Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Samo prije 6 dana upućena je preporuka o petoj usmjerenoj zaštiti vinograda nakon cvatnje (18.7. 2018.). Premda smo prve neželjene promjene u Međimurskom vinogorju nalik na zlatnu žuticu (Flavescence dorée) primijetili još zadnjih dana mjeseca svibnja (25.5. 2018.) i prvih dana lipnja, karakteristični se simptomi prema kojima sa velikom sigurnošću raspoznajemo ovu bolest razvijaju tek od početka mjeseca srpnja o.g.!

Ove sezone još od sredine mjeseca lipnja pratimo žutim ljepljivim pločama populaciju američkog cvrčka (Scaphoideus titanus), ali prve odrasle oblike primijetili smo tek tijekom jučerašnjeg pregleda (23.7. 2018.) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Prosječni ulovi odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na žute ljepljive ploče na nekim praćenim mjestima u Međimurskom vinogorju:

Sv.Urban 1 = jugo-istočni dio Svetog Urbana (prema Stanetincu); Sv.Urban 2 = središnji dio Svetog Urbana; Sv.Urban 3 = sjeverni dio Svetog Urbana

Naime, nakon dužeg razdoblja u danima 18.-21. srpnja o.g. zabilježili smo sunčano i vrlo toplo razdoblje tijekom kojih su dnevne temperature u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja bile u rasponu 28,9-30,2°C! U posljednjih tjedan dana u Međimurskom je vinogorju pala manja količina oborina (2,6 mm) (Trnovčak). Takvi dani pogoduju pojačanoj aktivnosti i letu štetnih organizama životinjskog podrijetla, pa tako i američkog cvrčka! Ovaj je kukac najvažniji širitelj zlatne žutice vinove loze na manje udaljenosti (od nekoliko stotina metara do par kilometra)!

Na vinovoj lozi je opisano 80-tak različitih uzročnika bolesti, a zadnjih godina posebnu pažnju vinogradara i javnosti privlači štetni organizam fitoplazma „Candidatus Phytoplasma vitis“ koji uzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (francusko ime Flavescence dorée, FD). To je trenutačno najopasnija i neizlječiva bolesti vinove loze, raširena samo u Europi! U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja! Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka)!

U „Narodnim novinama“ broj 48 od 25.5. 2018. propisana je nova „Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze“, a u broju 55 od 15.6. 2018. donesena je nova „Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenje i suzbijanja zlatne žutice vinove loze“!

Tablica 2. Osnovne preventivne mjere za zaštitu vinograda od neizlječive bolesti zlatne žutice (Grapevine flavescence dorée):

*sukladnu Članku 8. Naredbe (NN48/2018) ako u vinogradu ima više od 20 % trsova sa promjenama koje potječu od zaraze štetnim organizmom, naredit će se krčenje cijelog vinograda!

**tijekom srpnja redovito pratiti prisutnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča!

Krajem protekle 2017. sezone tijekom provođenja prvog Natječaja radi obnove poljoprivrednog potencijala narušenog katastrofalnim događajem (unutar Mjere 5 Programa ruralnog razvoja, tip operacije 5.2.1.) šest je međimurskih vinogradara prijavilo jaku zarazu zlatnom žuticom (>20 %), te se pristupilo krčenju 2,78 ha inficiranih vinograda!

VAŽNO: Trenutno stanje u Međimurskom vinogorju!

Sukladno novom proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) u Međimurskoj županiji zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo Međimursko vinogorje proglašeno demarakiranim područjem!

Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka!

U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u srpnju, kolovozu i/ili rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze, jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

VAŽNO: „Rizični položaji“ na moguću pojavu i širenje zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) u Međimurskom vinogorju su svi vinogradi udaljeni 500-1.000 m zračne linije od zapuštenih (neobrađenih) vinograda i nasada gdje se još uzgajaju direktno rodni američki hibridi (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.) u kojima se nije provodilo usmjereno suzbijanje američkog cvrčka u aplikacijama nakon cvatnje! Odrasli oblici američkog cvrčka bit će „aktivni u prijenosu zlatne žutice“ sa oboljelog na zdravo trsje narednih 60-tak dana (krajem srpnja, tijekom kolovoza i početkom rujna)!

Bolesno trsje preporučujemo iskrčiti (o istom obavijestiti fitosanitarnu inspekciju ili Zavod za zaštitu bilja)!

Tablica 3. Insekticidi dopušteni u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka, a koje Naredba propisuje primijeniti 2-3 puta u svim demarkacijskim područjima i svim rasadnicima gdje je prisutan vektor (FIS, lipanj 2018.):

*sredstvo se smije koristiti samo u zaštićenom prostoru!(?)

**prikladno za ekološku proizvodnju

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno! Nova „Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (NN 48/2018) propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području: nadležni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi, te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda (jedinice lokalne samouprave i druge osobe pružaju pomoć nadležnoj inspekciji u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju njihovih posjednika)!

Osim krčenja zaraženog trsja bez troškova naknade, u žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) svi posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu!

Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Američki cvrčak razvija samo jednu generaciju godišnje, a prije 10-tak godina smatralo se da u Europi obitava isključivo na vinovoj lozi (Vitis vinifera). Stoga su mjere suzbijanja američkog cvrčka obvezom propisane i zahtijevane u svim vinorodnim područjima gdje se javlja zlatna žutica i njezin širitelj! No, potvrđeno je zadržavanje američkog cvrčka na hibridima europske i američke loze (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), ali i drugim biljnim vrstama (npr. Clematis vitalba, Rannunculus repens, Trifolium repens)!

Moguće je u nasadima gdje se pojavljuju simptomi zlatne žutice (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) i/ili u vinogradima koji se nalaze kraj zapuštenih ili nasada sa direktno rodnim američkim hibridima (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.)(u pravilu ih vlasnici ne tretiraju sredstvima za zaštitu bilja) još jednom krajem srpnja i/ili početkom kolovoza primijeniti insekticid za suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus).

Budući trenutno nije potrebno suzbijati grožđane moljce (Lobesia, Eupoecillia), prednost pri suzbijanju odraslih cvrčaka dajemo pripravku Actara WG (0,2 kg/ha) (karenca 14, dana, najviše 3x tijekom sezone u istom nasadu) (vidi Tablicu 3.)!

Američkog cvrčka preporučujemo još krajem srpnja/početkom kolovoza 2018. suzbijati u mladim vinogradima sadnje 2018. i 2017. godine, kao i u loznim rasadnicima!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbog moguće primjene insekticida u narednom razdoblju (npr. Actara radi suzbijanja američkog cvrčka) i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

Preporuke o potrebi suzbijanja drugih neželjenih organizama u vinogradima s mogućim izborom pripravaka i njihovih ograničenja uputili smo u posljednje dvije upute (18.7. 2018. i 04.7. 2018.)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr