Osvrt, Vijest

Održali su je djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe – Podružnica Zadarske županije i to Zvonimir Vlatković i Gordana Dragun za učenike i njihove profesore. Nastala je kao rezultat suradnje Poljoprivredno savjetodavne službe i škole.

Nakon teoretskog dijela demonstriran je prikaz alata i rad s njim, a potom i samo cijepljenje korak po korak u učionici i na terenu. Nadasve zanimljiv i jednostavan pristup u demonstraciji cijepljenja po pravilima struke bio je svima interesantan i koristan. Brojna pitanja na licu mjesta sa teoretskim i praktičnim dijelom odgovora naišla su na „plodno tlo“ svih nazočnih koji su zadovoljni viđenim pošli natrag obogaćeni jednim iskustvom više. Za sve one koji iz bilo kojeg razloga žele obogatiti svoja saznanja o ovoj tematici pokušati ćemo ukratko riječju približiti cijepljenje ili navrtanje. U voćarskoj proizvodnji cijepljenje ili kako mi u Dalmaciji kažemo navrtanje obavlja se od pradavnih vremena na vrlo mnogo načina. Poznata je okulacija, običan spoj ili kopulacija, engleski spoj ili spoj na jezičac, baš kao i cijepljenje pod koru, na raskol, isječak i dr. Uspjeh osim o vještini cjepljara ovisi o kompatibilnosti podloge i plemke, a manje o načinu cijepljenja. Svakom metodom može se postići dobar rezultat ukoliko se pridržavamo nekih, već davno ustaljenih pravila.

1. Podloga i plemka moraju se čvrsto priljubiti što postižemo povezivanjem cijepljenog mjesta plastičnim bužirom, rafijom ili nekim sličnim materijalom (primjerice izolir trakom) i izbjegavanjem svakog onečišćenja na spojnom mjestu.
2. Cijepljenje se mora obaviti u onim fazama vegetacije kad se kora lako odvaja od drva i kada je moguće postići veću aktivnost i razmnožavanje meristemskog staničja, dakle u proljetnoj ili ljetnoj fazi.
3. Podloga i plemka moraju biti dobro razvijene i opskrbljene hranjivima. Plemka ne smije biti izložena gubicima vode, a sam posao cijepljenja treba obaviti što brže kako bi se spriječila oksidacija i isušivanje.
4. Sve rane i na podlozi i na plemki treba premazati voćarskim voskom.

Kada usvojimo osnovna pravila možemo se odlučiti na jednu od gore spomenutih načina cijepljenja ili precjepljivanja. Među amaterima i poljoprivrednicima raširenije je ovo drugo, dakle precjepljivanje, dok je samo cijepljenje raširenije među rasadničarima. Potreba za precjepljivanjem javlja se u slučaju kada u svom malom vrtu nemamo dovoljno mjesta za još jednu novu sortu, pa postojeću precijepimo ili smo podigli nasad masline, a ne rodi nam. Gotovo sve sorte  masline traže oprašivača. Stoga, ako imate nasad masline s jednom sortom, bez dobrog oprašivača, možete ga dodati u nasad precjepljivanjem pojedinih stabala ili samo pojedinih grana. Kod nas je u Dalmaciji u sortimentu masline najviše raširena sorta Oblica ili Orkula koja često čini jednosortne masive. Posljednjih godina i neki veći nasadi u nemogućnosti da nabave određenu sortu već cijepljenu na Oblici, upravo radi dobrog odnosa ove sorte prema krškim terenima svjesno su išli na mononasade s namjerom da ih vremenom precijepe. Stoga se i kod ovakvih nasada uvodi oprašivač precjepljivanjem.

Kako je upravo sada pred nama vrijeme cijepljenja naše najraširenije voćne vrste masline ukratko ćemo opisati način u kojem su se okušali, ali i uspjeli brojni amateri.

Na odabranom mjestu za navrtanje pod koru prereže se ili ispila izboj ili grana koju želimo precijepiti i zagladi nožem. Na tako pripremljenoj podlozi zareže se kora u smjeru prema tlu u dužini 4-6 cm, te se jedna strana te kore podigne tupim dijelom noža i odvoji od drva, a druga strana ostaje netaknuta. U taj podignuti dio umetne se plemka. Plemke se uzimaju od rodnih i zdravih stabala, i to od grančica starih jednu do dvije godine. Donji dio plemke zarežemo, a taj rez mora biti jednoličan, ravan i gladak. Plemku koju stavljamo obično režemo na dva do tri pupa. Plemka se umeće u prorez koji smo prethodno napravili, a povežemo je plastičnim bužirom, rafijom ili nekim sličnim materijalom (primjerice izolir trakom). Vrh plemke i rane na poprečnom presjeku podloge premažu se voćarskim voskom.

Gordana Dragun, dipl. ing. agr.,
rukovoditeljica Podružnice