MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

UPRAVA ZA STRUČNU PODRŠKU RAZVOJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

Tag: Međimurska

Obavijest tržnim proizvođačima ozimih žitarica

Nakon što smo na svim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca kolovoza, rujna i listopada o.g. bilježili značajno manje padalina od očekivanih količina, a pritom je bilo iznadprosječno toplo, od početka proteklog mjeseca studenog vremenski su uvjeti značajno drukčiji (vidi Tablicu 1.). Naime, mjesec studeni nikako nije opravdao u svom imenu riječ “studen”, jer je umjesto očekivane srednje vrijednosti temperature 4,2°C zabilježena dvostruko veća prosječna temperatura, a većini mjernim mjesta je zabilježeno 100 % više oborina od prosječnih količina! Također, izmjerili smo mjesečno zadržavanje vlage na biljkama u trajanju gotovo 30.000 minuta (20 dana) na lokalitetima uz rijeku Muru! U takvim smo uvjetima zabilježili relativno brzo klijanje i nicanje, te dobar početni rast ozimih žitarica (pšenica, ječam, tritikale) posijanih u optimalnim rokovima sjetve tijekom listopada o.g.!

Tablica 1. Razvoj nekih vremenskih uvjeta tijekom mjeseca *studenog 2019. na nekim lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

Lokalitet Temperatura Oborine Vlažnost zraka Vlaženje biljaka
Mursko Središće 8,2°C 147,4 mm 95,9 % 29.400 min
Donja Dubrava 8,3°C 132,2 mm 96,2 % 19.445 min

*prosječna temperatura zraka tijekom mjeseca studenog u okolici Čakovca iznosi 4,2°C a očekivana mjesečna količina oborina iznosi 72,7 mm!

Dugotrajno zadržavanje vlage na mladim biljčicama od kiše, rose i magle, uz povišenu vlažnost zraka (>90 %), gotovo uvijek pogoduje razvoju nekih uzročnika biljnih bolesti. Premda od početka prosinca o.g. bilježimo jutarnje minuse, uz pad prosječnih dnevnih vrijednosti temperature na 3°C, zbog optimalnih uvjeta za zabilježenih u studenom za primaran (skriveni) razvoj žute ili crtičave hrđe (Puccinia striiformis) valja u narednom zimskom razdoblju povremeno pregledati zdravstveno stanje usjeva u polju. Moguće naredno zimsko prohladno-vlažno razdoblje može pogodovati razvoju ove bolesti.

Unatoč poduzetim mjerama zaštite još sredinom 1990-ih godina u našoj zemlji se procijenilo da štetni organizmi prosječno umanjuju prinose pšenice za 27 %, od čega su štete od uzročnika bolesti 9 %. Krajem proteklog i početkom novog milenija zabilježene su znatne promjene u pojavi i intenzitetu pojedinih bolesti ozime pšenice. Umjesto nekad vrlo štetnih i raširenih bolesti crne žitne hrđe (Puccinia graminis), smrdljive snijeti (Tilletia spp.) i pepelnice (Blumeria graminis) danas su najčešće bolesti palež klasa (Fusarium spp.), smeđa pjegavost (Septoria nodorum) i pjegavost lišća (Septoria spp.). No, mnoge je proizvođače pšenice u većini krajeva Republike Hrvatske sredinom i krajem mjeseca travnja 2014. iznenadila vrlo jaka epifitocija žute ili crtičave hrđe (Puccinia striiformis). Pritom su prinosi pšenice u žetvi često bili manji od skromnih 3,5 t/ha.

Vremenski čimbenici koji najviše utječu na brzo širenje žute hrđe jesu vlaga, temperatura i vjetar. Za infekciju je dovoljno neprekidno vlaženje osjetljivih biljnih organa barem tri sata. Smatra se da je vlaženje biljnih organa od rose primarni uvjet za ranu pojavu žute hrđe. Obično nakon nekoliko kišnih dana zasićenost zemljišta vodom i visoka vlažnost zraka pogoduju u idućim noćima formiranju rose. Kišne su kapljice važne za širenje prvih uredospora, iz kojih se u vlažnim uvjetima (rosa) odmah razvijaju infektivne klične cijevi. Visoka vlažnost zraka pritom pozitivno utječe na ljepljivost uredospora za površinu osjetljivoga biljnoga tkiva. Temperature zraka niže od 0 °C i veće od 21 °C smatraju se manje pogodnim za razvoj te bolesti. Optimalne vrijednosti za formiranje infektivnih hifa su 3 °C do 15 °C. Porast minimalnih noćnih temperatura zraka na vrijednosti veće od 18 °C negativno utječe na širenje bolesti. Vjetar ima važnu ulogu u naknadnom širenju bolesti na veće udaljenosti. Stoga je praćenje količine i učestalosti oborina u regiji, sa satima vlaženja biljnih organa od rose, uz temperature i zasićenost zraka vlagom važno za prognozu pojave žute hrđe pšenice.

Usmjereno kemijsko suzbijanje žute hrđe treba početi odmah nakon pojave prvih simptoma. Za razliku od ostalih hrđa pšenice, vrsta Puccinia striiformis razvija se puno ranije u vegetaciji, moguće već ujesen ili tijekom (krajem) zimskih mjeseci. Stoga praćenje vremenskih uvjeta bitnih za prognozu pojave žute hrđe treba početi već nakon nicanja usjeva pšenice (oborine, rosa, temperature). Za prognozu pojave žute hrđe vrlo je važno redovito praćenje zdravstvenoga stanja usjeva ozime pšenice i pronalazak prvih znakova bolesti. Obično prvi simptomi žute hrđe na mladim biljkama budu teško uočljivi, što otežava prognozu i određivanje rokova primjene fungicida. Učinkovitost većine fungicida u suzbijanju žute hrđe vrlo je visoka ako se pripravci primijene na vrijeme. Kurativno suzbijanje može biti otežano, naročito ako su sorte pšenice jako osjetljive na bolest, a nakon jače primarne zaraze usjeva naknadno vlada prohladno-vlažno razdoblje sa učestalim oborinama. Simptome žute hrđe na ozimim žitaricama valja razlikovati od drugih uzroka žućenja usjeva (stajaća voda, fito-toksičnost sredstva za zaštitu bilja – rezidui, nedostatak hranjiva, nepovoljna reakcija zemljišta – kiselost tla i dr.), pa moguću pomoć kod determinacije preporučujemo potražiti kod stručnih osoba.

Za suzbijanje žute hrđe pšenice dopuštenje u našoj zemlji ima veći broj fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Vremenski uvjeti zabilježeni tijekom proteklog studenog 2019. upozoravaju nas na vrlo povoljne uvjete temperature i vlažnosti koji ponovno mogu pogodovati ranijem razvoju bolesti ozimih žitarica! U prvoj dekadi mjeseca prosinca 2019. značajno je zahladnilo, ali narednih nekoliko dana uz južni vjetar i porast temperatura očekujemo nove oborine, a u drugom dijelu tjedna (nakon 11.12.) ponovno pad temperatura zraka. Stoga tijekom naredne zime savjetujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje ozimih usjeva.

Tablica 1. Razvoj nekih vremenskih uvjeta u prvoj dekadi *prosinca 2019. (do 9.12. 2019. u 6.00 h) na nekim lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

Lokalitet Temperatura Oborine Vlažnost zraka Vlaženje biljaka
Mursko Središće 0,9°C 18,4 mm 97,6 % 5.565 min
Donja Dubrava 1,3°C 16,0 mm 97,3 % 1.065 min

*prosječna temperatura zraka tijekom mjeseca prosinca u okolici Čakovca iznosi 0,9°C a očekivana mjesečna količina oborina iznosi 53,9 mm!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima zimskog luka

U dnevnoj uputi krajem prvog tjedna mjeseca rujna (4.9. 2019.) tržnim proizvođačima zimskog luka uputili smo preporuku o mjerama suzbijanja korova, a tržnim proizvođačima češnjaka krajem mjeseca rujna upućena je uputa za preventivne mjere zaštite od važnijih kategorija neželjenih organizama (30.9. 2019.)!

Zimski luk se kod nas pretežno uzgaja u kućnim vrtovima (okućnicama) sadnjom lučica (npr. Majski srebrenac), pa se koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Ipak, pojedini tržni proizvođači, koji su ovladali tehnologijom uzgoja luka izravnom sjetvom iz sjemena, krajem kolovoza i/ili početkom rujna siju zimski luk (uzgoj iz sjemena). Poželjno je da zimski luk prezimi u stadiju 3-4 razvijena lista, a golomrazice i/ili suha zima sa vrlo niskim temperaturama zraka mogu značajno oštetiti takve usjeva. Naprotiv, ako uvjeti tijekom prezimljenja zimskog luka budu iznadprosječno topli i vlažni, već od razvojna stadija 3-4 zelena lista mogu se prikriveno razvijati dvije skupine bolesti luka: plamenjača (Peronospora) i plijesan (Botrytis), te u proljeće predstavljaju izvor zaraze za polja luka dugog dana.

Tablica 1. Vremenski uvjeti zabilježeni u početnom (jesenskom) razdoblju rasta i razvoja zimskog luka u središnjem dijelu Međimurja tijekom 2019. sezone:

Vremenski uvjeti Izmjerene i očekivane vrijednosti u promatranom razdoblju
rujan 2019. listopad 2019. studeni 2019.*
Izmjerene oborine 54,8 mm 50,2 mm 126,6 mm
Očekivani prosjek 87,3 mm 89,0 mm 72,7 mm
Odstupanje (±) -32,5 mm -38,8 mm +53,9 mm
Mjesečne temperature 16,3°C 12,4°C 8,9°C
Očekivani prosjek 15,7°C 9,9°C 4,2°C
Odstupanje (±) +0,6°C +2,5°C +4,7°C

*mjerni podatci za razdoblje od 1. do 18. studenog 2019.!

VAŽNO: U Tablici 1. prikazani su podatci o izmjerenim mjesečnim oborinama za rujan, listopad i prvu polovicu mjeseca studenog 2019., uz pripadajuće vrijednosti prosječnih mjesečnih temperatura zraka (°C). Također, navedene su očekivani višegodišnji prosjeci, uz izmjerena odstupanja. Uvjeti klijanje i nicanje, a naročito za naknadni sat i razvoj zimskog luka bili su više nego optimalni! Usjevi zimskog luka imaju proteklih dana razvijena 3-6 listova (ovisno o rokovima sjetve, izboru hibrida i tipu zemljišta)! U prvoj polovici studenog o.g. neobično je kišovito i vlažno, a zbog magle usjevi zimskog luka su vlažni gotovo cijelih dana!

Tijekom listopada i studenog česte su kiše, magle i rose, naročito u istočnom (donjem) dijelu Međimurja, te lokalitetima u blizini rijeka Mure i Drave. Zabilježili smo zadržavanje vlage u  prvih 18 dana mjeseca studenog o.g. trajanju od 13.100 do 18.870 minuta, uz raspone dnevnih temperatura najčešće pri vrijednostima 6-16°C čini optimalne uvjete za primarni (skriveni) razvoj bolesti zimskog luka iz rodova Peronospora i Botrytis!

Plamenjača ili peronospora (Peronospora destructor) je najčešća bolest luka u našim proizvodnim uvjetima, a napada i luk vlasac. Budući se u polju izmjenjuje uzgoj luka dugog i kratkog dana (zimski i proljetni luk), plamenjača se “seli” s usjeva na usjev, a najštetnija je kad napadne mlade biljke luka. Napada sve biljne organe, tipične su posljedice na lišću, a glavice luka porijeklom od zaraženog usjeva brzo proklijavaju i trunu u skladištima. Prva pojava plamenjače luka najčešće je u polju vidljiva u ograničenim dijelovima, ali se u povoljnim uvjetima vrlo brzo proširi. Prvi simptomi ili znakovi bolesti su dobro vidljivi u jutarnjim satima  na starijem lišću, jer se za dovoljno vlažnih noći na njima formira ljubičasto-sivo-smeđa “prevlaka”. Na mjestu zaraze napadnuti organi gube čvrstoću, lišće se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad zaraženog tkiva se osuši. U usjevima zimskog luka na otvorenim gredicama peronospora ili plamenjača se naročito jako razvijala tijekom iznadprosječno tople i vlažne zime 2006./2007., te 2013./2014., pa su tih sezona zabilježene najveće ekonomske štete! Prema mnogim iskustvima prohladna razdoblja s vrijednostima  temperature zraka 6° do 10°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka. Bolest se uspješno prenosi zračnim strujanjima s oboljelih usjeva na nezaražene do udaljenosti 500-800 m, a oboljeli zimski luk predstavlja izvor zaraze s kojeg se peronospora širi na usjeve luka koji imaju razvijena barem 4 lista. Uzročnik bolesti se u prirodi održava u zaostalim zaraženim biljnim ostacima ili kao skriveni (latentni) micelij u zaraženim lučicama (ne prenosi se sjemenom).

Bolest trulež luka kompleksnog je podrijetla, jer su uzročnici različite gljive i bakterije (najčešće se spominju vrste: Botrytis alli = sin. Botrytis aclada, Fusarium oxysporum f.sp. cepae, Fusarium culmorum, Sclerotium cepivorum, Botrytis cinerea, Botrytis byssoidea, Erwinia spp., Burkholderia spp. i dr.). Uzročnici truleži luka se mogu pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka u polju ili skladištenju (od klijanja i nicanja, formiranja i rasta glavica, u tehnološkoj zriobi)! Trulež vrata luka uzrokuju Botrytis vrste. Tada na glavicama luka u području vrata se prvo pojavljuje polu-vodenasta trulež. Vanjska ljuska postaje mekana, a unutrašnje tkivo glavica propada u obliku vlažne truleži. Ovo je najopasnija bolest luka koja se skriveno ili latentno bez pojave simptoma razvija već u polju, a postaje vidljiva na glavicama luka obično nakon mjesec dana čuvanja u skladištu (Lacy & Lorbeer, 1999). Kao uzročnici plijesni lukovica se opisuju vrste Botrytis cinerea, Botrytis allii sin. Botrytis aclada i Botrytis byssoidea.

U proteklih smo desetak godina zabilježili najveće štete uskladištenog luka uzrokovane vrstom Botrytis allii. Također, u polju i plastenicima na zimskom smo luku tijekom ranijih godina uočili i vrstu Botrytis squamosa (uzročnik “bijele” pjegavosti i paleži lišća luka)! Često se vrsta Botrytis allii u polju razvija u latentnom obliku (bez vidljivih posljedica), a trulež se jače razvija u skladištima nakon mjesec dana čuvanja luka. Moguća je infekcija lišća u polju, ali vidljiva pojava bolesti nastupa tek na mrtvom lisnom tkivu (ili glavicama luka) uz povišenu vlažnost zraka. Jače su napadnuti mehanički oštećeni usjevi (tuča, oštećenje vrata luka prilikom navodnjavanja kišenjem uz korištenje “vodenih topova”, “šok” od primjene herbicida i dr.). Stoga tržni proizvođači zimskog luka moraju redovito krajem jeseni i tijekom zime pregledavati zdravstveno stanje usjeva, te u uvjetima iznadprosječno toplog i vlažnog (maglovitog) razdoblja provoditi mjere suzbijanja plamenjače (Peronospora) i plijesni (Botrytis), uz primjenu dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima voćnih nasada

Protekli mjesec listopad je na području Međimurske županije bio +2,5°C topliji od višegodišnjih prosjeka (umjesto očekivanih 9,9°C u središnjem dijelu Županije je prosječna mjesečna temperatura iznosila 12,4°C). Premda je u proteklom mjesecu zabilježeno manje oborina od očekivanja (umjesto prosječnih 89,0 mm u središnjem smo dijelu Županije izmjerili 50,2 mm a u istočnim dijelovima samo 37,6 mm) prosječna mjesečna vlažnost zraka je na lokalitetima uz riječne dolije Mure i Drave iznosila 86,8-87,3 %, a zadržavanje vlage na biljkama je primjerice na mjernom lokalitetu Mursko Središće u listopadu iznosilo 22.270 minuta.

U prvom tjednu mjeseca studenog je nastavljeno iznadprosječno toplo razdoblja, ali je na mjernim lokalitetima u proteklih sedam dana zabilježeno 30-50 mm kiše! Prosječna vlažnost zraka je posljednjih sedam dana 93 %!

Budući su krajem proljeća i početkom ljeta 2019. obilježena dva povijesna meteorološka ekstrema (količine oborina u mjesecu svibnju i naknadna toplina u prvoj polovici lipnja) gotovo na svim vrstama jabučastog, koštičavog, lupinastog (orašastog) i bobičastog (jagodastog) voća zabilježili smo epidemijske razmjere pojave različitih vrsta uzročnika bolesti, te raniji gubitak lišća na nezaštićenim a osjetljivim voćnim vrstama i sortama!

U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima! Zbog jače pojave gljivičnih bolesti na koštičavim i orašastim voćkama, među kojima ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans), rogač šljive (Taphrina pruni), palež grančica i trulež plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola), kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla), pjegavost lišća oraha (Gnomonia leptostyla) prilikom naredne zimske rezidbe poželjno je ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale “mumificirane” plodove u krošnjama. Proteklih smo nekoliko sezona u jačoj mjeri na nekim koštičavim voćnim vrstama zabilježili štete od bakterijskih bolesti, npr. na trešnjama od vrste Pseudomonas syringae. Ako to vremenski uvjeti dopuštaju povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka je poželjno primijeniti nakon potpunog odbacivanja lišća voćaka.

Bakarni pripravci su u našoj zemlji registrirani i protiv većine važnijih gljivičnih bolesti voćaka (izuzev pepelnica)! Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u voćarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih važnijih bakterijskih bolesti (Erwinia, Xanthomonas, Pseudomonas). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti!

Jesenska primjena bakarnih fungicida u voćarstvu, na jabučastim, koštičavim i orašastim vrstama se svakako preporučuje nakon što otpadne 80 % ili više lišća (može i nešto ranije, ali i kasnije – ovisno o meteorološkim uvjetima). Primjena bakarnih pripravaka za biljke predstavlja jedan od oblika stresa (bakar je teški metal), pa se smatra da jesenskom primjenom bakra pozitivno utječemo na „pripremu bilja za zimu“!

Tradicionalno se u praksi zbog bolje “ljepljivosti” preporučuje bakarni-sulfat za tzv. “plavo prskanje” voćaka krajem razdoblja zimskog mirovanja. Od “gotovih tvorničkih preparata” prednost u kasnom jesenskom tretiranju imaju pripravci s barem 50 % djelatne tvari (bakarni-oksid, bakarni-oksiklorid, bakarni-hidroksid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U manjim nasadima uz okućnice i vikendice često se koristi primjena gotove tvorničke ili pripremljene tzv. “tank-mix mješavine” mineralnih ulja i bakra: npr. imaju dopuštenje za amatersku primjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Koriste se i za premazivanje rana nakon rezidbe.

U ekološkoj se hortikulturnoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)!

U integriranoj zaštiti voća primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000-4.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja!

Radi boljeg uspjeha mjere aplikacije se provode tijekom mirnih dana (bez jačeg vjetra) s povišenom relativnom vlagom zraka, uz povećani utrošak škropiva. Praktična iskustva potvrđuju bolju djelotvornost “plave zaštite” u plantažnim nasadima voćaka ako se metodom raspršivanja na volumen krošnje 10.000 m³/ha utroši barem 750 litara škropiva. Uspjeh je značajno manji ako se na krošnju istog volumena utroši manje od 500 litara/ha.

Ali, dugoročna uporaba sredstva za zaštitu bilja na osnovi bakra radi suzbijanja različitih uzročnika bolesti hortikulturnog bilja uzrokuje nakupljanje bakra u tlu, što negativno može utjecati na žive zemljišne organizme! Značajno smanjenje uporabe bakarnih fungicida pridonosi obnovi bivšeg sastava živih organizama i obnovu plodnosti tla. Stoga je sukladno mjerilima koja se temelje na riziku za zdravlje ljudi i okoliš (eko-toksikološka mjerila) Europska Komisija prijedlogom dana 11. ožujka 2015. godine objavila Provedbenu Uredbu 2015/408 koja sadrži popis djelatnih tvari kandidata za zamjenu  (77 djelatnih tvari), među kojima su i spojevi bakra (inačice bakrenog hidroksida, bakrenog oksiklorida, bakrenog oksida, bordoške juhe i trivalentnog bakrenog sulfata)! VAŽNO: Spomenuti popis kandidata za zamjenu nije popis zabranjenih djelatnih tvari, već su navedeni spojevi dostupni na tržištu, drže se sigurnima, ali bi mogli biti zamijenjeni kada bude dostupna alternativa! Razdoblje odobrenja kandidata za zamjenu je ograničen na najviše sedam godina, a odobrenje se jednom ili više puta može odobriti ponovno na razdoblje najviše sedam godina.

Da bi se dobio uvid u moguće dugoročne posljedice na biljno zdravstvo radi moguće zabrane sredstva na osnovi bakra provode se brojni pokusi i sistematska opažanja na različitim biljnim vrstama. Ova su istraživanja tijekom samo sedam godina zaštite bez bakra dokazala značajno povećanje populacije slijedećih uzročnika bolesti u voćnjacima i skladištima: kod jabuke i kruške Erwinia amylovora, Botryosphaeria spp., Nectria spp., Gleosporium spp. i Phytophthora spp., a kod bresaka i trešnja: Xanthomonas spp., Pseudomonas spp., Phomopsis spp. i Valsa spp.!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

 

 

Obavijest proizvođačima zimske salate

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja. Prema nekim podatcima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C)! Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

U proteklom je razdoblju tijekom mjeseca listopada o.g. u središnjem dijelu županije prosječna temperatura iznosila 12,9°C (+3,0°C) a pritom je zabilježeno samo 41,6 mm oborina (-47,4 mm) uz prosječnu vlažnost zraka 86,4 % (iznadprosječno je toplo, sa značajno manje kiše od očekivanog prosjeka, uz povišenu vlažnost zraka zbog jutarnje magle)! Uz navodnjavanje u takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

U narednim danima očekujemo značajnu promjenu vremena: uz sjeverni vjetar temperature zraka će pasti na dnevne vrijednosti niže od 10°C, a sredinom i krajem tjedna očekujemo oborine i niske jutarnje temperature (do -2°C).

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim regijama intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova!

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui)!

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka!

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbog iznadprosječno toplog i suhog razdoblja tijekom listopada redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti biološki insekticidi koji sadrže ekstrakt sjemena biljke neem (azadiraktin) i prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Krajem mjeseca listopada tržni proizvođači planiraju sadnju i uzgoj jesenskog (zimskog) češnjaka.

U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. bilježili smo iznadprosječno toplo i suho vremensko razdoblje. Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 13,2°C (+3,3°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo samo 40,4 mm kiše (120,4 % manje od očekivanih količina) (značajno manje kiše je također padalo tijekom kolovoza i rujna o.g., čak 53,1 % manje od prosjeka). Zadnjih su šest dana mjerimo najviše dnevne temperature u hladovini u rasponu 22,4°-27,2C°!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je šest dana u rasponu 13°-14,9°C, a sadržaj vlage je na nekim lokalitetima smanjen na vrijednost 11,8 %!

U narednih nekoliko dana očekujemo stabilno razdoblje, tijekom današnjeg dana ponovno je moguć jači južni vjetar, a moguće oborine sa značajnim padom dnevnih temperatura najavljuju se tek sredinom idućeg tjedna (30.10. 2019.)!

Prema iskustvima iz proteklih nekoliko sezona tržne proizvođače zimskog češnjaka upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti)

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj češnjaka (i zimskog luka), pa je moguće nakon sadnje a prije nicanja planirati primjenu dopuštenih rezidualnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ali, tek krajem ovog mjeseca, nakon što padnu naredne moguće oborine)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe,  ali se mogu uspješno koristiti pripravci registrirani za druge nametnike u češnjaku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod planiranja proljetnih mjera zaštite od uzročnika bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti (Bacillus, Trichoderma).

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Uputa proizvođačima ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšenoraž ili tritikale)

U razdoblju od 10.-20.(25.) listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. Ovogodišnja je sjetva obavljena u neobično toplom i suhom vremenskom razdoblju. U prve dvije dekade mjeseca listopada o.g. bilježili smo iznadprosječno toplo i suho vremensko razdoblje. Umjesto očekivanih 9,9°C, prosječna temperatura zraka u dosadašnjem dijelu listopada iznosi 13,2°C (+3,3°C više od očekivanje srednje vrijednosti temperature zraka)! U istom je razdoblju palo samo 40,4 mm kiše (120,4 % manje od očekivanih količina)(značajno manje kiše je također padalo tijekom kolovoza i rujna o.g. = 53,1 % manje od prosjeka). Zadnjih su pet dana najviše dnevne temperature u hladovini u rasponu 22,4°-27,2C°!

Temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je pet dana u rasponu 13°-14,9°C, a sadržaj vlage je na nekim lokalitetima smanjen na vrijednost 11,8 %!

U narednim danima (do 27.10. 2019.) još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo i suho razdoblje: s jutarnjim temperaturama 8-10°C, a najvišim dnevnim vrijednostima 20-24°C! Nove oborine sa značajnim padom temperatura zraka očekujemo tek početkom narednog tjedna (28.10. 2019.)!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). Obično u vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i  prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Biološki gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla, što tek s narednim najavljenim oborinama očekujemo od kraja mjeseca listopada ili početkom studenog o.g.!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost) (vidi Tablicu 1). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest poljoprivrednim gospodarstvima!

Obavijest poljoprivrednim gospodarstvima:

U studenom 2019. započinje godišnja akcija sakupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja na području Međimurja!

Tvrtka CIAK u suradnji sa CROCPA tijekom mjeseca studenog 2019. u Međimurju započinje akciju organiziranog zbrinjavanja ambalažnog otpada od kemijskih sredstva za zaštitu bilja prema rasporedu navedenom u Tablici 1.!

Tablica 1. Vrijeme i mjesto prikupljanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja:

Datum Lokacija Adresa Vrijeme
04.11. 2019.

(ponedjeljak)

Donji Kraljevec PZ Čakovec, Kolodvorska 74 8.00-12.00
07.11. 2019.

(četvrtak)

Kotoriba PZ Čakovec,

Sajmišna bb

8.00-11.00
11.11. 2019.

(ponedjeljak)

Štrigova Kocen Agro d.o.o.

Štrigova 76

8.00-11.00
14.11. 2019.

(četvrtak)

Sveti Martin na Muri Agromartin d.o.o.,

Čakovečka bb

8.00-10.00
18.11. 2019.

(ponedjeljak)

Belica Dodlek Agro

Lipovke 6

8.00-11.00
21.11. 2019.

(četvrtak)

Dunjkovec Poljoposavec d.o.o.

Matije Gupca 5a

8.00-10.00

 

VAŽNO: Sakuplja se isključivo prazna ambalaža onih tvrtki proizvođača/uvoznika koji financiraju projekt i omogućavaju poljoprivrednicima besplatan povrat njihove ambalaže: Agroavant, AgroChem-Maks, Agroteks, BASF, Bayer CropScience, Chromos Agro, Danon, Dow AgroSciences, Eurozijski pesticidi, Florel, Genera, Iskra Zelina Kemijska Industrija, Nufarm, Monsanto, Orchem, Pinus Agro, Stockton, Syngenta Agro.

Ambalaža ostalih tvrtki neće biti prihvaćena! Također, transportna ambalaža kao niti ambalaža bilo kojih drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. mineralna gnojiva) se ne prihvaća.

Za ambalažu ostalih tvrtki koje nisu dio projekta poljoprivrednici se moraju obratiti uvoznicima tih proizvoda (kontakt se nalazi na etiketi proizvoda). Ambalaža folijarnih gnojiva ne spada u opasan otpad, te se nakon trostrukog ispiranja može zbrinuti sa ostalim plastičnim komunalnim otpadom!

VAŽNO: Molimo poljoprivrednike koji imaju 100 kg ili 1 big bag (cca 1m³) ili više ambalažnog otpada da ne donose isti na sabirna mjesta već se izravno jave tvrtki C.I.A.K. d.o.o. (tel. 01/3463-521 ili e-mail: ciak@ciak.hr) koja će organizirati preuzimanje na njihovoj lokaciji!

Donosioci otpada dužni su sami ispuniti Prateći list za opasni otpad (obrazac PL-Oo) te Deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (obrazac DFKSO). Navedeni obrasci se mogu kupiti u knjižarama “Narodnih novina”.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika

Početkom proteklog mjeseca rujna (05.9.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv čestih uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla nakon zamračivanja.

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklih trideset dana 16,3°C (+0,6°C iznad očekivane vrijednosti) (zadnjeg dana mjeseca rujna najviša je dnevna temperatura bila 28,1°C!), a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno samo 52,8 mm kiše (-34,5 mm manje od očekivane količine)! Unatoč tome što je zabilježeno 40 % manje oborina od višegodišnjeg rujanskog prosjeka, zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline Mure i Drave u proteklih je trideset dana trajalo čak 24.840 minuta! Prosječna mjesečna vlažnost zraka je također u rujnu bila vrlo visoka od 83,0 do 84,4 %.

Još tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana očekujemo najviše dnevne vrijednosti 23-24°C, ali u drugom dijelu sutrašnjeg dana su najavljene oborine (10-ak mm), a uz sjeverni će vjetar osvježiti (naročito jutarnje vrijednosti).

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona čak i početkom zadnje dekade ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme. Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema.

U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae), običnog crvenog pauka  (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Naprotiv, tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola), siva plijesan (Botrytis cinerea), a izvanredno se tijekom neobično vlažnog, toplog i maglovitog listopada 2012. pojavila tada “nova” bolest latica krizantema koju uzrokuje gljivica roda Stemphylium. Razvojem cvjetnih glavica i pojavom latica raste potencijalna opasnost od moguće fito-toksičnosti od primjene sredstva za zaštitu bilja, bilo da se koriste neželjene mješavine (“tank-mix” kombinacije) ili nakon njihove primjene nastupe visoke dnevne temperature zraka! Stoga u zadnjim zaštitama krizantema prije od štetnih organizama valja biti posebno oprezan.

 

Tablica 1. Optimalni meteorološki uvjeti za razvoj nekih neželjenih organizama koji se mogu pojaviti na laticama krizantema:

Neželjeni organizmi Optimalni meteorološki uvjeti razvoja
Tetranychus urticae Optimalna temperatura za razvoj jaja do odraslih grinja 30-32°C (razvoj tada traje samo 8-12 dana), uz vrlo nisu relativnu vlažnost zraka 45-50 %. Razvija 6-10 generacija godišnje (u zaštićenim prostorima i više).
Frankliniella occidentalis Pri optimalnoj temperaturi 25-30C cjelokupni razvoj traje samo 15-18 dana (razvija 12-15 generacija u sezoni).
Botrytis cinerea Naoblaka i obilje vlage je neophodno za razvoj ove bolesti, uz raspon temperatura zraka 10-21°C (optimalno 18°C).
Stemphylium lycopersici Zadržavanje vlage na laticama u neprekidnom trajanju barem 10-12 sati, uz optimalne temperature 16-30°C. Toplina iznad 30°C i suhi listopadni dani ne pogoduju razvoju bolesti.
Didymella liguicola Visoka vlažnost zraka (magla), dugotrajno zadržavanja vlage na biljkama (formiranje peritecija) i/ili udaranje kapi kiše (ili od orošavanja) (formiranje piknida), uz optimalne temperature zraka 21-27°C!

 

Preporučujemo redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, a ovisno o vremenskim uvjetima i dominantnim kategorijama neželjenih organizama (štetnicima i/ili uzročnicima bolesti) (npr. vidi Tablicu 1.) preporučujemo poduzimati mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u ukrasnom bilju (cvijeću ili krizantemi) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke krizantema sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima jesenskog češnjaka

Tijekom proteklog mjeseca rujna nastavljen je trend iznadprosječno toplog razdoblja. Naime, prosječna je mjesečna temperatura zraka u proteklih trideset dana 16,2°C (+0,5°C iznad očekivane vrijednosti), a istovremeno je u središnjem dijelu Županije zabilježeno samo 52,8 mm kiše (-34,5 mm manje od očekivane količine). Stoga je zasićenost zemljišta vlagom 13,7-21,4 %, a temperatura zemljišta na 7 cm dubine iznosi 16,8°-17,9°C (ovisno o mjernom lokalitetu i tipu tla)!

U narednih nekoliko dana bit će nadalje iznadprosječno toplo (s rasponom temperatura 15-24°C), ali sredinom tjedna očekujemo oborine (oko 10 mm) i naknadno nakon toga nešto svježiji raspon temperatura 5-18°C!

U takvim uvjetima proizvođači češnjaka narednih dana planiraju obavljati jesensku sadnju usjeva, pa upozoravamo na glavne kategorije neželjenih organizma (korove, štetnike , uzročnike bolesti) u proizvodnji zimskog češnjaka i iskustvima njihova suzbijanja iz proteklih nekoliko sezona!

Češnjak se razmnožava isključivo vegetativno, a kod nas su najrašireniji domaći ozimi eko-tipovi koji se sade ujesen, prezimljuju, pa u sljedećoj godini razvijaju vegetativnu masu i lukovicu. Jesenski tip češnjaka obično ima krupnije glavice i manje češnjeva (6-12), pa se češće uzgaja! Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk), a poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina! Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Tijekom vegetacije njega češnjaka se svodi na gnojidbu, navodnjavanje, borbu protiv korova, te suzbijanje bolesti i štetnika.

Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere okopavanjem na većim površinama teško provedive i zahtijevaju mnogo rada! Pri jesenskoj sadnji češnjaka uglavnom se javljaju ozimi korovi, među kojima se u kontinentalnom području redovito pojavljuje korovna vrsta mišjakinja (Stellaria media). Iskustva dobivena u kontinentalnoj proizvodnji pokazuju da ovaj korov tijekom blagih zima može opasno ugroziti uspješan rast i razvoj luka i/ili češnjaka. Stoga već nakon sadnje a prije nicanja usjeva preporučujemo primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Naknadno nakon nicanja usjeva, a prema potrebi za suzbijanje širokolisnih i/ili travnih korova, mogu se s propisanim ograničenjima koristiti manji broj dopuštenih kontaktnih i sustavnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika: žičnjaka (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus), te češnjakove muhe (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti dopušteni granulirani insekticid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka, pa obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.

Kao i druge štetne muhe u povrćarstvu (npr. kupusna i lukova muha), češnjakova muha (Helomyza lurida) nalikuje kućnim muhama jer odrasli oblici imaju tamno tijelo veličine do 1 cm. Štete uzrokuju njihove ličinke bijele boje bez nogu, veličine do 12 mm, koje žive u mladim biljkama (naknado se naseljavaju uzročnici gljivičnih bolesti ili saprofiti koju uzrokuju trulež i plijesan glavica češnjaka). U našim su krajevima (npr. okolica Zagreba) još sredinom 1980-tih godina zabilježene vrlo jake zaraze češnjakovom muhom, kojima je uništeno do 70 % biljaka! Suzbija se na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti insekticidi koji su registrirani za suzbijanje drugih nametnika češnjaka, a regionalnim rezultatima daju uspjeh i kod suzbijanja muhe na usjevima zimskog češnjaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem, prvenstveno stoga jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Uzgoj češnjaka za reprodukciju bitno se razlikuje od tehnologije za svježu potrošnju ili preradu. Stoga u proizvodnji sadnog materijala češnjaka valja birati najbolje parcele dobrog strukturnog tla. Sadnim materijalom lukovičastog povrća može se prenijeti 14 različitih mikroorganizama, uglavnom gljivičnih uzročnika bolesti, pa izboru glavica za reprodukciju treba posvetiti osobitu pažnju! Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium! Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju, jer na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium)!

U regijama gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis).

Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka, te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima!

Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.

Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka koja na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje! Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu.

Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji), a folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice! Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere.

U nekim su zemljama za tretiranje sadnog materijala dopušteni pojedini kemijski fungicidi (npr. iprodion protiv bijele truleži). U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka prije sadnje! Ipak, moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti.

Ukoliko se češnjak proizvodi za vlastite potrebe gospodarstva na manjih gredicama u okućnicama sadnjom zdravstveno ispravnih lukovica u prihvatljivom plodoredu (na istu gredicu tek svake četvrte ili još bolje pete godine), a korovi se suzbijaju mehanički (čupanjem i okopavanjem), tada je u vrijeme pojave češnjakove muhe još potrebno takve površine pokriti paučinastim folijama i/ili vješati žute ljepljive ploče. Druge mjere zaštite u proizvodnji češnjaka za vlastite potrebe u pravilu nisu potrebne. Ali, ako se češnjak proizvodi za tržište na većim površinama tada je kemijsko suzbijanje korova važnija mjera njege usjeva, a preventivno je potrebno obaviti i nekoliko mjera zaštite od najvažnijih i najraširenijih štetnih organizama među kojima ističemo bolesti lišća (hrđa, plamenjača), uzročnike plijesni i truleži glavica češnjaka, te češnjakovu muhu.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest proizvođačima uljane repice

Početkom mjeseca rujna (3.9. 2019.) upućena je preporuka proizvođačima ozime uljane repice o potrebi, mogućnostima i ograničenima suzbijanja neželjenih biljaka – korova!

Budući smo u danima 6.-9. rujna o.g. oborine bilježili na svim mjernim mjestima u Međimurju, najčešće u ukupnoj količini 28,6-31,4 mm, sadržaj vlage u zemljištu je na dubini do 10 cm porastao na 35 % pa uz temperaturu tla 16,5-18,4°C i najviše dnevne temperature u narednim danima do 25°C očekujemo relativno brzo nicanje usjeva uljene repice posijanih u prvom tjednu ovog mjeseca!

U narednim danima očekujemo suho razdoblje uz najviše dnevne temperature do 25°C, a početkom idućeg tjedna porast na vrijednosti do 28°C, što će pogodovati ubrzanom početnom rastu i razvoju usjeva uljane repice, ali i mogućoj pojavi i prvim štetama od različitih vrsta nametnika životinjskog podrijetla! Naime, tijekom cijele vegetacije uljane repice, od nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog podrijetla pa je potrebno stalno pratiti njihovu pojavu, brojnost i na vrijeme spriječiti ekonomske štete. U jesenskom razdoblju najznačajniji štetnici uljane repice su kupusni i repičini crveno-glavi buhači (Phyllotreta spp.), repičina osa listarica (Athalia colibri), i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis). Ponekad pojavljuju još štete od puževa, kupusne muhe, glodavca i divljači!

Već u nicanju, te pojavi kličnih listova uljane repice tijekom sunčanih je dana moguć napad različitih vrsta buhača (Phyllotreta spp.)!

Proteke smo 2018. sezone već sredinom mjeseca rujna bilježili masovnu pojavu odraslih oblika i pagusjenica repičine ose listarice (Athalia colibri) na mladim usjevima uljane repice! Također, napad ovog štetnika zabilježen je na usjevima repice za zelenu gnojidbu. U svega nekoliko vrućih i sunčanih dana ličinke repičine ose listarice uzrokuju potpuni „golobrst“ nezaštićenih usjeva uljane repice!

VAŽNO: Tretiranje sjemena uljane repice insekticidima iz skupine neonikotinoida (npr. imidakloprid, tiametoksam), koje se prvenstveno provodilo protiv štetnika ubrzo nakon nicanja (buhači) (a moglo je do 75 % smanjiti štete od repičine ose listarice), zabranjena je Uredbom Europske komisije od 24. svibnja 2013. zbog zaštite pčela! Stoga proizvođači uljane repice zadnjih sezona već ujesen moraju redovito pratiti zdravstveno stanje mladih biljčice, prepoznati jesenske nametnike i prema potrebi poduzeti jesensko folijarno tretiranje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Što sa ekološki značajnim površinama (EZP)?

Poljoprivredni proizvođači koji su u Agronet zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2019. godinu postrnu sjetvu prijavili kao ekološki značajnu površinu (EZP) ne smiju na tim površinama koristiti kemijska sredstva za zaštitu bilja, izuzev pripravaka koji su dopušteni u ekološkom uzgoju! Postrni i zeleni pokrov su mješavine koje se sastoje barem od dvije kulture navedena kao prihvatljive za ekološki značajne površine, a što je navedeno Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 21/2019 i 53/2019): primjerice najčešće se uz vrste iz roda Brassica (uljana repica, gorušica, uljna rotkva, rauola i perko) koriste još žitarice (npr. raž, zob, ječam, pšenoraž), trave (npr. talijanski ljulj), leguminoze (grahorice, krmni grašak, crvena djetelina), te facelija ili heljda!

Ako se na ekološki značajnim površinama uzgajaju vrste iz roda Brassica (npr. uljana repica) a napadnuta je opisanim jesenskim štetnicima (npr. buhačima nakon nicanja ili naknadno ličinkama ose listarice) smiju se suzbijati samo pripravcima dopuštenim u ekološkoj proizvodnji (npr. biljnim ili botaničkim piretrinima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ovisno o daljnjem razvoju meteoroloških uvjeta proizvođačima uljane repice savjetujemo redovite tjedne i mjesečne preglede usjeva, te prema potrebi provoditi usmjerene mjere zaštite od navedenih „jesenskih“ štetnika uljane repice! Optimalni utrošak škropiva je 250-300 lit./ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr