Obavijest o mogućnostima zaštite ruža! 25.03.2016.

Zbog iznadprosječno toplog mjeseca veljače o.g. ukrasne su ruže (Rosa spp.) u središnjem dijelu Županije započele vegetacijom već prije 20tak dana, te su unatoč prohladnim jutrima koje dominiraju proteklih 10tak dana primijećene prve kolonije lisnih uši (Aphidae). Kako tijekom proljetno-ljetno-jesenskog razdoblja zadnjih nekoliko sezona dominira iznadprosječno sparno i toplo razdoblje mnogi vlasnici ukrasnih ruža dojavljuju štete zbog jače pojave i razvoja biljnih bolesti zbog kojih već sredinom ljeta može biti uništeno više od 50 % lisne površine.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade ako ne planiraju mjere zaštite često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije je potrebno barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti, od kojih na području Međimurja pronalazimo zvjezdastu pjegavost (Marsonina), pepelnicu (Sphaerotheca), hrđu (Phragmidium), plamenjaču (Peronospora), sivu plijesan (Botrytis), grinje (Panonychus) i štetne kukace (Aphidae i dr.). Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalno ili mediteransko područje) pojava štetnih organizama je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu. U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 75 % i temperature u rasponu od 8° do 28°C) pogoduje jačoj pojavi biljnih bolesti. Nakon prohladno-vjetrovitog razdoblja koje je obilježilo protekle dane, u narednom razdoblju očekujemo smirivanje i porast noćnih i dnevnih temperatura zraka a moguće su prve "proljetne kiše". Kako su ruže već iz zimskih pupova potjerale mlado lišće i započele porastom novih izdanaka preporučujemo planirati i započeti mjere zaštite od najvažnijih štetnih organizama.

Tablica 1. Neki fungicidi dopušteni za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća (ruža) u Republici Hrvatskoj:

Djelatne tvari

Pripravci

Primjena (%)

Suzbijanje

Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:

azoksistrobin

Quadris, Ortiva

0,075-0,1 %

hrđe i pepelnice

fenheksamid

Teldor SC 500

0,1-0,15 %

siva plijesan

fludioksonil & ciprodinil

Switch WG

0,08-0,1 %

siva plijesan

M-metalaksil & mankozeb

Ridomil Gold MZ

0,25-0,3 %

plamenjače

Al-fosetil

Aliette Flash

0,3 %

plamenjače

pirimetanil

Pyrus

0,25 %

siva plijesan

bakar

Kupropin

0,3-0,75 %

pjegavost i palež

penkonazol

Topas 100 EC

0,025 %

pepelnice

propamokarb

Previcur, Proplant

0,3 %

plamenjače

trifloksistrobin

Zato 50 WG

0,015 %

pepelnice

metiram

Polyram DF

0,25 %

hrđe, plamenjače

Dopuštenje za cvijeće (općenito):

folpet

Folpan, Futura

0,2-0,25 %

pjegavosti

kaptan

Kastor, Merpan

0,25-0,3 %

pjegavosti

sumpor

Chromosul i dr.

0,2-0,35 %

pepelnice

Tablica 2. Neki insekticidi i akaricidi dopušteni za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema u Republici Hrvatskoj:

Djelatne tvari

Pripravci

Primjena (%)

Suzbijanje

Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:

pirimikarb

Pirimor WG 50

0,06 %

lisne uši

alfa-cipermetrin

Fastac, Direct

0,012-0,018 %

štitasti moljac, tripsi

pimetrozin

Chess WG

0,06 %

štitasti moljac, lisne uši

tiametoksam

Actara 25 WG

0,02 %

lisne uši, štitasti moljci

tiakloprid

Calypso 480 SC

0,025 %

lisne uši

lufenuron

Match EC 050

0,1 %

tripsi

metoksifenzoid

Runner SC

0,04-0,05 %

gusjenice sovice

abamektin

Vertimec, Kraft EC

0,075-0,1 %

tripsi, grinje, mineri

piretrin

Kenyatox Vede EC

0,07-0,08 %

tripsi, štitasti moljci

Dopuštenje u ružama:

tau-fluvalinat

Mavrik 2F

0,02 %

lisne uši

imidakloprid

Confidor 200 SL

0,05-0,1 %

lisne uši

Iz prikazanih tablica je vidljivo da ruže napada veći broj bolesti i štetnika, važno je prepoznati njihov napad i odabrati dovoljno djelotvorne pripravke. Pridržavati se priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu, te zaštiti neciljanih organizama (posebice pčela).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis