MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka izravno iz sjemena

U tržnoj proizvodnji luka u razvijenoj Europi i Sjedinjenim Državama prevladava uzgoj izravnom sjetvom. To su omogućili hibridi luka brzog rasta, prilagođeni različitim uvjetima klime i dužine dana, te dostupnost selektivnih herbicida kojima je moguće kontrolirati korove tijekom većeg dijela vegetacije. Uzgoj luka izravnom sjetvom usvojili su i hrvatski proizvođači. Ova tehnologija često daje dvostruko veće prinose u odnosu na standardnu proizvodnju iz lučice. Ali, prema podatcima Američkog fitopatološkog društva na luku je sredinom 1990-ih godina opisano 40 različitih uzročnika bolesti: od čega 29 uzrokuju gljivice, 7 potječu od različitih bakterija, a poznate su i 4 virusne bolesti luka. U našoj se zemlji tih godina spominje “samo” 8 bolesti luka (plamenjača, plijesan, bijela trulež, hrđa, koncentrična i crna pjegavost, snijet i suha trulež)! Globalnim klimatskim promjenama u poljoprivredi se posljednjih dvadeset godina udvostručuju štete od prirodnih nepogoda, te od prekomjerne pojave uzročnika bolesti i drugih nametnika! Zbog značajnog odstupanja temperature, oborina i zadržavanje vlage na biljkama tijekom početnog zimskog razdoblja (vidi Tablicu 1.) preporučujemo redovito (tjedno) pregledavati zdravstveno stanje usjeva zimskog luka!

 

Tablica 1. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u istočnim (donjim) krajevima naše Županije uz riječne doline, a bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti zimskog luka tijekom 2020./21. sezone:

Mjeseci *Temperatura zraka (°C) *Količina oborina (mm) Relativna vlažnost (%) Senzor vlaženja lišća (minuta)
listopad 12,09 132,2 88,2 16.610
studeni 5,51 15,8 94,5 21.405
prosinac 3,16 98,6 96,7 20.665

*U višegodišnjim prosjecima tijekom listopada očekujemo 89,0 mm uz prosječno 9,9°C; tijekom studenog očekujemo 72,2 mm uz prosječno 4,2°C a tijekom prosinca očekujemo 53,9 mm uz prosječno 0,9°C! VAŽNO: Tijekom tromjesečnog razdoblja krajem 2020. godine (listopad-studeni-prosinac) prosječno je zabilježena temperatura zraka +1,92°C iznad očekivanih vrijednosti, a pritom je u istom razdoblju zabilježeno 15 % više oborina od prosječnih količina!

 

Program suzbijanja sve donedavno najvažnijih uzročnika bolesti luka (plamenjača, siva plijesan – trulež vrata glavica luka) registriranim fungicidima na pojedinim poljima i hibridima luka daje zadnjih sezona sve slabije rezultate! Od početka 1990-tih godina stručne službe u razvijenim državama sa raširenom tržnom proizvodnjom hibrida luka iz sjemena (npr. Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države) upozoravaju na štete u usjevima od novijih gljivičnih i bakterijskih uzročnika paleži lišća luka (npr. u zimskom luku Pseudomonas) (posebno pri uzgoju hibrida podrijetlom iz španjolskih slatkih tipova luka)!

 

Tablica 2. Epidemiološki uvjeti razvoja nekih uzročnika bolesti hibridnog zimskog luka (prema APS, 1999):

Uzročnik bolesti luka *Optimalni meteorološki uvjeti za pojavu i razvoj
 

Peronospora

Učestale kiše i rose, dugotrajno vlaženje lišća luka, uz svježe razdoblje s temperaturama zraka < 22°C (optimalno ) i visokom vlažnosti (>95 %)! Primarne zaraze nastaju tijekom dugačkog skrivenog razdoblja (9-16 dana)!
 

Botrytis

Svako dnevno zadržavanje vlage na biljkama u trajanju >6 sati pri optimalnim temperaturama 12-24°C! Epidemijsko širenje se očekuje nakon dugotrajnih kišnih razdoblja sa vlaženjem biljaka >24 sata i relativnom vlagom >75 %.
 

Pseudomonas (?)

Zimsko razdoblje sa srednje hladnim danima (4-12°C) i obilje vlage (kiša, rosa, magla) (kritično razdoblje za primarni ili “skriveni” razvoj ove bakterijske bolesti traje od početka siječnja do sredine ožujka).

*uz iznadprosječno vlažno razdoblje navedeni uzročnici bolesti se latentno (skriveno) razvijaju pri nižim temperaturama zraka (npr. 6-8°C)!

 

Najveća odstupanja prosječnih mjesečnih temperatura (+°C) od očekivanih višegodišnjih vrijednosti zadnjih desetak godina bilježimo tijekom zimskog razdoblja. Stoga uzgoj zimskog luka predstavlja sve manje rizičan pothvat, pri čemu štete na usjevu mogu nastati zbog dugotrajnih “golomrazica”, u danima bez snijega, sa većim razlikama u rasponu noćnih (npr. ≤ -6°C) i dnevnih temperatura (npr. ≥ +7°C). Štete od mraza na zimskom luku mogu biti dobar preduvjet za naknadi razvoj bolesti, ako temperature nisu previše hladne a bilježimo veći broj kišnih dana (barem 3-5 ili više uzastopno oborinsko-vlažno vrijeme). Takve klimatske promjene tijekom zimskog razdoblja pogoduju razvoju bakterijskih uzročnika bolesti lišća i naknadne truleži glavica luka, među kojima se najčešće spominje Pseudomonas virdiflava. Prvi simptomi na lišću zimskog luka primjećuju se u obliku ovalnih lezija ili pruga različitih dimenzija, ali u optimalnim uvjetima rana pojava bakterijske bolesti ponekad uzrokuje totalno propadanje već mladih biljaka zimskog luka. U početku vodenasto-zelene lezije brzo poprimaju smeđu boju i razvijaju se pri bazalnom dijelu lišća luka. Lezije se međusobno spajaju i uzrokuju palež lišća “valovita” izgleda. Zaraženo lišće otpada prilikom vađenja luka, ali se infekcija širi preko vrata i uzrokuje trulež glavica luka. Unutrašnjost “mesnatih listova” poprima plavo-zelenu boju, a tijekom skladištenja se bolest širi uz naknadni gubitak 7-55 % prinosa. Prekomjerna gnojidba dušikom, gusti sklop i osjetljivi hibridi pogoduju jačem razvoju opisanih neželjenih promjena. Izvor bolesti mogu biti zaraženi biljni ostaci u tlu, neki korovi (npr. Taraxacum, Raphanus, Fumaria, Sonchus i dr.) ili inficirano sjeme! Mjere zaštite (Pseudomonas): Pridržavanje proširenog plodoreda, izbor otpornijih hibrida luka, redovito suzbijanje korova, izbjegavanje primjene dušičnih gnojiva tijekom zimskog razdoblja i preventivna primjena “tank-mix” mješavina registriranih bakarnih fungicida sa ditiokarbamatima (npr. mankozeb) značajno umanjuje širenje i štetnost ove bakterijske bolesti luka.

Mjerni uređaji uz riječne dolije u istočnom dijelu Međimurja su posljednja tri mjeseca protekle 2020. godine bilježili vrlo visoke vrijednosti vlažnosti zraka (88,2-96,7 %) i dugotrajno mjesečno zadržavanje vlage na biljkama (16.610-21.405 minuta) (vidi Tablicu 1.). Prema modelu prognoze plamenjače luka (Peronospora destructor) (“Milion Cast”), u posljednjih je mjesec dana najkritičnije razdoblje za skriveni razvoj ove bolesti zabilježeno u danima 23.-27.12. 2020.! U prvih šest dana mjeseca siječnja 2021. oborine (kiša, rosulja) su u manjim količinama padale svakodnevno. Zasićenost površinskog zemljišta vlagom je vrlo velika (40 %) a temperatura tla na dubini 7 cm 4,4°C. Nakon razvijena 3-4 lista zimskog luka raste opasnost od početnog razvoja najopasnije pseudo-gljivične bolesti luka: plamenjače (Pweronospora), pa se naknadno preporučuje provoditi preventivne mjere zaštite (kada stanje vlažnosti zemljišta omogućuje) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Prema najavama od sutrašnjeg dana (8.1. 2021.) očekujemo značajan pad temperatura zraka, te nove oborine u obliku susnježice i snijega! Vrlo je izgledno da će početkom i sredinom idućeg tjedna (11.-13.1. 2021.) biti zabilježene nove padaline u obliku snijega, uz niže temperature zraka (noćne vrijednosti -10°C)! Sa snježnim oborinama i značajnim padom vrijednosti prestaju uvjeti za razvoj ranije navedenih uzročnika bolesti zimskog luka!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka!

Krajem mjeseca listopada tržni proizvođači planiraju sadnju i uzgoj jesenskog (zimskog) češnjaka.

U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. kiša je padala gotovo svakog drugog dana, te je na većini mjernih lokaliteta u Županiji izmjereno od 88,7 mm do 145,4 mm (naviše je kiše tada padalo u središnjem dijelu, a nešto manje u istočnom i zapadnom dijelu Međimurja (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Prosječne temperatura zraka i količina oborina na nekim mjernim mjestima u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Županije tijekom mjeseca listopada 2020. (01.-23.10.) (uz odstupanje prema očekivanim višegodišnjim vrijednostima):

Lokalitet Temperatura zraka (1.-23.10.) Odstupanje od prosjeka Oborine

(1.-23.10.)

Odstupanje od prosjeka
Železna Gora 11,67°C +1,77°C 110,8 mm +21,8 mm
M. Središće 11,19°C +1,29°C 123,0 mm +34,0 mm
Belica 11,75°C +1,85°C 147,8 mm +58,8 mm
Sv. Juraj u Trnju 11,50°C +1,60°C 124,4 mm +35,4 mm
Donja Dubrava 11,93°C +2,03°C 127,8 mm +38,8 mm

Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 11,2°-11,9°C (+1,3° do +2,0°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo čak 21,8 do 58,8 mm više kiše od očekivanih količina)!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je deset dana pala s vrijednosti 13,5° na 10,8°C, a sadržaj vlage je prije tjedan dana iznosio 41,5 % ali nakon južnog vjetra proteklih dana pada na vrijednost  36,0 %!

U narednim danima još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo razdoblje: s jutarnjim iznadprosječnim temperaturama 8-14°C, uz najviše dnevne vrijednosti 15-19°C! Nove oborine u manjim količinama moguće su početkom idućeg tjedna (27.10. 2020.)!

Prema iskustvima iz proteklih nekoliko sezona tržne proizvođače zimskog češnjaka upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti)!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj češnjaka (i zimskog luka), pa je moguće nakon sadnje a prije nicanja planirati primjenu dopuštenih rezidualnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ali, tek krajem ovog mjeseca, nakon što padnu naredne moguće oborine)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe,  ali se mogu uspješno koristiti pripravci registrirani za druge nametnike u češnjaku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod planiranja proljetnih mjera zaštite od uzročnika bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti (Bacillus, Trichoderma).

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

 VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Uputa proizvođačima ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšenoraž ili tritikale)!

Početkom treće dekade mjeseca listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. Ovogodišnja je sjetva ozimih žitarica otežana zbog većeg broja kišnih dana i iznadprosječnih količina oborina u razdoblju od 25. rujna do 17. listopada! U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. kiša je padala gotovo svakog drugog dana, te je na većini mjernih lokaliteta u Županiji izmjereno od 88,7 mm do 145,4 mm (naviše je kiše tada padalo u središnjem dijelu, a nešto manje u istočnom i zapadnom dijelu Međimurja (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Prosječne temperatura zraka i količina oborina na nekim mjernim mjestima u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Županije tijekom mjeseca listopada 2020. (01.-22.10.) (uz odstupanje prema očekivanim višegodišnjim vrijednostima):

Lokalitet Temperatura zraka (1.-22.10.) Odstupanje od prosjeka Oborine

(1.-22.10.)

Odstupanje od prosjeka
Železna Gora 11,64°C +1,74°C 110,8 mm +21,8 mm
Mursko Središće 11,34°C +1,44°C 123,0 mm +34,0 mm
Belica 11,81°C +1,91°C 147,8 mm +58,8 mm
Sv. Juraj u Trnju 11,51°C +1,61°C 124,4 mm +35,4 mm
Donja Dubrava 11,82°C +1,92°C 127,8 mm +38,8 mm

Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 11,3°-11,8°C (+1,4° do +1,9°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo čak 21,8 do 58,8 mm više kiše od očekivanih količina)!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je deset dana pala s vrijednosti 13,5° na 11°C, a sadržaj vlage je prije tjedan dana iznosio 41,5 % ali nakon južnog vjetra proteklih dana pada na vrijednost  36,3 %!

U narednim danima još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo razdoblje: s jutarnjim temperaturama 7-12°C, a najvišim dnevnim vrijednostima 16-19°C! Nove oborine u manjim količinama moguće su narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (28.10. 2019.)!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). U vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Botanički gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla, što zbog iznadprosječnih oborina u proteklom i mogućim novim u narednom razdoblju, ove sezone nije ograničenje!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima zimske salate!

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja. Prema nekim podatcima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C)! Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

U proteklom je razdoblju tijekom prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. u središnjem dijelu Međimurske županije uz riječnu dolinu prosječna temperatura iznosila 11,0°C (+1,1°C) a pritom je zabilježeno čak 122,8 mm oborina (+33,8 mm) uz prosječnu vlažnost zraka 90,4 % (iznadprosječno je toplo, sa značajno više kiše od očekivanog prosjeka, uz povišenu vlažnost zraka zbog jutarnje magle)! Uz navodnjavanje u takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

U narednim danima očekujemo značajnu promjenu vremena: uz južni vjetar temperature zraka će porasti na dnevne vrijednosti od 20°C, a sredinom i krajem tjedna očekujemo moguće nove oborine!

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim regijama intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova!

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui)!

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka!

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Zbog iznadprosječno toplog i vlažnog razdoblja tijekom listopada redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti biološki insekticidi koji sadrže ekstrakt sjemena biljke neem (azadiraktin) i prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest poljoprivrednim gospodarstvima

U studenom 2020. započinje godišnja akcija sakupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja na području Međimurja!

Tvrtka CIAK u suradnji sa CROCPA tijekom mjeseca studenog 2020. u Međimurju započinje akciju organiziranog zbrinjavanja ambalažnog otpada od kemijskih sredstva za zaštitu bilja prema rasporedu navedenom u Tablici 1.!

Tablica 1. Vrijeme i mjesto prikupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja:

Datum Lokacija Adresa Vrijeme
02.11. 2020.

(ponedjeljak)

Donji Kraljevec,

Kolodvorska 74

Tvornica stočne hrane d.d., Poljoprivredna ljekarna i otkupna stanica GRAMA 8.00-12.00
05.11. 2020.

(četvrtak)

Kotoriba,

Sajmišna 1

Tvornica stočne hrane d.d., Poljoprivredna ljekarna i otkupna stanica GRAMA 8.00-11.00
09.11. 2020.

(ponedjeljak)

Štrigova Kocen Agro d.o.o.

Štrigova 76

8.00-11.00
12.11. 2020.

(četvrtak)

Sveti Martin na Muri, Čakovečka bb Agromartin d.o.o.,

 

8.00-10.00
16.11. 2020.

(ponedjeljak)

Belica,

Lipovke 6

Dodlek Agro

 

8.00-11.00
19.11. 2020.

(četvrtak)

Dunjkovec,

Matije Gupca 5a

Poljoposavec d.o.o.

 

8.00-10.00

 

VAŽNO: Sakuplja se isključivo prazna ambalaža onih tvrtki proizvođača/uvoznika koji financiraju projekt i omogućavaju poljoprivrednicima besplatan povrat njihove ambalaže: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Danon, Corteva (Dow) AgroSciences, Eurozijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

Ambalaža ostalih tvrtki neće biti prihvaćena! Također, transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Za ambalažu ostalih tvrtki koje nisu dio projekta poljoprivrednici se moraju obratiti uvoznicima tih proizvoda (kontakt se nalazi na etiketi proizvoda). Ambalaža folijarnih gnojiva ne spada u opasan otpad, te se nakon trostrukog ispiranja može zbrinuti sa ostalim plastičnim komunalnim otpadom!

VAŽNO: Molimo poljoprivrednike koji imaju 100 kg ili 1 big bag (cca 1m³) ili više ambalažnog otpada da ne donose isti na sabirna mjesta već se izravno jave tvrtki C.I.A.K. d.o.o. (tel. 01/3463-521 ili e-mail: ciak@ciak.hr) koja će organizirati preuzimanje na njihovoj lokaciji!

Donosioci otpada dužni su sami ispuniti Prateći list za opasni otpad (obrazac PL-Oo) te Deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (obrazac DFKSO).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika

Početkom proteklog mjeseca rujna (03.9.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv čestih uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla nakon zamračivanja.

 

Tablica 1. Neki mjesečni meteorološki podatci bitni za pojavu i razvoj neželjenih organizama u proizvodnji krizantema tijekom proteklog rujna 2020. na nekim mjernim mjestima u Međimurju:

Lokalitet *Temperatura (°C) *Oborine (mm) Relativna vlažnost (%) Zadržavanje vlage (minuta)
Trnovčak 16,97 73,4 81,54 5.565
Mursko Središće 16,55 84,2 85,51 23.765
Belica 17,02 77,6 61,96 5.800
Donja Dubrava 16,88 48,4 83,24 13.090

*u višegodišnjim prosjecima u okolici Čakovca se očekuje tijekom mjeseca rujna prosječna temperatura zraka 15,7°C i prosječno 87,3 mm oborina!

 

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklom rujnu na većini mjernih mjesta u istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Međimurja približno +1,2°C iznad očekivane vrijednosti, a istovremeno je u zapadnom i središnjem dijelu Županije zabilježeno tek nešto manje oborina od prosjeka (-3,1 mm do -13,9 mm manje od očekivane količine) (vidi Tablicu 1.)! Puno manje oborina od očekivanja zabilježeno je u najistočnijim dijelovima Županije (mjerno mjesto Donja Dubrava)! Zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline Mure i Drave u proteklih je trideset dana trajalo izrazito dugo: od 13.090 do 23.765 minuta (vidi lokalitete Mursko Središće i Donja Dubrava u Tablici 1.) Prosječna mjesečna vlažnost zraka također je na većini mjernih mjesta u proteklom razdoblju bila vrlo visoka od 81,54 do 85,51 %.

Ipak, iznadprosječno vruće je bilo u danima 9.-17. rujna o.g., kada su najviše temperature zraka najčešće bile u rasponu od 27,0-30,3°C! Kišnih je dana u proteklom mjesecu rujnu bilo relativno malo, gotovo sve količine oborina prikazane u Tablici 1. izmjerene su 1.9., te još u danima 25.-28.9. 2020.!

Zbog južnog vjetra u narednim danima očekujemo dnevne temperature u rasponu 21-28°C, uz moguće oborine tijekom narednog vikenda! Jutra će u naredna 4-5 dana biti još uvijek iznadprosječno topla (11-14°C)!

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona čak i početkom zadnje dekade ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme. Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema.

U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae), običnog crvenog pauka  (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Naprotiv, tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola), siva plijesan (Botrytis cinerea), a izvanredno se tijekom neobično vlažnog, toplog i maglovitog listopada 2012. pojavila tada “nova” bolest latica krizantema koju uzrokuje gljivica roda Stemphylium. Razvojem cvjetnih glavica i pojavom latica raste potencijalna opasnost od moguće fito-toksičnosti od primjene sredstva za zaštitu bilja, bilo da se koriste neželjene mješavine (“tank-mix” kombinacije) ili nakon njihove primjene nastupe visoke dnevne temperature zraka! Stoga u zadnjim zaštitama krizantema prije od štetnih organizama valja biti posebno oprezan.

Preporučujemo redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, a ovisno o vremenskim uvjetima i dominantnim kategorijama neželjenih organizama (štetnicima i/ili uzročnicima bolesti) (npr. vidi Tablicu 2.) preporučujemo poduzimati mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u ukrasnom bilju (cvijeću ili krizantemi) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Tablica 2. Optimalni meteorološki uvjeti za razvoj nekih neželjenih organizama koji se mogu pojaviti na laticama krizantema:

Neželjeni organizmi Optimalni meteorološki uvjeti razvoja
Tetranychus urticae Optimalna temperatura za razvoj jaja do odraslih grinja 30-32°C (razvoj tada traje samo 8-12 dana), uz vrlo nisu relativnu vlažnost zraka 45-50 %. Razvija 6-10 generacija godišnje (u zaštićenim prostorima i više).
Frankliniella occidentalis Pri optimalnoj temperaturi 25-30C cjelokupni razvoj traje samo 15-18 dana (razvija 12-15 generacija u sezoni).
Botrytis cinerea Naoblaka i obilje vlage je neophodno za razvoj ove bolesti, uz raspon temperatura zraka 10-21°C (optimalno 18°C).
Stemphylium lycopersici Zadržavanje vlage na laticama u neprekidnom trajanju barem 10-12 sati, uz optimalne temperature 16-30°C. Toplina iznad 30°C i suhi listopadni dani ne pogoduju razvoju bolesti.
Didymella liguicola Visoka vlažnost zraka (magla), dugotrajno zadržavanja vlage na biljkama (formiranje peritecija) i/ili udaranje kapi kiše (ili od orošavanja) (formiranje piknida), uz optimalne temperature zraka 21-27°C!

 

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Nakon što smo u razdoblju 2.-24. rujna bilježili suho i iznadprosječno toplo razdoblje (s najvišim dnevnim temperaturama u rasponu od 23° do 30°C!), od 25. rujna o.g. učestalo pada kiša, pa je u protekla tri dana na većini mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježeno od 35,8 mm do 74,6 mm (najmanje je kiše palo u istočnom Međimurju, a najviše u zapadnim dijelovima uz rijeku Muru)! Prosječna mjesečna temperatura zraka u rujanskom razdoblju iznosi 16,7°C (+1,0°C iznad očekivane vrijednosti), ali je proteklih dana osvježilo, a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno 83,8 mm kiše (samo -3,5 mm manje od očekivane količine). Stoga je zasićenost zemljišta vlagom sa 17,4 % porasla na vrijednost 38,0 %, a temperatura zemljišta na 7 cm dubine smanjena je sa 17,6°C na 14,5°C!!

U narednih nekoliko dana očekujemo stabilnije razdoblje sa porastom temperatura zraka 18-25°C! Jutra će u narednih nekoliko dana biti svježa (7-8°C)!

U takvim uvjetima proizvođači češnjaka mogu planirati jesensku sadnju usjeva tek krajem tjedna (nakon što vlažnost zemljišta omogući), a pred sadnju upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti) u proizvodnji zimskog češnjaka i iskustvima njihova suzbijanja iz proteklih nekoliko sezona!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

 

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka. Stoga već nakon sadnje a prije nicanja usjeva preporučujemo primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se s propisanim ograničenjima koristiti manji broj dopuštenih kontaktnih i sustavnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti dopušteni granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti insekticidi koji su registrirani za suzbijanje drugih nametnika češnjaka, a regionalnim rezultatima daju uspjeh i kod suzbijanja muhe na usjevima zimskog češnjaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

 

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

 

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini kemijski fungicidi. U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima uljane repice!

Krajem mjeseca kolovoza (31.8. 2020.) upućena je preporuka proizvođačima ozime uljane repice o potrebi, mogućnostima i ograničenima suzbijanja neželjenih biljaka – korova!

Budući smo u danima 31.8.-1.9. o.g. oborine bilježili na svim mjernim mjestima u Međimurju, najčešće u ukupnoj količini 34,2-45,7 mm, sadržaj vlage u zemljištu je na dubini do 10 cm tada porastao na 36 % (jutros iznosi 27,5 %) pa uz temperaturu tla 17,2-19,2°C i najviše dnevne temperature u narednim danima od 25°C do 27°C očekujemo relativno brzo nicanje usjeva uljene repice posijanih u prvom tjednu ovog mjeseca! Usjevi uljane repice posijani krajem kolovoza već su niknuli, te početno rastu i razvijaju se klični i prvi listovi.

U narednim danima očekujemo suho razdoblje uz najviše dnevne temperature do 27°C, a tijekom narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (12.-14.9.) porast će na vrijednosti 29°-30°C, što će pogodovati ubrzanom početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice, ali i mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!

Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!

Proteklih smo sezona (npr. 2018.) već sredinom mjeseca rujna bilježili masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice za zelenu gnojidbu. U svega nekoliko vrućih i sunčanih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni “golobrst” nezaštićenih usjeva uljane repice!

VAŽNO: Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam), koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela! Stoga proizvođači uljane repice zadnjih sezona već ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Što sa ekološki značajnim površinama (EZP)?

Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2020. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju (npr.  biljni piretrini, azadiraktin) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Postrni i zeleni pokrov su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine, a što je navedeno Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 22/2020 i 57/2020): primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica (uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda!

Ako se na ekološki značajnim površinama uzgajaju vrste iz roda Brassica (npr. uljana repica) a napadnuta je opisanim jesenskim štetnicima (npr. buhačima nakon nicanja ili naknadno ličinkama ose listarice) smiju se suzbijati samo pripravcima dopuštenim u ekološkoj proizvodnji (npr. biljnim ili botaničkim piretrinima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite dnevne, tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih „jesenskih“ štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća o zadnjim zaštitama pred skladištenje

Posljednju preporuku za zaštitu korjenastog povrća uputili smo krajem mjeseca srpnja (28.7. 2020.). Vađenje i trženje ranih usjeva mrkve, peršina i celera je započelo već od kraja mjeseca lipnja i početkom srpnja o.g., ali usjeve s polja kasnijih rokova sjetve (sadnje) čiji se urod krajem listopada i/ili početkom studenoga planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci još uvijek valja redovito zdravstveno pregledavati uz mjere zaštite od neželjenih organizama!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom mjeseca kolovoza 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom Međimurju:

Mjerni lokalitet Oborine (mm) 1.-31.8. Vlaženje lišća (min) 1.-31.8. Prosječna temperatura zraka 1.-31.8. Prosječna vlažnost zraka 1.-31.8.
Belica 146,6 mm 5.750 minuta 21,95°C 86,73 %
Mursko Središće 187,4 mm 21.395 minuta 21,65°C 84,99 %
Sveti Juraj u Trnju 148,0 mm 11.380 minuta 21,80°C 86,55 %
Donja Dubrava 137,6 mm 17.240 minuta 22,03°C 83,03 %

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

U proteklom mjesecu kolovozu o.g. na većini je mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježena značajno veća količina oborina od višegodišnjih prosjeka (vidi Tablicu 1.): mjereno od početka kalendarske godine prosječna temperatura zraka u kolovozu bila je najveća (21,65°C), u središnjem dijelu Županije uz riječne doline zabilježena je u ovog sezoni najveća mjesečna količina oborina (187,4 mm), zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je najduže (21.395 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila najviša (84,99 %)!

U uvjetima iznadprosječno izražene vrućine i naglašene sparine uzročnici bolesti lišća korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria) ove godine na netretiranim su biljkama već u sredinom srpnja o.g. zarazili više od 75 % lisne površine! Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Ove sezone ponavlja se višegodišnje iskustva da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća (>20.000 minuta) (vidi Tablicu 1.). Nakon nešto svježih jutra s temperaturama nižim od 11°C (1.-4.9. 2020.) posljednja dva tjedna dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 1-3, a njihova suma u spomenutom razdoblju je bila 26! U narednim danima očekujemo novi porast najviših temperatura zraka na 25-30°C! Jutra će biti sa vrijednostima 10-15°C, pa će rosa i moguće magla još uvijek biti naglašene.

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)!

 U narednom je razdoblju potrebno nadalje pratiti moguću pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korjenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-biološke pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Već od 11. svibnja o.g. do 11. kolovoza o.g. tržne proizvođače kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje u više smo navrata obavještavali o preventivnim mjerama zaštite od neželjenih organizama (korova, štetnika životinjskog podrijetla i uzročnika bolesti)!

Tijekom proteklog mjeseca kolovoza na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježeni su vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena u kupusnjačama iz ljetnog ciklusa proizvodnje: mjereno od početka kalendarske godine prosječna temperatura zraka u kolovozu bila je najveća (21,65°C), u središnjem dijelu Županije uz riječne doline zabilježena je u ovoj sezoni najveća mjesečna količina oborina (187,4 mm), zbog dugotrajnih rosa i jutarnje magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je najduže (21.395 minuta), a prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila najviša (84,99 %)!

Najviše dnevne temperature zraka sa 30-ak°C u posljednja su četiri dana pale na vrijednosti 21,5°-23,8°C! Minimalne temperature nakon dužeg vremena manje su posljednja četiri jutra od 11°C! U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 22-26°C!

U takvim uvjetima kupusnjače iz ljetnog ciklusa nije bilo potrebno navodnjavati kao nekih ranijih sezona.

U ljetnim uvjetima vrućeg, sparnog i povremeno vlažnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone tijekom prvih 30-40 dana vegetacije u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci), te  kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella) (“bijela mušica” kupusnjača zahtijeva poseban pristup suzbijanju u prvih 40-ak dana vegetacije)! Naknadno se u vrijeme formiranja glavica zelja pojavljuju više vrsta štetnih gusjenica, među kojima su najčešće: veliki kupusni bijelac (Pieris brassicae), kupusni moljac (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa).

U narednim danima ne očekujemo nove oborine, jutra će biti svježa (10-13°C), a najviše dnevne temperature zraka u rasponu 22-26°C, što je vrlo povoljno za završni razvoj kupusa u vrijeme formiranja glava!

Budući smo tijekom druge polovice kolovoza i prvih dana mjeseca rujna bilježili let i vrlo povoljne uvjete za razvoj kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa) i drugih vrsta gusjenica (npr. Pieris, Plutella), još uvijek u prvoj polovici rujna o.g. preporučujemo završne zaštite primjenom registriranih insekticida u različitim vrstama kupusnjača, s naglaskom izbora pripravka kraće karence 3-7 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je u završnim aplikacijama koristiti biološke insekticide (B.t.k.)! Voditi računa o najvećem broju dopuštenih primjena jednog te istog pripravka u istom usjevu tijekom sezone! Moguću kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Zdravstvenim pregledom polja kupusnjača iz ljetne sadnje od početka kolovoza o.g. je uočena pojava bakterijske bolesti (tamna trulež žila – Xanthomonas) (a epidemijsko širenje u slabije zaštićenim usjevima tijekom druge polovice kolovoza!), a lokalno se u mikro-depresijama gdje se duže zadržava voda pojavljuje i kupusna kila (Plasmodiophora)! Preporuke za moguće preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 11. svibnja o.g. (npr. vapneni dušik, kalcizacija)!

Prema iskustvima iz ranijih sezona od gljivičnih se bolesti u ljetnim kupusnjačama javlja više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), a u moguće iznadprosječno kišovitom i vlažnom mjesecu rujnu raste opasnost suhe truleži (Phoma), mumifikacije glava (Sclerotinia) i sive plijesni (Botrytis cinerea)!

Osim registriranih fungicida za suzbijanje navedenih gljivičnih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti kupusnjača koristiti mikro-bioloških pripravke koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme.

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja.

U završnim je aplikacijama moguće u usjevima kupusna namijenjenim skladištenju koristiti  folijarna hranjiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija (i drugih mikro-elemenata). Moguće ih je miješati sa registriranim fungicidima i insekticidima za zaštitu kupusnjača, izuzev bakarnih pripravaka.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr