Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Nakon iznadprosječno vrućeg i suhog ljeta i jeseni 2012. sezone, u zimi 2012./2013. je zabilježeno približno 340 mm padalina, što je dvostruko više nego protekle godine u istom razdoblju! Zbog toga su se aktivirala mnoga klizišta, a zbog čestih i obilnih snježnih oborina do blagdana Sv. Josipa, većina vinogradara još uvijek nije završila zimskom rezidbom, već se isto obavljalo do sredine mjeseca travnja. Nakon 11. travnja o.g., odnosno posljednjih 10 dana, bilježimo uglavnom stabilno i suho meteorološko razdoblje s dnevnim temperaturama većim od 17°C. Stoga smo prije 7 dana istovremeno bilježili "plač" ili "suzenje" i početak bubrenja pupova vinove loze, što je ovisno o lokalitetu i vinskoj sorti 20-25 dana kasnije nego prošle godine! Prije samo 5 dana uputili prvu usmjerenu preporuku za zaštitu manjih vinograda i nasada gdje je ranijih sezona uočljiv bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens), a kako od tada bilježimo najviše dnevne temperature s vrijednostima od 18° do 23°C, posljednjih je dana zamjetan stadij bubrenja, razvoja vunastog pupa i pojava prvih zelenih listića, naročito na sortama chardonnay, rizvanac, muškat žuti, pinot i slično.  

Meteorolozi tijekom današnjeg dana najavljuju manje količine oborina, ne većih od 5 mm, a nakon toga uglavnom sve toplije razdoblje s porastom temperatura u naredna 4 dana do 25°C.

Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta zabilježenih početkom vegetacije proteklih godina je sve veći potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju, naročito na sortama graševina, moslavac ili šipon, rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi. U nekim su nasadima tijekom proteklih godina bile vidljive štete od gusjenica izgrizanjem pupova, a u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i štete od lozinih grinja, uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama graševina, sauvignon, zeleni silvanac i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama rajnski rizling i moslavac (šipon). Budući većina međimurskih vlasnika u nasadima ima nekoliko sorata različite epohe dozrijevanja, vinogradarima preporučujemo tijekom narednih dana pregledati razvojni stadij u vinogradu i prema tome u narednom razdoblju planirati zaštitu protiv crne pjegavosti i lozinih grinja akarinoze – erinoze, te lokalno po potrebi protiv štetnih gusjenica.

Tablica 1. Bakarni pripravci dopušteni za primjenu u vinogradarstvu u našoj zemlji (u "Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju grožđa" primjena povišenih količina bakarnih pripravaka početkom vegetacije nije dopuštena, već je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone u vegetaciji!):

*pri izračunu količine potrebnog sredstva za zaštitu bilje pročitati uputu za odabrani pripravak i prilagoditi razvojnom stadiju sorte (koncentracije prilagoditi razvojnom stadiju pupova)!

Bakarni fungicidi su ograničeni u integriranom vinogradarstvu, ali je njihova primjena smislena u nasadima s jačom pojavom apopleksije ili kapi vinove loze, odnosno naglog sušenja trsja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Također bakrene je pripravke smisleno koristiti početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens)! U nasadima s uočenom pojavom bakterijskog raka preporučljivo je prije otvaranja zimskih pupova koristiti pojačanu koncentraciju nekog od bakarnih fungicida (npr. sada je to još moguće na sorti graševina).

Ipak, bakarni fungicidi u kombinaciji s mineralnim uljima (Crveno Ulje, Modro Ulje EC) NE rješavaju problem grinja šiškarica, naročito akarinoze koje prezimljuju u pupovima, niti štetnih gusjenica koje prezimljuju na trsju! Također, bakarni fungicidi u prohladno-vlažnom razdoblju mogu biti fitotoksični na mlade listiće vinove loze, ali takvo razdoblje ne očekujemo u naredih 5 dana.

Nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) se temelje na preventivnoj primjeni organskih fungicida navedenih u Tablici 2. Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Prvo tretiranje se provodi kada listići veličine 1-2 cm, a naknadno se nakon prosječno 8-12 dana isto ponavlja. Meteorolozi prve moguće uvjete za primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti najavljuju s mogućim oborinama u narednim danima! 

Tablica 2. Organski pripravci za preventivnu zaštitu vinove loze od crne pjegavost (dopušteni u integriranoj proizvodnji prema "Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju grožđa"):

*pripravci istovremeno djeluju na pepelnicu vinove loze (Uncinula necator).

Već s pojavom prvih listića u vinogradima gdje se ranijih godina pojavljivala pepelnica (Uncinula necator) potrebno je provoditi mjere zaštite sumporom.

Tablica 3. Pripravci na osnovi sumpora koji se koriste u vinogradarstvu:

*u stadiju bubrenja pupova uz pojavu prvih listića moguće je koristiti gornju dozu sumpornih pripravaka registriranih za suzbijanje pepelnice (5 kg/ha) te uz smanjeni volumen škropiva dobiti dobru učinkovitost na lozine grinje šiškarice! 

VAŽNO: napominjemo da mineralnom ulju (npr. Bijelo Ulje, Mineralno svjetlo ulje EC i sl.), te pripravcima koja sadrže mineralno ulje i bakar, (npr. Crveno ili Modro Ulje EC) ne preporučujemo dodavati sumporne fungicide!

Specifični akaricidi koji suzbijaju grinje šiškarice (akarinozu i erinozu) i mlađe razvojne oblike crvenog pauka (Panonychus ulmi) su na našem tržištu Demitan SC (0,075 %) i Ortus SC (0,1 %). Preporučujemo njihovu primjenu u vinogradima i sortama nakon pojave prvih listića i porasta mladica 3-5 cm, naročito u nasadima gdje su štete od ovih grinja u prethodnim sezonama bile naglašene.

Na nekim lokalitetima pojavljuju se štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay), a kako su u našoj zemlji zadnjih godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (npr. endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (u Tablici 4.), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia), a preporučuju se također za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije.  

Tablica 4. Djelatne tvari koje su u Republici Hrvatskog dopuštene za primjenu u vinogradarstvu, a u razvijenim su zemljama okruženja dopuštene za suzbijanje štetnih gusjenica (Boarmia, Noctuidae) na pupovima u bubrenju (prema Wirth i sur., 2012):

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

mr. sc. Milorad Šubić
e-mail: milorad.subic@savjetodavna.hr