Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Prije deset dana (31.7. 2017.) upućena je preporuka o zaštiti vinograda radi završnog suzbijanja plamenjače (Plasmopara), pepelnice (Erysiphe), sive plijesni (Botrytis), te dodatna uputa radi suzbijanja odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus)!

Već od zadnjeg tjedna mjeseca srpnja ove je godine započela promjena boje i mekšanje ("šara") bobica u vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja, što je naročito bilo vidljivo na sortama Pinot sivi i Pinot crni!

Od početka mjeseca kolovoza o.g. oborine smo u Međimurskom vinogorju zabilježili tijekom 4 dana (na mjernom lokalitetu Trnovčak ukupno je palo 27,6 mm), a dominira vrlo vruće i sparno vremensko razdoblje (najviše su temperature zraka u proteklih 10 dana bile u rasponu od 25,6° do 37,6°C a prosječna vlažnost zraka je pritom bila 87,2 % (mjerni uređaj "iMetos" na lokalitetu Trnovčak – općina Štrigova, u vinskoj sorti Rajnski rizling)! Tijekom današnjeg dana očekujemo ponovno vrlo visoke dnevne temperature (36°C), a naknadno je tijekom naredna dva dana moguća promjena sa popodnevnim ili noćnim padalinama!!

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori (općina Štrigova) od početka mjeseca travnja do dana 9. kolovoza o.g. sumirano je 1.136ºC, što je gotovo 104°C više nego u istom razdoblju 2016., odnosno 129°C više nego 2015. godine! Ako se sličan trend nastavi i dalje, moguće već u zadnjoj dekade mjeseca kolovoza o.g. očekujemo početak berbe vrlo ranih vinskih sorata, npr. Rizvanac, Muškat otonel, Sauvignon i dr.

U ranijim smo preporukama naglašavali na jaču ovogodišnju pojavu plamenjače i pepelnice u nezaštićenom grožđu! Zbog vrlo visoke vlažnosti zraka, zadržavanje vlage na lišću u trajanju 1.470 minuta, te vrlo visokih temperatura razvoj dviju najvažnijih bolesti vinove loze još je uvijek intenzivan! Tijekom kolovoza o.g. (u proteklih 10 dana) zabilježena je vrlo jaka pojava plamenjače ili peronospore (Plasmopara) na vršnom lišću vinove loze. Vršikanjem u narednim danima može se umanjiti potencijal plamenjače na vršnom lišću, ali samo u vinogradima koji nisu 11. srpnja o.g. zahvaćeni katastrofalnom tučom!

VAŽNO: U vinogradima koji su 11. srpnja 2017. oštećeni katastrofalnom tučom (šteta veća od 80 %) tek se u kolovozu jače razvijaju vršne mladice sa mladim lišćem koje su vrlo osjetljive na naknadne zaraze plamenjačom ili peronosporom (Plasmopara)! U takvim nasadima preporučujemo nastaviti zaštitu vršnog lišća protiv plamenjače odabirom pripravaka iz ranijih uputa. Ipak, zbog kraće karence za vinske sorte u trajanju 21 dan moguće je prednost dati pripravku Mildicut SC! Moguće je u vinogradima oštećenim tučom obaviti tretiranje samo vršnog dijela vinograda radi suzbijanja kasne plamenjače na vršnom lišću!

Redovita zaštita protiv plamenjače (Plasmopara) tijekom kolovoza i početkom rujna o.g. potrebna je u još mladima nasadima vinove loze koji su posađeni tijekom 2017. ili 2016. godine! U mladim vinogradima posađenim u proljeće 2017. u završnim zaštitama tijekom kolovoza i početkom rujna o.g. prednost dajemo kombiniranim pripravcima sa bakrom: npr. Ridomil Gold Plus WP (0,4 %) i slično! Dodati im jedan od sumpornih pripravka, te redovito vješati žute ploče i pratiti brojnost odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus)! Prema potrebi mlade je vinograde bez uroda grožđa moguće zaštititi od prenositelja zlatne žutice (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) još sredinom kolovoza ili početkom rujna (ako se na žute ljepljive ploče lovi 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka)!

Ipak, najveća opasnost u narednom razdoblju je pojava i širenje tehnoloških bolesti grožđa: kisele truleži (Acetobacter) i sive plijesni (Botrytis), što ovisi prvenstveno o količini i rasporedu oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom mjeseca rujna o.g! Na pojavu ovih bolesti značajno utječe i brojnost tehnoloških nametnika vinove loze (napadaju samo grožđe, a ostale biljne organe ne oštećuju). Među njima ističemo obične ose (Vespula vulgaris), koje mogu biti štetne na nekim plodovima voća i naročito grožđu. Do prije nekoliko godina smatralo se da ose u većim vinogradima ne prave značajne štete jer se rasprše na velikom broju grozdova, ali je masovna pojava zadnjih sezona (npr. zabilježeno u 2013.) uz veće je količine oborina, uzrokovala naknadni jači razvoj plijesni i truleži (naročito na aromatičnim vinskim sortama Muškat, Sauvignon i Rajnski rizling). Ose se kemijski ne suzbijaju jer napadaju već zrelo grožđe! Štete se umanjuju ulovom osa u bose sa uskim grlom i bočno izbušenim rupama u koje se stavlja ocat, kiselo vino, gnječeno voće i slično (ne smiju se koristiti slatke ljepljive tekućine koje privlače pčele) (ili se kupuju gotovi "hvatači osa").

Krajem 2010. godine po prvi je puta u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila – tzv. "octene mušice ploda" (Drosophila suzukii), a već slijedeće jeseni 2011. pojava ovog štetnika je potvrđena u Međimurju (izvor: Zavod za zaštitu bilja pri HCPHS-u).

Vrsta Drosophila suzukii je egzotična octena mušica podrijetlom iz Japana, a za razliku od ostalih vrsta roda Drosophila koje većinom napadaju prezrele, trule, oštećene ili sa biljaka otpale plodove, novo proširena vinska mušica pjegavih krila izravno oštećuje bobice u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj proizvodnji zbog naknadnog razvoja kisele truleži grožđa (naročito na sortama ranijih epoha dozrijevanja koje krajem kolovoza već imaju više sladora u grožđanom soku, npr. Pinot sivi, Sauvignon, Muškat žuti i dr.).

Najučinkovitija metoda praćenja i suzbijanja odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila ("octene mušice") je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Budući je Drosophila suzukii potpuno novi štetnik u Republici Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za njegovo suzbijanje. Prema stranim podatcima (npr. iz Švicarske, Dubuis i sur., 2015) vrlo dobru učinkovitost u smanjivanju populacije odraslih vinskih mušica pokazuju neki insekticidi iz skupine biljnih piretrina i spinosini, te pokrivaju period 7 do 10 dana. U vinogradima ovi pripravci imaju za stolno i vinsko grožđe propisanu karencu 21 dan, a isto vrijedi za spinosad (Laser KS) u voćarstvu (jabuka) i vinogradarstvu. Sintetski piretroidi nisu dopušteni za primjenu u integriranoj voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji, pa kemijsko suzbijanje octenih mušica primjenom insekticida zbog ranije zriobe grožđa ove sezone više ne možemo preporučiti.

U razvojnom stadiju pripravak početka zriobe grožđa (mekšanje bobica i početak promjene boje ili "šara") struka preporučuje obaviti preventivnu zaštitu protiv jače pojave sive plijesni (Botrytis cinerea) primjeno specifičnih pripravaka (botriticidi, vidi Tablicu 2.). Stoga smo već u protekloj preporuci od 31. srpnja o.g. najavili mogućnost njihove primjene, naročito na vinskim sortama ranije epohe dozrijevanja!

Tablica 2. Neki fungicidi koji imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj s propisanom karencom za vinske sorte u trajanju do 21 dan:

*karenca je najmanji broj dana koji mora proći od zadnje primjene sredstva za zaštitu bilja do početka berbe (navedeno za vinske sorte grožđa!);

**kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Praksa je pokazala da na sortama ranije epohe dozrijevanja gdje prijeti pojava kisele truleži možemo preporučiti Vinobran (0,2 %) (primjena samo u zoni grožđa sredinom kolovoza, uz moguće dodavanje botriticida). Primjenu botriticida moguće u narednom razdoblju preporučujemo samo na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja!

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

VAŽNO: Vlasnicima vinograda, naročito kod kasnih sorata namijenjenim kasnijim berbama grožđa, preporučujemo tijekom kolovoza još uvijek redovito pregledavati zdravstveno stanje, te sredinom ili krajem kolovoza provoditi dodatne mjere zaštite s razmacima tretiranja prilagođenim zabilježenim oborinama, najvećem broju dopuštenih primjena za svako pojedino sredstvo tijekom jedne sezone i propisanim karencama sredstava za zaštitu bilja (birati sredstva najkraće propisane karence u trajanju za vinske sorte grožđa do 21 dan)!

Dodatna ograničenja radi negativnog utjecaja botriticida i drugih djelatnih tvari (npr. folpet, bakar, sumpor) na početak vrenja i vinifikaciju navedena su u prethodnim preporukama (31. 7. i 20.7. 2017.) o.g.!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr