Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije gotovo mjesec dana proizvođačima ranih kupusnjača (12.3. 2019.) uputili smo obavijest o novim ograničenjima i zabranama kod primjene nekih insekticida, a koja naknadno tijekom mjeseca travnja ili početkom svibnja o.g. mogu rezultirati povećanim štetama u ranom uzgoju povrtnih kupusnjača (npr. kupus, kelj, cvjetača, brokula) od prezimljujuće generacije kupusne muhe (Delia brassicae)!

Od povrtnih vrsta (izuzev krumpira) koje u našoj zemlji uzgajamo na otvorenim poljima kupusnjače zauzimaju najveće površine. Prije nešto više od dvadesetak godina procijenilo se da unatoč mjerama zaštite neželjeni organizmi prosječno smanjuju prinose 24 %, od čega uzročnici bolesti 4 %, štetnici životinjskog podrijetla 15 %, a korovi 5 %! Globalnim klimatskim promjenama i liberalizacijom trgovine biljnim proizvodima, sjemenom i sadnim materijalom na zajedničkom europskom tržištu, procijenjene prosječne štete u povrtnim kupusnjačama se zadnjih sezona povećavaju!

Budući kod nas čak 62,5 % svih zabilježenih šteta u povrtnim kupusnjačama potječu od štetnika životinjskog podrijetla (najčešće od neželjenih kukaca), proizvođačima savjetujemo redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva i protiv permanentnih štetnika provoditi usmjerene mjere zaštite.

Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača je nemoguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se javlja u prosječnim već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja! Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na relativno malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %! Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dopuštenje za tu namjenu do početka 2019. su imali insekticidi na osnovi imidakloprida i tiametoksama!

NOVO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena većine insekticida iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam) na otvorenom u svim poljoprivrednim usjevima, ali ista je dopuštena u staklenicima stabilne konstrukcije!

Ukoliko se ne provede potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojeve prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Metoda zalijevanje mladih biljaka kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) je prikladna samo na manjim površinama (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama.

Sa toplijim proljetnim danima možemo očekivati i veći broj drugih štetnika životinjskog podrijetla na ranim kupusnjačama: npr. kupusnih buhača (Phyllotreta spp.), kupusne brašnene uši (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), poljski trips (Thrips tabaci), te nekoliko vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae),  (Plutella xylostella), kupusnog moljca (Plutella xylostella) te povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa).

VAŽNO: Iznadprosječno topli završetak mjeseca veljače i prva polovica ožujka o.g. pogodovali su vrlo ranoj pojavi nekih nametnika: primjerice pojavu prvog leptira na feromonske Csalomon klopke za kupusne sovice (Mamestra brassicae) u središnjem dijelu Međimurja smo zabilježili već 16. ožujka 2019.!

Uslijed globalnih klimatskih promjena jedan štetnik zadnjih godina tijekom ljetnog razdoblja (srpanj, kolovoz) postaje sve veći problem u proizvodnju nekih kupusnjača (npr. kelj, kelj pupčar), te zahtjeva poseban pristup u suzbijanju: kupusni štitasti moljac ili "bijela mušica" (Aleyrodes proletella). Zbog vrlo toplog vremena u zadnjoj dekadi mjeseca travnja protekle 2018. (s vrijednostima temperatura od 28° do 30°C), ovaj se nametnik lani pojavljivao već od početka mjeseca svibnja!

Neke štetnike moramo suzbijati isključivo preventivno (prije vidljivih šteta), naročito ličinke kupusne muhe i gusjenice sovica. Najčešće mjere kemijske zaštite kupusnjača sastoje se od čestih i brojnih prskanja dopuštenim insekticidima s razmacima 5-15 dana (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Zadnjeg se desetljeća u kupusnjačama proširila primjena insekticida iz skupine neonikotinoida (od 2019. dopuštena je primjena acetamiprida), diamida (klorantraniliprol), naturalita (spinosad) te ostalih insekticida različite kemijske pripadnosti (npr. pimetrozin, indoksakarb, metaflumizon), visoko učinkovitih na određene štetnike i ekološki prihvatljivih u sustavu integrirane proizvodnje povrća (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Među 18 različitih gljivičnih i 2 bakterijske bolesti koje se prenose sjemenom povrtnih kupusnjača (podatci iz 1990-ih godina), najčešći su slijedeći uzročnici: plamenjača (Peronospora parasitica), koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola) i bakterijska tamna trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. campestris). Osim različitih uzročnika polijeganja mladih presadnica kupusnjača, u ranom uzgoju ovih kultura od mjeseca ožujka do kraja mjeseca svibnja u polju ne bilježimo tako velike štete od uzročnika biljnih bolesti kao kod ljetnog uzgoja (npr. od sredine lipnja do sredine ili kraja mjeseca rujna)! Zbog relativno niskih noćnih proljetnih temperatura neke bolesti pri ranom uzgoju povrtnih kupusnjačama najčešće ne pronalazimo, npr. koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola), bakterijsku tamnu trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. campestris) i kupusnu kilu (Plasmodiophora brassicae).

Vrlo opasna i ponekad česta biljna bolest u ranim kupusnjačama je plamenjača (Peronospora parasitica), pa je nakon presađivanja u polje potrebno preventivno zaštititi usjeve dopuštenim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće jačoj pojavi plamenjače ranih kupusnjača pogoduje sjetva zaraženog sjemena, te zalijevanje "kišenjem" ili "orošavanjem" ranih usjeva u polju pokrivenih paučinastom folijom zbog zaštite od niskih noćnih temperatura! U pravilu, kasnija pojava plamenjače povrtnih kupusnjača u polju značajno ne utječe na prinose, ali može umanjiti tržnu vrijednost proizvodnje. Naročito se to odnosi na cvjetaču i brokulu, gdje plamenjača osim listova napada i cvijet. Pritom nastaju tamne površinske ili unutrašnje promjene boje staničja.

Krajem proteklog tjedna (5.4. 2019.) na svim je županijskim mjernim lokalitetima zabilježena kiša u količinama od 7,0 mm (npr. Donja Dubrava) do 11,0 mm (npr. Belica)! Naredno toplo razdoblje s rasponom temperatura od 6° do 20°C pogodovat će porastu korova, naročito na poljima ranih kupusnjača gdje nije provedeno njihovo preventivno suzbijanje primjenom zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Vrlo je mali broj registriranih herbicida u našoj zemlji za naknadno suzbijane korova u ranim povrtnim kupusnjačama, a dopuštenih tijekom prvih mjeseca dana nakon presađivanja u polje (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić
milorad.subic@mps.hr