OBAVIJEST VLASNICIMA PLANTAŽNIH NASADA LIJESKE 16.06.2016.

Prije nešto više od mjesec dana vlasnicima plantažnih nasada lijeske upućena je preporuka za mjere usmjerena zaštite u kritičnom razdoblju od sredine svibnja do sredine lipnja o.g.!

Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita. Od bolesti lijeske najveći pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane) u našoj zemlji. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum). Štetne grinje iz skupine šiškarica suzbijano rano u proljeće tijekom bubrenja i otvaranja pupova primjenom sumpora (dopuštenje u lijesci ima samo pripravak Cosavet DF, a uz smanjeni utrošak škropiva poznat je i dokazan postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice).

Svakako je najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik "crvljivosti" plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Za suzbijanje ove skupine bolesti preporučujemo barem jednom tijekom svibnja i lipnja koristiti pripravak Signum DF (1,0 kg/ha, najviše 2x u sezoni, K=28 dana) (pored uzročnika pjegavosti (Gnomonia) suzbija trulež plodova i pepelnicu lijeske)! Primjenu jednog od dopuštenih bakarnih fungicida (vidi Tablicu 1.) moguće je bilo obaviti ove sezone u plantažnim nasadima lijeske u prvom tjednu mjeseca lipnja o.g. (bakarne pripravke ne koristiti kada biljke trpe toplinski šok od visokih temperatura ili nedostatka vlage)!

Istovremeno se moraju poduzeti i mjere suzbijanja ljeskotoča, a dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama u našoj zemlji ima tiakloprid (Calypso 480 SC) (0,2 lit./ha, najviše 2 primjene tijekom sezone, K=70), a moguće ga je primijeniti istovremeno s organskim kombiniranim fungicidom (Signum) i/ili bakrom. Vrlo je važno ljeskotoč suzbijati preventivno prije zabilježenih šteta.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena za primjenu u našoj zemlji pri uzgoju lijeske:

Pripravak

Namjena

Primjena

Karenca

Herbicidi

Roundup Bioactive

neselektivno, sistemično, post-em

1-4 % (2x)

 

Cidokor Max

neselektivno, sistemično, post-em

1,5-4,5 lit./ha (2x)

20 dana

Fusilade Forte

selektivno, sistemično, post-em

1,3-2 lit./ha (1x)

OVP

Maxata WG

protiv širokolisnih korova

max 4 kg/ha (1-3x)

OVP

Insekticidi

Calypso 480 SC

ljeskotoč

0,2 lit./ha (2x)

70 dana

Kaiso WG

lisne uši, krasnik i hrušt

0,15-0,3 kg/ha (2x)

 

Laser KS

štetni savijači

0,2-0,3 lit./ha (3x)

7 dana

Coragen SC

štetni kornjaši i gusjenice leptira

0,18-0,3 lit./ha (2x)

14 dana

NeemAzal-T/S

fitofagne stjenice

2-3 lit./ha (1-2 x)

3 dana

Fungicidi

Bordoška juha WP

trulež ploda, bakterijski rak i venuće

0,5 % (2x)

15 dana

Neoram WG

rak kore

0,2-0,25 %

20 dana

Cosavet DF

pepelnica

0,2 % (4x)

5 dana

 Signum DF

siva pjegavost lista

1 kg/ha (2x)

28 dana

Također, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticid iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo je djelotvoran i na stjenice. U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za suzbijanje štetnih stjenica ima pripravak na osnovi azadiraktina Neemazal – T/S (u količini 2-3 lit./ha).

VAŽNO: Budući je na nekoliko lokaliteta u zapadnom i središnjem dijelu Međimurja procijenjeno smanjenje 55-70 % uroda lijeske zbog niskih temperatura krajem travnja o.g., napad štetnih organizama će biti "koncentriran" na preostale plodove, pa su preporučene preventivne mjere za zaštitu lijeske vrlo važne!

Mjere zaštite provoditi kada to vremenski uvjeti dopuštaju.

VAŽNO: Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN142/2012), uređaji za primjenu pesticida koje koriste profesionalni korisnici podliježu redovitim pregledima čime se postiže: bolja kvaliteta primjene sredstava za zaštitu bilja, ekonomičnost primjene i umanjeni negativni utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i životinja. Do dana 26.11. 2016. svi uređaji za primjenu pesticida moraju biti barem jednom pregledani. Nadalje se redoviti pregledi obavljaju jednom u 3 godine, izuzev novih uređaja kupljenih nakon 1.1. 2013. koji prvi pregled trebaju obaviti u razdoblju od 5 godina (za nove uređaje prije prve uporabe, a najkasnije 3 mjeseca od kupnje, treba podnijeti zahtjev ispitnoj stanici radi dobivanja znaka o obavljenom pregledu). Redovite preglede mogu obavljati samo ispitne stanice ovlaštene od Ministarstva poljoprivrede. Od pregleda su izuzete sve ručne prskalice, leđne prskalice na mehanički, baterijski i motorni pogon, te leđni raspršivači na motorni pogon!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

 

Pripremi za ispis