sumnjama na pojavu karantenske kalifornijske štitaste uši postupiti sukladno “Pravilniku o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadraspidiotus perniciosus Comst.” (NN 17/09) od 27. siječnja 2009. godine.

Usmjereno kemijsko suzbijanje štetnika u nasadima jabuka i krušaka važno provesti prije početka cvatnje, što je važno i radi zaštite oprašivača (domaće pčele)! Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane su mjere za zaštitu pčela.

 

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

 

Neke skupine insekticida (npr. sintetski piretroidi) ograničene su u integriranoj zaštiti bilja na najviše jednu primjenu tijekom sezone, a sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12) svi poljoprivrednici od početka 2016. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja!

 

Dodatna zaštita pčela: Moguću primjenu insekticida prije cvatnje voćaka ograničiti na doba dana kada pčele ne lete, a prije aplikacije pokositi cvatući podrast (npr. mrtva kopriva, maslačak)!

 

VAŽNO: Već dana 21.3. 2020. zabilježili smo u središnjem Međimurja prve ulove breskvina savijača na feromonske klopke! Stoga obavještavamo vlasnike plantažnih nasada bresaka, nektarina i šljiva, korisnike potpora za IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja (M10 “Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) tip operacije “Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki” da u svoje nasade postave feromonske klopke i/ili obojene ljepljive ploče (npr. bijele ploče u nasade šljive) za praćenje populacije štetnih organizama!

Također, početkom cvatnje jabuka potrebno je postaviti metodu konfuzije (zbunjivanja) jabučnog savijača (Cydia pomonella), što savjetujemo korisnicima IAKS potpora Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) tip operacije “Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima“!

 Fotografije voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama  proizvođači mogu poslati u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest o mogućnostima zaštite ukrasnog bilja uz okućnice (ruža, šimšira, tuja)

Zaštita ruža

 

Nakon što smo tijekom druge dvije dekade veljače i prve dvije dekade mjeseca ožujka o.g. zabilježeno neobično toplo vremensko razdoblje s odstupanjem temperatura zraka +7,7°C iznad očekivanih vrijednosti, posljednja četiri jutra na mjernim međimurskim lokalitetima bilježimo najavljene negativne vrijednosti (do -3,2°C), a dojam hladnoće dodatno pojačava snažni sjeverni vjetar! Posljednja dva dana bilježimo i manje količine snijega! Ipak, prema najavama već narednog vikenda očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti 14-15°C!

U takvim su vremenskim uvjetima ukrasne ruže (Rosa spp.) u središnjem dijelu Županije već od početka ovog mjeseca započele razvojem prvih listova, a mladice su već prije prohladno-snježne promjene vremena bile dužine 5 cm! Kako smo od 17.3. do 20.3. 2020. bilježili najviše dnevne temperature zraka u hladovini od 18,4° do 22,2°C već su primijećene prve jedinke (kolonije) lisnih uši (Aphidae). Posljednje dvije godine (2018., 2019.) tijekom proljetno-ljetno-jesenskog razdoblja dominira iznadprosječno sparno i toplo razdoblje, pa mnogi vlasnici ukrasnih ruža dojavljuju štete zbog jače pojave i razvoja biljnih bolesti zbog kojih već sredinom ljeta može biti uništeno više od 50 % lisne površine.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade ako ne planiraju mjere zaštite često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije je potrebno barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti, od kojih na području Međimurja pronalazimo zvjezdastu pjegavost (Marsonina), pepelnicu (Sphaerotheca), hrđu (Phragmidium), plamenjaču (Peronospora), sivu plijesan (Botrytis), grinje (Panonychus) i štetne kukace (Aphidae i dr.). Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža pojava štetnih organizama je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu. U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 75 % i temperature u rasponu od 8° do 28°C) pogoduje jačoj pojavi biljnih bolesti ukrasnih ruža.

Kako su ruže već od kraja mjeseca veljače o.g. iz zimskih pupova potjerale mlado lišće i započele porastom novih izdanaka preporučujemo u danima nakon ovih prohladno-vlažnih dana planirati i započeti mjere zaštite od najvažnijih štetnih organizama.

Budući ruže napada veći broj bolesti i štetnika, važno je prepoznati njihov napad i odabrati dovoljno djelotvorne pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Pridržavati se priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu, te dodatnom zaštitom spriječiti negativan utjecaj pesticida na korisne organizme (posebice pčele).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

Obavijest o mogućnostima zaštite ukrasnih šimšira (Buxus spp.) od štetnih organizama!

 

Posljednjih desetak godina u Međimurju bilježimo masovnije širenje novog štetnog organizma – šimširovog moljca (Cydalima perspectalis). Budući početkom mjeseca travnja ponovno očekujemo njihovu masovniju pojavu, vlasnike ukrasnih šimšira ponovno upozoravamo na redovite mjere zaštite ukrasnih šimšira od totalnog propadanja.

Sve donedavno šimšir (Buxus spp.) se tradicionalno uzgajao kao ukrasni grm ili još češće kao “topijar” (oblikovana ukrasna biljka) bez nekakvih posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Premda su na šimširu poznate i opisane pojedine biljne bolesti jer napadaju lišće iz skupina hrđa (Puccinia), pjegavosti (Phyllosticta) i gljivičnog raka  (Pseudonectria) koji može uzrokovati sušenje pojedinih grana i/ili cijelih biljaka, naši su držatelji ove ukrasne vrste najčešće do proljeća 2014. pronalazili mušicu šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Na talijanskoj formi šimšira je opisana i šimširova buha (Psylla buxi), ali se vrlo rijetko pronalazila u Međimurju.

Nova štetna vrsta šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je invazivna vrsta podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan), koja je u Europi prvi puta registrirana 2006. godine (Njemačka), a vrlo je štetna jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak lišća šimšira!

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje sa crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju tipične debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim točkama na leđnoj strani. Narastu do 4 cm. Kukulje se skrive u kokonu sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira. Gusjenice su vrlo proždrljive, samo jedna za svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i nekoliko stotina! Stoga je golobrst (gubitak lišća) uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi znak temeljem kojeg “sumnjamo” da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik!

Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava preko zime (preporučuje se njihovo odrezivanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj novog pokoljenja rano u proljeće)! Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a budući za “novog” nametnika još nemamo službeno registrirane insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), moguće je koristiti one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirani u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Učinkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno kada se ova mjera poduzme na vrijeme, prije značajnijih šteta na šimširu!

 

Ranijih smo godina od pojedinih uzgajivača šimšira iz Čakovca i šire okolice zaprimali biljne uzorke šimšira napadnute mušicom šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Ova vrsta je redoviti štetnik lišća šimšira u našoj zemlji. Odrasle mušice su mali kukci, narančasto-žute boje, veliki svega 2-3 mm. Imaju nježno tijelo i duge noge, a njihove ličinke nemaju noge niti potpuno razvijenu glavu. Ličinke su velike svega 2 mm, žive u unutrašnjosti ispod epiderme lišća šimšira a hrane se sisanjem sokova. Uzrokuju bjeličaste ili žućkaste nabrekline na napadnutom lišću. Jača zaraza ovim nametnikom uzrokuje posredne štete, nagrđena je zelena boja lišća, a zaražene biljke su naknadno podložnije zimskom smrzavanju. Mušica šiškarica šimšira ima samo jednu generaciju godišnje, a vrlo se uspješno kemijski suzbija u početkom proljeća, sa najčešće dvije aplikacije učinkovitim insekticidom uz razmak tretiranja 10-16 dana.

Insekticidi koji su učinkoviti na šimširovog moljca nisu dovoljno djelotvorni na mušicu šiškaricu šimšira. U literaturi se navodi da su na mušicu šiškaricu dovoljno djelotvorni insekticidi dubinskog djelovanja!

 

Uzroci sušenja i propadanja smaragdnih tuja!

Smaragdna tuja (Thuja occidentalis Smaragd) je hortikulturna vrsta vrlo popularna zadnjih desetak godina zbog svjetlo-zelene lisne površine koji zadržavaju boju kroz zimsko razdoblje. Razvija piramidalni, kompaktni i uski  habitus visine do 3 m. Zahtjeva visoku vlagu, dobro drenirano tlo i puno sunca, pa je ubrajamo među najčešće korištenim biljnim vrstama za žive ograde! Tolerantna je na vapnena tla, ali najčešća neživa oštećenja bilježimo od olujnih vjetrova, snijega, leda, visoke koncentracije soli i psećeg urina.

Uročnici bolesti tuja: Na tujama je opisan veći broj uzročnika bolesti, od kojih neke uzrokuju upalu i nekrozu kore (Botryosphaeria dothidea), pjegavost i sušenje mladica (Didymascella thujina, Kabatina thujae, Lophodermium thujae, Pestalotia funerea) ili rak drva (Coryneum syn. Seridium cardinale). Upala i nekroza kore (Botryosphaeria) je odavno poznata i opće raširena bolest u našim krajevima na stablima koja rastu u nepovoljnim uvjetima i bez zaštite. Značaj joj raste na položajima oštećenim od tuče ili na biljkama sa mehaničkom rezidbom! Na nadzemnim se dijelovima tuja od svjetlo-zelene razvija netipična tamno-crvena do tamno-ljubičasta promjena boje. Na kori nastaju ulegnuta mjesta smeđe do crvenkaste boje, što podsjeća na oštećenja od niskih temperatura. Na zaraženom mjestu kora odumire, suši se, a nakon što bolest obuhvati granu, nastaje sušenje gornjeg dijela grane. Na odumrlom i raspuknutom dijelu kore nastaju plodišta bolesti (ljubičasti piknidi u koncentričnim krugovima), iz kojih se tijekom cijele vegetacije oslobađaju infektivne spore koje inficiraju druga tkiva na mjestima rana i rezidbe (optimalno 26°C, uz vlaženje barem 4 sata). Vlažniji položaji izvrgnuti proljetnim niskim temperaturama (mraz) pogoduju razvoju ove bolesti, a usmjereno tretiranje bakarnim fungicidima početkom i krajem vegetacije (ili nakon tuče) smatraju se poželjnim mjerama usmjerene zaštite. Primjena bakarnih fungicida početkom i krajem vegetacije ujedno je zaštita protiv uzročnika raka drva (Coryneum syn. Seridium)!  Pjegavost i sušenje mladica tuje primarno može potjecati od različitih gljivičnih uzročnika (Didymascella, Kabatina, Lophodermium, Pestalotia i dr.), a negativne promjene na lisnom tkivu mladica nastaju krajem lipnja i početkom srpnja, te se prema kraju ljeta intenzitet bolesti pojačava. Zaraženo tkivo mijenja boju u svjetlo-smeđu, a naknadno se palež od rubnih dijelova širi prema unutrašnjosti. Uzročnici bolesti se održavaju na zaraženom biljnom tkivu, a infektivne spore se oslobađaju od mjeseca ožujka do studenoga, a vrlo kritično razdoblje smatra se mjesec svibanj i lipanj (primarne zaraze). Zaraze su veće što su izdanci duže izloženi kiši i vlazi! Uz već spomenute bakarne fungicide koje preporučujemo početkom i krajem vegetacije (ožujak i studeni), tijekom aktivnog razdoblja vegetacije (naročito u travnju i svibnju) preporučuju se organski fungicidi registrirani u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama).

 

Za amatersku primjenu od navedenih pripravaka u našoj zemlji dopuštenje imaju samo bakarni pripravci (npr. Cuprableu-Z, Neoram WG). Broj tretiranja ovisi o količini i rasporedu oborina, a tijekom kritičnog razdoblja (travanj, svibanj, lipanj) potrebno je provesti barem 2-3 aplikacije mjesečno (nakon svakih 30-40 mm oborina)!

Štetnici tuja: Osim uzročnika bolesti tuje napadaju i neželjeni organizmi životinjskog podrijetla, najčešće štetni kukci! Među njima su vrlo česte različite lisne i štitaste uši (Cinara tujafilina, Cinara cupressi, Planococcus vovae, Carulaspis carueli), tujin potkornjak (Phloeosinus thujae), tujin krasnik (Palmar festiva) i drugi štetnici (mineri, cvilidrete). Lisne uši  (Cinara) ubrajamo među najvažnije štetnike poljoprivrednih kultura, sitni su kukci veliki svega nekoliko mm, a leteće forme imaju dva para opnenastih krila. Hrane se sisanjem biljnih sokova i obilno luče „mednu rosu“ (ljepljivu slatkastu tekućinu). Štitaste uši (Planococcus, Carulaspis) su vrlo važni štetnici ukrasnog drveća i grmlja, a zbog slabije mobilnost ne mogu se održati na jednogodišnjim kulturama. Također su sitni kukci, veličine najčešće 2-5 mm, tijelo im je pokriveno voštanim izlučinama ili štitićem različite građe, a usni ustroj je građen za sisanje biljnih sokova. Većina štitastih uši izlučuje slatkaste, ljepljive tekućine („mednu rosu“), koju naknadno naseljavaju gljive čađavice pa zaražene biljke dobiju tamni izgled!

Tujin potkornjak (Phloeosinus) je sitni kornjaš (2-3 mm), valjkasta tijela, tamno-smeđe boje. Ličinke su bijele, s tamnom glavom, nemaju noge. Buše hodnike u drvetu, najčešće u deblu, a rjeđe u granama. Ovu skupinu kukaca (potkornjaci) ubrajamo među najvažnije štetnike šumskog drveća i ukrasnih drvenastih vrsta! Većina vrsta su sekundarni štetnici koji napadaju slabija ili oštećena stabla (npr. oštećena tučom, sušom, mrazom, ledenom kišom i sl.). Hodnike potkornjaka mogu naseliti gljivice razarači drva (npr. Botryosphaeria), pa napadnute tuje brzo propadaju. Odrasli oblici potkornjaka suzbijaju se primjenom insekticida protiv drugih štetnika (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Praktična iskustva kontrole brojnosti potkornjaka u međimurskim voćnjacima (jabuka) dokazuju da masovni ulov crvenim ljepljivim pločama i 50 %tnim etilnim alkoholom možemo značajno smanjiti prezimljujuću populaciju potkornjaka tijekom mjeseca ožujka i travnja! Tujin krasnik (Palmar) je kornjaš produljenog, straga zašiljenog tijela, veličine 10 mm. Dominiraju žive boje, ženke u proljeće odlažu jaja, nakon čega se na tanjim dijelovima stabljike razviju zadebljanja ispod kojih su bijele spljoštene ličinke. Naknadno se vršni dijelovi tuje iznad napadnutog mjesta osuše. Potrebno je provoditi proljetno usmjereno suzbijanje prezimljujuće populacije tujina krasnika (travanj, svibanj).

Potrebno je na vrijeme uočiti njihovu pojavu, sve zaražene biljne dijelove odstraniti povratnim rezom do zdravog tkiva, te poduzimati usmjerene mjere zaštite prikladnim sredstvima za zaštitu bilja.

Amaterska primjena pesticida: Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) moguće je bez položenog tečaja o sigurnom rukovanju i primjeni sredstva za zaštitu bilja i bez predočenja iskaznice kupovati i primjenjivati samo manja pakiranja pesticida koja su registrirana za amatersku primjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Biljne uzorke ukrasnog bilja sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti (i/ili poslati fotografije) na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima jagoda u plastičnim tunelima

Krajem mjeseca veljače o.g. (27.2.) upućena je preporuke tržnim proizvođačima jagoda u zaštićenom uzgoju (visokim “plastičnim tunelima”) o najvažnijim kategorijama neželjenih organizama (uzročnika bolesti i štetnika životinjskog podrijetla) od kojih bilježimo ekonomske štete u našim krajevima tijekom zadnjih desetak godina.

Budući je tijekom druge dvije dekade veljače i prve dvije dekade mjeseca ožujka o.g. zabilježeno neobično toplo vremensko razdoblje s odstupanjem temperatura zraka +7,7°C iznad očekivanih vrijednosti, već prije osam dana u središnjem je dijelu Međimurja uočena pojava cvjetnih pupova pri uzgoju jagoda u visokim “plastičnim tunelima”!

Proteklog smo tjedna ponovno bilježili iznadprosječno sunčano i vrlo toplo vrijeme  u danima od 17.3. do 20.3. 2020. s najvišim temperaturama zraka u hladovini od 18,4° do 22,2°C! U plastenicima toplina tada prelazi 26°C, pa nakon presađivanja biljaka provodimo natapanje usjeva jagoda (“kap po kap”), vješanje obojenih ljepljivih ploča (žutih i plavih), te prve usmjerene mjere zaštite korijena (“kap po kap”) i folijarnim aplikacijama nadzemnih organa!

Tijekom proteklog vikenda je zapuhao najavljeni sjeverni vjetar koji je najvišu dnevnu temperaturu, unatoč sunčanom vremenu, “spustio” tijekom 22.3. 2020. na 7,4°C a tijekom jučerašnjeg dana na samo 3,8°C! Protekla tri jutra bilježimo negativne najniže temperature (vidi Tablicu 1.), a dojam hladnoće dodatno pojačava hladni sjeverni vjetar!

 

Tablica 1. Najniže jutarnje dnevne temperature na nekim mjernim mjestima u Međimurju (od istočnog ili “donjeg” dijela prema zapadnom ili “gornjem” dijelu Županije)(mjerne stanice “iMetos”):

Datum Kotoriba D:Dubrava Sv.Juraj/T. Belica Novakovec M.Središće Trnovčak
22.3. -0,55°C -0,1°C -0,3°C -0,4°C -0,62°C -0,7°C -0,9°C
23.3. -2,5°C -2,6°C -2,85°C -2,6°C -2,7°C -2,9°C -3,2°C
24.3. -1,2°C -1,4°C -1,7°C -1,5°C -1,7°C -1,4°C -2,4°C

 

Tijekom jučerašnje večeri je palo nekoliko cm snijega! U naredna tri dana (24.-26.3.) još očekujemo nove oborine u obliku snijega, uz raspon temperatura od jutarnjih -1° do najviših dnevnih 5°C, ali će sjeverni vjetar dodatno pojačavati osjećaj hladnoće! Ponovni porast dnevnih temperatura na vrijednosti 15° do 17°C očekujemo tek narednog vikenda (28.-29.3. 2020.)!

U takvim su ekstremno hladnim uvjetima pri uzgoju hortikulturnih vrsta (voćaka) na otvorenom moguće štete od niskih temperatura!

Jagode u visokim plastičnim tunelima ili plastenicima prije najavljene hladne fronte bilo je potrebno dodatno unutar zaštićenog prostora pokrivati paučinastom folijom!

Pojava i intenzitet štetnih organizama značajno se razlikuje pri uzgoju jagoda u visokim plastičnim tunelima u odnosu na otvorene gredice. Uz dominantnu bolest sivu plijesan plodova jagode (Botrytis cinerea), posljednjih desetak godina u intenzivnim nasadima jagoda pri uzgoju u plastičnim tunelima sve češće pronalazimo simptome tzv. “antraknoze” (Colletotrichum acutatum, C. gleosporioides), uzročnika srčane truleži stabljike i lisne drške, nepravilnih tamnih lisnih pjega i uleknute tamne pjegavosti plodova jagoda. Nažalost, većina najčešće uzgajanih sorata jagoda je vrlo osjetljiva na spomenuti poremećaj. Većina specifičnih fungicida koje koristimo za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) ima samo djelomičnu djelotvornost na “antraknozu” jagoda (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: zabilježeni meteorološki uvjeti u prve dvije dekade mjeseca ožujka o.g. (1.-20.3. 2020.) uz riječne doline (npr. Mursko Središće) upućuju na približno 10-20-ak % uvjeta za početni razvoj plijesni (Botrytis) i antraknoze (Colletotrichum) u nasadima jagoda!

Pepelnica jagoda (Sphaerotheca macularis, S. aphanis) naseli donju lisnu stranu, zaraženo se tkivo uvija prema gore, a rubni dio naličja pocrveni. Za razliku od drugih biljnih pepelnica površinski je micelij na jagodama vrlo rijetko vidljiv, a najvažniji ekološki čimbenik ranije pojave pepelnice u jagodama je visoka vlažnost zraka. Stoga se pepelnica brže razvija i veće štete pravi pri uzgoju jagoda u zaštićenom prostoru (visokim tunelima, plastenicima, staklenicima). Moguća je zaraza još mladih i zelenih plodova, nakon čega se njihov oblik mijenja zbog neravnomjernog rasta zdravog i napadnutog dijela. Napad pepelnice na jagodama se može poistovjetiti sa fiziološkim poremećajima uslijed neravnomjerne gnojidbe.

U uvjetima visokih temperatura ispod plastičnih tunela i niske vlažnosti zraka dominantan štetni organizam životinjskog podrijetla je staklenička grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus urticae), a također se pojavljuju štetne gusjenice i kornjaši iz skupine voćnih pipa koji oštećuju cvjetne stapke jagoda. Moguća je pojava lisnih uši (Aphidina) i štetnih tripsa (npr. Frankliniella).

Poželjno je iznad biljaka jagoda u visokim plastičnim tunelima vješati žute i plave ljepljive ploče.

Kako su proteklog tjedna u danima 17.-20.3. najviše temperature zraka dosezale vrijednosti 18°-22°C, u visokim plastičnim tunelima toplina prelazi vrijednosti 28°C, potrebno je u takvim uvjetima redovito pratiti populaciju navedenih neželjenih organizama, te prema potrebi primijeniti dopuštene insekticide i /ili akaricide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Voditi računa o njihovoj otrovnosti i opasnosti za oprašivače (pčele medarice)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti lisnih uši (Myzus), kalifornijskog tripsa (Frankliniella) i cvjetnog (stakleničkog) štitastog moljca (Trialeurodes) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u Republici Hrvatskoj je potvrđen razvoj rezistentnih (otpornih) populacija ovih štetnika na primjenu određenih insekticidnih djelatnih tvari (https://rezistentnost-szb-hr) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! Kod mjera zaštite proizvođači jagoda redovito moraju voditi informacije o novijim spoznajama kod suzbijanja “napasnih” nametnika.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U narednom razdoblju valja provjeriti mogući negativni utjecaj niskih negativnih temperatura na zdravstveno stanje generativnih organa jagoda!

Biljne uzorke jagoda sa neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr