Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U mjesecu svibnju o.g. na većini je međimurskih lokaliteta izmjereno više od 75 mm oborina, a u zapadnom dijelu uz rijeku Muru više od 100 mm! Najviše oborina padalo je u prvoj polovici mjeseca svibnja! Temperature zraka su najčešće u središnjem dijelu Županije bile u rasponu od 9,1° do 28,7°C! Vrlo je sparno, pa prosječna mjesečna relativna vlažnost zraka u biljnim usjevima prelazi 80 %! Uz riječne doline Drave i Mure česte su i dugotrajne jutarnje rose! Primjerice, premda je na mjernom lokalitetu Orehovica zabilježeno najmanje oborina (75,2 mm), senzori vlaženja lišća tijekom mjeseca svibnja o.g. bilježe najduže zadržavanje vlage u biljnim usjevima u trajanju većem od 10.000 minuta (vidi Tablicu 1.) (zbog blizine akumulacijskog jezera na rijeci Dravi)!

Tablica 1. Neki vremenski uvjeti zabilježeni tijekom svibnja 2018. na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju bitni za pojavu i razvoj bolesti lišća korijenastog povrća (mrkva, celer, peršin, cikla):

Prosječna vlažnost zraka 82,9 %

U takvim uvjetima bilježimo optimalne uvjete za početni razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora), poglavito mrkve, peršina, celera korjenaša i cikle. Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Narednih tjedan dana i dalje očekujemo dnevne temperature zraka između 27° i 30°C, česte su jutarnje rose i povišena vlažnost zraka, te je u narednih nekoliko dana moguće poslijepodnevno grmljavinsko nevrijeme, što će ubrzati pojavu i razvoj bolesti lišća korijenastog povrća, naročito na poljima koja se navodnjavaju kišenjem!

Stoga proizvođačima preporučujemo pregledati polja i započeti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti. Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima (odnosno kada su to uvjeti vlažnosti zemljišta ove sezone dopuštali), a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete zabilježene krajem svibnja o.g. za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida u zaštiti usjeva mrkve od paleži i pepelnice lišća:

Tablica 2. Izbor nekih sredstva sa dopuštenjem u našoj zemlji za zaštitu celera:

Tablica 3. Neka sredstva za suzbijanje štetnih organizama dopuštena za primjenu u peršinu:

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da ranijih sezona zabilježili i jaču populaciju (prve štete) od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (vidi Tablicu 2.), a protiv muha lisnih minera su djelotvorna sredstva na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft) koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura u narednim tjednu započeti redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr