Ekološka poljoprivreda

Zašto i ptice ne bi proslavile Božić?

Adventski vjenčić za ptice je dakako drugačiji od onog koji smo već unijeli u svoj dom. On pticama osigurava hranu da bi lakše preživjele zimu. Umjesto svjećica ptice trebaju sjemenke i voće.

Vjenčić kikirikija ispleten oko jabuke i grančica bora u ove blagdanske dane bit će veselje za gladne i promrzle ptice. U voćnjak ovisno o brojnosti ptica treba postaviti jedan ili pak više vjenčića.

I ptice će se veseliti Božiću!

Slika 1. Vjenčić za ptice postavljen na stablo jabuke (Foto: M. Ševar)

mr. sc. Marija Ševar
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu

Predstavljamo Vam biološke i kemijske mjere borbe protiv puževa – 3 dio. U biološke mjere borbe protiv puževa ubrajamo uporabu predatorskih nematoda i raznih vrsta biljaka. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja tj. limacida, ali je dopuštena uporaba željezo (III) fosfata.

Predatorske nematode

U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita. Ova nematoda nije opasna po zdravlje čovjeka, ali niti za biljke i životinje. Nematode se najprije razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale. Pripravak se primjenjuje u večernjim satima zalijevanjem ili prskanjem biljaka i tla uz uvjet da otvor sapnice bude ≥ 1 mm. Nakon primjene, biljke treba obilno zaliti da bi predatorske nematode dospjele dublje u tlo.

Biljke u borbi protiv puževa

U prirodi puževi vole biljke koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli, osobito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida. Spomenute soli potrebne su puževima za gradnju kućice, a sadrže ih sljedeće biljke: čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac, kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez i mnoge druge.

Puževi ne vole sve biljne vrste osobito one koje imaju sjajan, dlakav list ili pak list prevučen voštanom prevlakom, a od povrtnih vrsta izbjegavali su češnjak i crveni luk. Stoga su oko ruba gredice sađene spomenute vrste a unutar gredice lisnato povrće i dr.

U vrt treba saditi biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu. Osim sadnje navedenih biljaka uputno je gredicu prekriti s listovima spomenutih biljaka.

Međutim, ove 2015. godine puževi ne biraju hranu već pojedu sve bilje koje im se nađe na putu.

Slika 1. Mak u vrtu odbija puža (Foto: M. Ševar)

Uz gredice i u njih uputno je saditi i biljke „mamce“, vrste koje privlače puževe, primjerice kadifu. Povrtnjak tako privremeno dobiva ljepši izgled, uz povrće raste i cvijeće. Na žalost, kada puževi osjete miris kadife ona postaje njihova hrana, a vrt ostaje bez ugođaja cvijeća.

Biljke mamci mogu biti i čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac, kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez… Važno je znati da u proljeće prilikom sadnje presadnica povrća biljke mamci trebaju biti već razvijene.

Slika 2. Kadifa kao biljka „mamac“ privlači puža (Foto: M. Ševar)

Presadnice povrća zaštitit ćemo od puževa uporabom hladne juhe od begonija. Jednu biljku begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) skupa s cvjetovima treba usitniti i preliti s 10 litara vode te ostaviti da stoji 2 sata. Ocijeđenu juhu koristiti za potapanje presadnica prije sadnje ili pak za zalijevanje istih nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.

Slika 3. Begonija – Begonia semperflorens (Foto: M. Ševar)

U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje.

Kemijske mjere borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji

Peletirani mamci

Željezo (III) fosfat pelete koriste se u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvod je neotrovan a u trgovini se može naći pod imenom „Ferramol“. Nakon hranidbe s peletama željeznog fosfata puž se prestaje hraniti i postupno dehidrira. Pelete je uputno postaviti u posude kao mamce. Sadržaj u posudama nije u direktnom kontaktu s biljkom niti sa tlom, te nema negativnog djelovanja niti opasnosti za ptice i kućne ljubimce.

Slika 4. i 5. Posude za primjenu mamaca i peleta željeznog fosfata (Foto: M. Ševar)

Uporaba zatrovanih mamaca tj. limacida nije dopuštena u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Primjenom zatrovanih mamaca dolazi do zagađenja tla i vode te uginuća organizama koji tamo žive. Najčešće stradaju vinogradarski puž, jež, ptice i kućni ljubimci.

U vrtu bi trebao vladati sklad između biljaka, životinja i čovjeka. Kad taj sklad nije narušen ne dolazi niti do šteta. No, kad se taj sklad poremeti, štete pa i od puževa mogu biti znatne. No uvijek postoji alternativa, čitav niz ekoloških mjera koje bi trebalo provoditi u borbi protiv puževa.

Kada i pored svih navedenih mjera uspjeh u borbi protiv puževa izostane, treba mijenjati usjev tj. uzgajanu kulturu.

mr. sc. Marija Ševar
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu

Predstavljamo Vam mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio: uporaba životinja i kukaca u borbi protiv puževa. Zaštitom korisnih životinja i kukaca i stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov život moguće je smanjiti i štete od puževa.

Životinje i puževi

Krtica i jež

S puževima nećemo imati problema ako u vrtu imamo krticu i ježa.

Krtica je zakonom zaštićena životinja. Hrani se gujavicama, puževima i drugim vrstama beskičmenjaka. Problem predstavljaju nakupine zemlje koje ona izbaci izlazeći na površinu. Ipak krtica je izuzetno korisna.

Jež je rado viđen u povrtnjaku. Omiljena hrana su mu puževi, miševi, drugi glodavci i kukci.

Kako bi se nastanio u vrtu potrebno je prirediti mu stanište ili pak kućicu. Za izradu njihova staništa mogu poslužiti razni materijali: šiblje, glina ili pak drvene dasake.

Slika 1. Kućica za ježa (Preuzeto: http://www.styleitlikeyoustoleit.com)

Kokoši, patke i guske

Povremeno puštanje u vrt kokoši, patki i guski može doprinijeti smanjenju broja puževa. No, kako iste mogu nanijeti štetu povrću, poželjno je u vrt pustiti indijske patke trkačice. One se hrane puževima a ne oštećuju povrće.

Indijska patka trkačica potječe iz Indije. Ime je dobila jer se stalno kreće (trči). Tijelo joj je vitko, usko i gotovo uspravna položaja. Postoji više sojeva koji se razlikuju po boji: bijeli, crni, čokoladni, šareni, jarebičasti i dr. Najbrojniji je bijeli soj. Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini.

U Austriji je zaživio projekt pod nazivom "Rent an Ent" što u prijevodu znači "Unajmi patku". Postoji mogućnost u vrijeme intenzivne pojave puževa unajmiti indijske patke trkačice (obvezno dvije) na 4 tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču.

Slika 2. i 3. Indijska patka trkačica – mužjak i ženka (Preuzeto: www.flickr.com)

Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim njihova je brojnost smanjena nebrigom za okoliš i prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja.

Kukci i puževi

Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) doprinosi smanjenu broja puževa. Trčci se hrane jajima puževa i puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr.

Slika 4. Trčak (Preuzeto: www.flickr.com)

Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci se također hrane puževima.

Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan ali ne i omiljen kukac.

Uholaža ili štriga hrani se i lisnim ušima, krvavim ušima, grinjama i jajima leptira. U potragu za hranom kreće noću. Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Najčešće se postavljaju kućice od glinenih lončanica ali tome može poslužiti i rukavica.

Slika 5. i 6. Glinena lončanica i kožna rukavica kao staništa za uholaže (Foto: M. Ševar)

Ptice i puževi

Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost. Ptice koje se rado hrane puževima su: bijela pastirica, slavuj, crvendać, drozd, čvorak i dr.

Slika 7. Crvendać (Preuzeto: www.traumzeit-legenden.de)

Slika 8. Drozd (Preuzeto: www.bvo.zadweb.biz)

Slijedi prilog: Biološke i kemijske mjere borbe protiv puževa

mr. sc. Marija Ševar
Viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu

Puževi su uglavnom biljojedi, usitnjavaju dijelove biljaka. Druge su vrste puževa pak mesojedi i hrane se ostacima životinja. Oni su korisni dio ekosustava.

Pri vlažnom i kišovitom vremenu puževi biljojedi izuzetno su aktivni te vrtlarima predstavljaju trn u oku.

Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus), španjolskog puža golaća (Arion lusitanicus), malog sivog golaća (Deroceras reticulatum) i dr. Prisutnost puževa uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. U tlo odlažu od 40 do 500 jaja. Hrane se jedući i oštećujući lišće, stabljike i plodove svih vrsta povrća: kupusnjače, salatu, papriku, mahune i jagode. Izbjegavali su  češnjak i crveni luk. Međutim, ove 2015. godine, puževi se hrane svim biljem koje im se nađe na putu. Od cvjetnih vrsta puževi obožavaju: ljubičice, dalije, cinerarije, ciklame, hoste, ljiljan i peruniku.

Mjere borbe protiv puževa u ekološkoj poljoprivredi mogu biti mehaničke, biološke i kemijske.

Slika 1. Španjolski puž golać – Arion lusitanicus (Foto: M. Ševar)

Mehaničke mjere borbe protiv puževa

• Najprihvatljivije i ekološki najpovoljnije je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim ili pak ranim jutarnjim satima.

Sakupljene puževe moguće je uništiti: dodavanjem kuhinjske soli u posudu s puževima ili dodavanjem vode i sapuna. Moguće ih je i preliti vrućom vodom. Ohlađenu tekućinu potrebno je ocijediti i njome prskati ugrožene biljke, jer takve, prskane biljke puževi ne napadaju. Loše je što biljke, primjerice povrće, dobiju miris po puževima, te ovaj pripravak neće naći primjenu na salati.

Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom ohlađenom pepelom nasipati gredice. Gredice je moguće nasipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela po pužu odbija druge primjerke iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža.

Ivan Bašić (2000.) prema receptu Marije Thun predlaže da se iz pepela dobivenog sagorijevanjem puževa pripravi homeopatski koncentrat D-8. Pripravak treba primijeniti prskanjem tla i biljaka uz prethodno dinamiziranje u trajanju od tri minute.

• Nasipanje rubova uz gredicu dehidriranim vapnom je efikasno. Vapno djeluje dehidrirajuće na puža. Treba voditi računa da se višekratnim posipanjem vapnom mijenja pH vrijednost tla.
• Kao mjera borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji preporuča se nasipanje rubova uz gredicu dijatomejskom zemljom.
• Često se za suzbijanje puževa preporuča uporaba kuhinjske soli, pri čemu se sol nasipa oko gredice. Ova je mjera efikasna ali ekološki neprihvatljiva jer dovodi do zaslanjivanja tla.
• Radi uništavanja puževih jaja u vrtu treba provoditi češću plitku obradu tla.

Postavljanje barijera i ograda za puževe

Gredice je moguće ograditi rubnicima od tankog pocinčanog ili bakrenog lima savinutog prema prikazu na slici. Isti se postavljaju kao mehaničke barijere, pri čemu puževi ne prelaze oštre ivice istih te ne čine štete povrću. Rubnici se postavljaju 10 cm u tlo, a iznad tla 10-15 cm. Takvi ili slični rubnici se izrađuju i od PVC materijala i mogu se naći u trgovinama. Pri njihovom postavljanju važno je obratiti pozornost da nema puževa unutar gredice.                    

Slike 2 i 3. Rubnik od pocinčanog lima i PVC materijala
(Preuzeto: www.irka-schneckenzaun.de, www.amazon.de)

Duž gredice se mogu postaviti i barijere od bakrenih traka širine 1-3 cm. Puž glede statičkog elektriciteta ne prelazi takvu barijeru.

Slika 4. Traka od bakra postavlja se oko gredice
(Preuzeto: www.directproducts.co.uk)

Za zaštitu salate od puževa hobistima preporučamo uporabu PVC kragni. Kragna je dizajnirana tako da puž ne može prijeći oštru ivicu.

Slika 5. Kragne za zaštitu salate od puževa (Foto: M. Ševar)

Trapovi i lovne posude

Za ulov puževa mogu se koristiti trapovi i lovne posude.

• U večernjim satima treba postaviti dasku na stazu u vrtu. Ujutro dasku treba podići i sakupiti puževe. Mogu biti od koristi i deblja vlažna tkanina, karton, bale slame, otpaci iz kuhinje i dr., koje također ujutro treba pregledavati. Sakupljene puževe treba uništiti.

Slika 6. Daska u vrtu služi za sakupljanje puževa (Foto: M. Ševar)

• Moguće je oko biljaka postaviti plosnato kamenje i ujutro podignuti. Ispod kamena se nalaze puževi koje treba sakupiti i uništiti.
• Trap od biljnih ostataka: listova salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira. Ukopan u tlo ili na razini tla trap se postavlja u blizini posađenog povrća i prekrije kartonom ili novinama. Ujutro se na takvim mjestima može sakupiti velik broj puževa.
• Za istu namjenu koriste se i lovne posude. Čaše od jogurta ili lovne posude za puža treba ukopati u tlo i postaviti biljne ostatke, voće, suhu hranu za pse i mačke ili pak uliti sirutku. Važno je da posude budu natkrivene.
• Jeste li znali da puževi vole pivo? Ova se spoznaja može koristiti za njihovo suzbijanje. Lovne posude (ili čaše od jogurta) treba ukopati u tlo tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe. Lovne posude potrebno je redovito kontrolirati, prema potrebi prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem.

Slika 7. i 8. Posude s pivom za ulov puževa (Foto: M. Ševar)

Slijedi prilog: Mehaničke mjere borbe protiv puževa – 2 dio.

mr. sc. Marija Ševar
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu
e-mail: marija.sevar@savjetodavna.hr

Bor krivulj (Foto: Marija Ševar)

Nosi malene češere, a mladi ženski češeri su ljubičaste boje. Cvate u svibnju i lipnju, a češeri sazrijevaju u listopadu sljedeće godine. Sadi se u urbani okoliš jer dobro podnosi onečišćenja.

Značajne štete na krivulju može uzrokovati borov savijač koji napada i sve mlade dvoigličaste vrste borova.

Borov savijač

Borov savijač (Rhyacionia buoliana) je leptir koji pripada porodici savijača (Tortricidae). Štete se mogu uočiti već početkom svibnja, dok veće štete čini tijekom lipnja. Ličinka se razvija unutar izboja, usporavajući njegov rast, usljed čega izboj posmeđi i osuši se. Napadom borova savijača stablo se neće osušiti, ali će biti narušeni njegov izgled i ljepota.

Osušeni izboji na krivulju (Foto: Marija Ševar)

Savijač ima jednu generaciju godišnje. Prvi par krila je crvenkasto-narančast a drugi par krila je siv, raspona oko 19 mm. Leptiri se pojavljuju u kasno proljeće do u rano ljeto i to postupno te je let leptira raširen.

Leptiri, ličinka i kukuljica borova savijača (Rhyacionia buoliana)

Preuzeto: Niwaki et Niwashi | Le blog de niwaki-www.niwaki-et-niwashi.com

Odmah nakon sparivanja ženke odlažu jaja, pojedinačno, u blizini pupova na nižim granama krivulja. Jedna ženka odloži do 80 jaja.

Ličinke se mogu zamijetiti dva tjedna nakon odlaganja jaja. U svom razvoju one prolaze tri stadija. Ličinke prvog i drugog stadija smolom oblože osnovu pupa, budućeg izboja, gdje buše tunel hraneći se mladim iglicama. Ličinke trećeg stadija u kolovozu migriraju u nove, veće izboje koji se suše. Sljedećeg proljeća, ličinke trećeg stadija migriraju na gornje grane, gdje mlade izboje oblože smolom i deformiraju. Unutar deformiranih izboja ličinke se kukulje. Period kukuljenja traje dva tjedna, nakon kojeg se mogu zamijetiti leptiri borovog savijača.

Oštećen pup i ličinka borova savijača u pupu krivulja (Foto: Marija Ševar)

Borov savijač ne smatra se opasnim štetnikom. Veće štete čini u rasadniku i u urbanim sredinama, gdje su posljednjih nekoliko godina zamijećena znatna oštećenja na boru krivulju.

Suzbijanje se provodi mehaničkim putem, uklanjanjem napadnutih izbojaka (od svibnja do srpnja) te kemijsko suzbijanje nije potrebno.

Dobri rezultati suzbijanja ličinki borova savijača postigli bi se primjenom biološkog selektivnog insekticida na osnovi Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki (Baturad WP, Biobit WP) u vrijeme odlaganja jaja. Međutim, spomenuti pripravci nisu registrirani u Republici Hrvatskoj za primjenu na krivulju. Baturad je registriran za primjenu u šumskim nasadima i na ukrasnom bilju za suzbijanje gusjenica: dudovca, gubara i borovog četnjaka, a Biobit za suzbijanje dudovca na voćkama.

Moguća je i primjena feromonskih klopki za praćenje pojave leta leptira. U znanstvenoj literaturi preporuča se i uporaba sistemičnih insekticida sredinom srpnja za suzbijanje ličinki prvog stupnja. Međutim, u nas nema registriranih pripravaka za tu namjenu.

mr. sc. Marija Ševar
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu