Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje upute za zaštitu vinograda s početkom ili pred početak cvatnje je proteklo 9 dana (neke vinske sorte, npr. Chardonnay, Pinot sivi i dr. su započeli otvaranjem prvih cvjetova još dana 30. svibnja o.g., dok su neke sorte npr. Moslavac bijeli, Graševina, Sauvignon i dr. započele cvatnjom tek u danima nakon 6. lipnja o.g.!).

U prvoj polovici mjeseca lipnja o.g. na mjernom lokalitetu Trnovčak na području općine Štrigova (mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti Rajnski rizling) zabilježeno je čak 11 kišnih dana, a do jutarnjih je sati 15.6. 2016. izmjereno 32,6 mm padalina (manje količine oborina bilježene su gotovo svakog lipanjskog dana)! Prosječna vlažnost zraka u prvih 14 lipanjskih dana pritom iznosi čak 94,7 %, a srednja vrijednost temperature zraka pritom je 18,4°C!

Jutros očekujemo novih 10tak mm oborina, tijekom naredna 2-3 dana vrlo vruće i sparno vrijeme, a novo nestabilno razdoblje s novim mogućim oborinama očekujemo i nakon narednog vikenda!

Važno: Još dana 3. lipnja o.g. pronašli smo prve "aktivne" pjege plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) na lišću vinskih sorti Traminac i Rajnski rizling, a naknadno još na vinskim sortama Silvanac zeleni i Graševina (na lokalitetima Sveti Urban, Banfi, Trnovčak, Zebanec Donji)! U posljednjih 12 dana gotovo svakodnevno bilježimo povoljne uvjete za sekundarni (epidemijski) razvoj ove bolesti!

Također, veću ekspanziju i štete na tek zametnutim bobicama od druge polovice mjeseca lipnja o.g. očekujemo od pepelnice grožđa (Erysiphe necator), naročito u slabije zaštićenim vinogradima! U narednom je razdoblju pojava ove bolesti moguće i u nasadima gdje su provedene određene mjere zaštite. Zašto? Jedan od razloga je mogući razvoj otpornosti ili rezistentnosti pepelnice loze na fungicide specifičnog načina djelovanja. Tako u Međimurju sustavnim poljskim mikro-pokusima na osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon već od 2002. godine primjećujemo slabiju djelotvornost nekih triazola iz IBE skupine fungicida (npr. propikonazol, miklobutanil)! Nakon 2010. godine u našem je vinogorju drastično je pala djelotvornost svih strobilurina (piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil i trifloksistrobin), te nekih kinolina (kinoksifen) i kombiniranih pripravaka (npr. miklobutanil + kinoksifen) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Najvažnije kemijske skupine fungicida za suzbijane pepelnice grožđa (Erysiphe necator) (tzv. "erisificidi"):

Zbog pojma "točkaste" i "unakrsne" rezistentnosti nemoguće je dati jedinstvenu preporuku za sve lokalitete, ali ovakve spoznaje potvrđuju i drugi istraživači u srednjoj Europi (npr. Mađarskoj, Austriji, Švicarskoj) (Dubuis, 2015). Stoga se protiv pepelnice nastoji provoditi "antirezistentna strategija kemijskog suzbijanja", pri čemu tijekom sezone treba mijenjati različite kemijske skupine, a rizične djelatne tvari izbjegavati ili ih ograničiti i koristiti u kombinaciji s površinskim fungicidima (sumpor, meptil-dinokap).

Sumporne fungicide i meptildinokap (Karathane Gold) ne miješati međusobno, a ovi su pripravci moguće fitotoksični na tek zametnute bobice i vršne dijelove mladica pri temperaturama zraka većim od +28°C! Protiv pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) u zaštitama prije i nakon cvatnje prednost dajemo gotovim tvorničkim kombiniranim pripravcima (vidi Tablicu 1.) a u nasadima gdje je bolest zabilježena ranijih sezona bolje je birati novije pripravke Dynali EC (0,65 lit./ha) i Luna Experience SC (0,4 lit./ha)!

U zaštitama protiv plamenjače (Plasmopara viticola) krajem i/ili nakon cvatnje prednost dajemo kombiniranim pripravcima koji sadrže folpet, npr. Pergado F, Curzate-F SC, Forum Star DF, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi, Fantic-F i slično u propisanim količinama.

VAŽNO: U narednim danima preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje vinove loze, te ako se primijete prvi simptomi plamenjače poduzeti čim prije preporučene mjere zaštite bez obzira na razvojni stadij vinove loze (prema potrebi preporučene fungicide primijeniti i tijekom/krajem cvatnje vinograda!).

Ukoliko se pronalaze prvi simptomi "aktivnih" pjega plamenjače (Plasmopara) na lišću vinove loze svakako u program zaštite uključiti fungicide koji sadrže djelatne tvari dimatomorf ili cimoksanil ili mandipropamid ili iprovalikarb!

Preporučujemo svakodnevno pregledavati zdravstveno stanje vinove loze, te ako se primijete prvi simptomi plamenjače poduzeti čim prije preporučene mjere zaštite bez obzira na razvojni stadij vinove loze (prema potrebi preporučene fungicide primijeniti i tijekom/krajem cvatnje vinograda!).

U zaštitama nakon cvatnje preporučujemo planirati i primijeniti prema integriranim načelima najviše u 2 navrata jedan od specifičnih botriticida radi preventivne zaštite od sive plijesni (Botrytis cinerea) (vidi Tablicu 2.)!

Tablica 2. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil

Karence su navedene za vinske sorte!

Djelatnu tvar pirimetanil ne miješati sa fungicidima protiv plamenjače koji sadrže Al-fosetil!

Budući smo i ove smo godine uhvatili samo značajno manju brojnost leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca od očekivane (Lobesia botrana), od dana 6. lipnja o.g. pronalazimo njihove ličinke (češće na sortama Rajnski rizling, Chardonnay, Sauvignon cabernet i Pinot sivi), ali ispod praga štetnosti! Leptire žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) u 2016. godini nismo još registrirali.

U nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri javljala bolest iz skupine fitoplazmatskih žutica (npr. sorte Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi i bijeli, Graševina) moguće je nakon cvatnje planirati suzbijati prijenosnike ove bolesti iz skupine cvrčaka. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je pronađen od 2005. godine na području Štrigove, a od 2011. sezone dopuštenje u našoj zemlji za njegovo usmjereno suzbijanje nakon cvatnje vinograda ima pripravak Actara WG u količini 0,2 kg/ha. Ovaj je pripravak vrlo otrovan i opasan za pčele, pa vinogradi moraju biti nakon cvatnje pokošeni (cvjetni podrast npr. bijela djetelina prije tretiranja mora biti pokošena), a primjenu ovog insekticida ograničiti na doba dana kada pčele ne lete (večernji i/ili noćni sati)!

Sukladno "Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO" (NN 7/13) suzbijanje cvrčaka već nakon cvatnje je potrebno samo u nasadima gdje su proteklih sezona u jačoj mjeri primijećeni znakovi ove bolesti!

Fitoplazmatske ili infektivne se žutice u Međimurskom vinogorju pojavljuju uglavnom na rubnim (istočnim i sjevernim) lokalitetima (Pleškovec, Zasadbreg, Zebanec, Selniščak, Gradiščak i sl.) gdje se još uvijek u manjoj mjeri uzgajaju direktno rodni američki hibridi bez mjera usmjerene kemijske zaštite, odnosno u manjim vinogradima gdje se prilikom suzbijanja ljetne generacije grožđanih moljaca zadnjih 10-tak godina ne provodi strategija odabira djelatnih tvari koje posredno suzbijaju i prenositelje fitoplazmoza – cvrčke!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr