Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita. Od bolesti lijeske najveći pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće u prvom dijelu vegetacije nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi i raširenosti bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane) u našoj zemlji. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum). Štetne grinje iz skupine šiškarica suzbijano rano u proljeće tijekom bubrenja i otvaranja pupova primjenom sumpora (dopuštenje u lijesci ima samo pripravak Cosavet DF, a uz smanjeni utrošak škropiva poznat je i dokazan postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice).

Tijekom mjeseca travnja o.g. prosječna temperatura zraka je na većini mjernih lokaliteta bila veća za 5°-5,3°C u odnosu na očekivanu srednju vrijednost, pa bilježimo manju štetnost grinja šiškarica nego ranijih sezona, ali se u takvim uvjetima javljaju neki drugi štetni organizmi!

Tablica 1. Količina oborina, minimalna temperatura zraka i vlaženje na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom prvog tjedna mjeseca svibnja o.g.:

Prosječna relativna vlažnost zraka je u nasadima tijekom prvog tjedna svibnja 2018. veća od 76 %!

Zbog iznadprosječno toplog mjeseca travnja o.g. u većini voćnih vrsta bilježimo pojavu gusjenica (štetnih u mladim nasadima lijeske) i prekomjerno množenje lisnih uši!

Svakako je najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik "crvljivosti" plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Za suzbijanje ove skupine bolesti preporučujemo barem jednom tijekom svibnja i lipnja koristiti pripravak Signum DF (1,0 kg/ha, najviše 2x u sezoni, K=28 dana).

Također, preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja u plantažnim nasadima lijeske koristiti neki od bakarnih fungicida (naročito ako ima dovoljno vlage, a vremenski uvjeti nisu ekstremno suhi i vrući), a dopuštenje za primjenu u lijesci u našoj zemlji imaju pripravci Bordoška juha Caffaro 20 WP, Champion WG i Neoram WG (vidi Tablicu 2.).

Budući smo na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju u prvom tjednu mjeseca svibnja o.g. zabilježili gotovo 60-tak mm oborina (vidi Tablicu 1.) svakako u narednom razdoblju vlasnicima plantažnih nasada lijeske preporučujemo primjenu fungicida Signum DF (1 kg/ha), koji pored uzročnika pjegavosti (Gnomonia) suzbija trulež plodova i pepelnicu lijeske, a naknadno jednog od dopuštenih bakarnih fungicida!

Istovremeno se mogu poduzeti i mjere suzbijanja ljeskotoča, a dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama u našoj zemlji ima tiakloprid (Calypso 480 SC) (0,2 lit./ha, najviše 2 primjene tijekom sezone, K=70), a moguće ga je primijeniti istovremeno s organskim kombiniranim fungicidom (Signum) i bakrom. Vrlo je važno ljeskotoč suzbijati preventivno prije zabilježenih šteta. U zadnjim zaštitama lijeske moguće je planirati primjenu biljnih insekticida (dopuštenih i u ekološkoj proizvodnji): NeemAzal i/ili Asset (vidi Tablicu 2.)!

Zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticid iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo je djelotvoran i na stjenice.

U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za suzbijanje štetnih stjenica (i nekih drugih nametnika) ima pripravak na osnovi azadiraktina Neemazal – T/S (u količini 2-3 lit./ha), te biljni prirodni piretrin Asset (0,7-1 lit./ha).

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena za primjenu u našoj zemlji pri uzgoju lijeske:

*u ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštena je primjena sumpornih (npr. Cosavet) i bakarnih pripravaka (npr. Bordoška juha WP i Neoram WG), te biljnog insekticida NeemAzal-T/S i Asset! Dobro je koristiti i mikrobiološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis (npr. Ekstrasol), te kombinaciju sa Bacillus pumilus i Glomus spp. (npr. Fruttifolia) ili Trichoderma + Glomus + Bacillus amyloliquefaciens (npr. EKOprop 3S) i sl.!

OVP=Cuprablau se primjenjuje nakon zimske rezidbe (prije cvatnje) i te na jesen nakon otpadanja lišća

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Napomena: Mjere zaštite provoditi kada to vremenski uvjeti dopuštaju (vjetar).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr