Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije 14 dana (24.7. 2017.). U spomenutom smo razdoblju zabilježili iznadprosječno vruće razdoblje, kada je u danima 30.7.-5.8. 2017. najviša temperatura zraka bila veća od 32°C, a tijekom popodneva 4.8. 2017. zabilježili smo temperaturni rekord sa 39,2°C (izmjereno na području općina Orehovica i Sveti Martin na Muri). Oborine smo lokalno zabilježili u danima 4.-7. kolovoza 2017., najviše na zapadnom dijelu Županije, npr. 27,4 mm na području općine Štrigova (Trnovčak), a najmanje uz rijeku Dravu, samo 5,8 mm (općina Orehovica). U središnjem dijelu Međimurja je palo između 10 mm (Belica) do 25 mm (Šenkovec), a istočnim dijelovima manje od 10 mm (npr. na području općine Donji Kraljevec 7,2 mm).

Tržni usjevi korijenastog povrća (celer, peršin, mrkva, cikla) krajem srpnja i početkom kolovoza o.g. zbog vrlo visokih su temperatura trebali biti navodnjavani (najčešće zalijevanjem ili orošavanjem). Višekratno zalijevanje korijenastih povrtnih usjeva, povremene oborine i jutarnje rose naročito pogoduju razvoju bolesti korijenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za epidemijski razvoj ovih bolesti je upravo mjesec kolovoz! U narednim danima očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti do 35°C, ali će zbog temperaturne konverzije i vlage u tlu biti česte jutarnje rose!

Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama u proteklom razdoblju bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korijenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti pojavljuje (Septoria petroselini) i pepelnica (Erysiphe).

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima i više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv uzročnika bolesti:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

siva pjegavost

2,1 kg/ha

K=60 dana

Polyram DF

pjegavost

1,8 kg/ha (2x)

K=21 dan

Ortiva SC

siva pjegavost

0,8-1,0 lit./ha (2x)

K=7 dana

Score 250 EC, Difkor EC,

Argo EC

siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)

K=21 dana (list i korijen)

Neoram WG

0,25-0,35 % (1x)

K=20 dana

Tablica 2. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Fungicidi

Dithane DG Neotec

palež lišća, plamenjača

2,1 kg/ha

K=30 dana

Penncozeb 75 DG

palež lišća

2,1 kg/ha (4x)

Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)

K=21 dan

Quadris SC, Ortiva SC

palež lišća mrkve

0,8-1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)

K=14 dana

Signum DF

palež lišća mrkve

0,75-1 kg/ha

K= 14 dana

Score 250 EC, Difkor EC,

Argo EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)

K=14 dana

Ortiva Top SC

palež lišća, pepelnica

0,8-1 lit./ha (2x)

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

Fungicidi

Nativo WG

pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Ortiva SC

palež lista

1 lit./ha (2x)

K=14 dana

Polyram DF

siva pjegavost

1,8 kg/ha sa 600 lit./ha

K=14 dana

Proplant

plamenjača

3 lit./ha

Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost

0,5 lit./ha (4x)

K=21 dan

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve)! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Pri mjerama aplikacije utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Ponavljamo da mjesec kolovoz na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korijenastog povrća. Stoga tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima navedenim u Tablicama 1., 2. i 3.! U Tablicama je navedena primjena (količina ili doza uz najveći broj primjena jednog sredstva za zaštitu bilja u usjevu tijekom jedne sezone, preporučeni ili zahtijevani razmaci tretiranja i Karenca u danima!

U korijenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr