Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije 17 dana (4.6. 2021.) upućena je prva obavijest tržnim proizvođačima ranih usjeva korjenastog povrća o važnijim uzročnicima bolesti i štetnicima koje pronalazimo na nadzemnim biljnim organima! Od početka mjeseca lipnja o.g. vremenski uvjeti su bitno drukčiji nego tijekom cijelog proteklog mjeseca svibnja! U prve dvije dekade lipnja o.g. zabilježili smo na većini lokaliteta značajno manje oborina od očekivanja (na nekim mjernim mjestima palo je < 5 % mjesečnog prosjeka) (npr. Mursko Središće) (vidi Tablicu 1.)! Svakog drugog lipanjskog dana najviše dnevne temperature bile su >28°C, a posljednjih su pet dana te vrijednosti u rasponu 31,3-33,8C! Prosječna je lipanjska temperatura već 2°C veća od očekivanje mnogogodišnje vrijednosti! Kiše ne očekujemo niti narednih tjedan dana, a najviše će vrijednosti u narednim danima porasti do 36°C! (vidi Tablicu 1.)! Svi biljni usjevi i nasadi izloženi su toplinskom šoku, pa je potrebno provoditi navodnjavanje!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti korjenastog povrća u prve dvije dekade  mjeseca lipnja 2021. godine nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!

Izražena je sparina, a zbog razlike u temperaturi dana i noći ujutro su uz riječne doline izražene pojave rose.

U takvim uvjetima u prve dvije dekade mjeseca lipnja o.g. zbroj dnevnih vrijednosti za ocjenu zaraze usjeva mrkve uzročnikom crne pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) prelazi vrijednost 30, pa u narednom razdoblju očekujemo pojavu prvih “žarišta” ove bolesti (na nezaštićenim i osjetljivim hibridima mrkve). Isto vrijedi i za različite uzročnike pjegavosti lista celera (npr. Septoria apii, Cercospora apii)!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i započeti (ili nastaviti) preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor pripravaka registriranih u našoj zemlji za njihovo suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Iz istih razloga preporučujemo proizvođačima celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii) i peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) također redovito kontrolirati na moguću prvu pojavi simptoma dominantnih bolesti lišća, te na vrijeme poduzeti preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo ove sezone već u mjesecu svibnju i početkom lipnja zabilježili jaču populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). U danima s vrlo visokim lipanjskim temperaturama zraka očekujemo i moguću raniju pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae).

Navedeni uzročnici bolesti i štetnici lišća korijenastog povrća u relativno kratko razdoblju ubrzo uništavaju nezaštićenu lisnu površinu, pa proizvođačima preporučujemo provođenje mjera zaštite dopuštenim pripravcima (fungicidima, insekticidima – akaricidima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ranu mrkvu koja se planira vaditi krajem lipnja o.g. ne preporučujemo tretirati fungicidima protiv spomenutih bolesti. Moguće je na takvim poljima u završnim aplikacijama protiv bolesti lišća mrkve (ali i celera, peršina i pastrnjaka) koristiti mikrobiološka sredstva koja sadrže Bacillus subtilis! Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr