Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Popisom poljoprivrede Državni zavod za statistiku je na području naše najsjevernije hrvatske županije potvrdio da čak 89,52 % od ukupnog broja bresaka i nektarina evidentirano u manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice ili vikendice. Slično je i sa ostalim koštičavim voćnim vrstama (npr. marelice, trešnje, višnje). Dnevnim uputama Prognozne službe za zaštitu bilja od 23. veljače o.g. (prije samo 8 dana) upozoravali smo na potrebu provođenja tzv. "plavog prskanja", odnosno primjenu bakarnih fungicida tijekom bubrenje pupova u koštičavim voćnim vrstama. To je naročito važno radi preventivne zaštite bresaka i nektarina protiv kovrčavosti lišća (Taphrina deformans).

Tablica 1. Neki meteorološki uvjeti zabilježeni tijekom veljače 2016. u Međimurju bitni za početni razvoj pojedinih uzročnika bolesti na koštičavim voćnim vrstama (npr. Taphrina, Monilinia) (mjerni uređaji "iMetos"):

*prosječna višegodišnja količina oborina za mjesec veljaču iznosi 43,3 mm!

**prosječna višegodišnja temperatura zraka za mjesec veljaču iznosi 0,7°C!

U posljednjih tjedan dana ponovno smo tijekom tri navrata zabilježili značajnije oborine (u središnjem dijelu Županije zabilježeno je više od 26 mm novih oborina), a novo nestabilno razdoblje s mogućih 20-tak mm narednih padalina moguće je u danima od 3. do 6. ožujka o.g.! Temperature zraka će pritom biti u rasponu između +2° i +10°C!

Zbog iznad-prosječno toplog mjeseca veljače o.g. tijekom zadnje dekade je zabilježen kod većine koštičavih voćnih vrsta (npr. bresaka, nektarina i marelica) stadij bubrenja i početka otvaranja pupova! Na marelicama je tijekom jučerašnjeg dana u okolici Čakovca bio vidljiv stadij početka "roza balona" cvjetnih pupova!

Naredne najavljene oborine uz dugotrajno zadržavanje vlage pogoduju mogućim primarnim zarazama nekim uzročnicima biljnih bolesti. Među njima posebno ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans) i palež cvijeta i izdanaka marelica (Monilinia laxa). Važno: Ako je od posljednje zaštite bresaka i nektarina protiv uzročnika kovrčavosti lišća proteklo više od 7 dana, istu preporučujemo ponoviti primjenom organskih fungicida navedenih u preporuci od 23. veljače o.g. (npr. dodine, ditianon, ciram)!

Na ranim sortama marelica na nekim stablima u zaštićenim mjestima uz okućnice očekujemo u narednim danima otvaranje prvih cvjetova. Osim potencijalnih šteta od niskih jutarnjih temperatura, palež cvijeta i izdanaka (Monilinia) je kod marelica mnogo opasnija nego kod drugih koštičavih vrsta. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno može zahvatiti veliki dio krošnje, pa se osuše cijela stabla. Infekcija cvjetova marelica može uz dovoljno vlage nastupiti i prije njihova otvaranja!

Ako su pupovi nabubrili, a još nisu otvoreni, moguće je na nekim koštičavim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama) još uvijek koristiti neki od dopuštenih bakarnih fungicida (prema uputi od 23. veljače o.g.), a vodeći računa o njihovim dopuštenjima voćnim vrstama (npr. bakarni fungicidi dopušteni u našoj zemlji za primjeni u trešnji su: Bordoška juha Caffaro i Manica WP, Champion flow SC, Champion WG 50, Cuprablau Z WP, Cuprocaffaro WP, Crveno Ulje EC, Modro Ulje EC, Modra galica K,  Neoram WG, Nordox WG i Rame Caffaro WP).

Na ranim sortama marelica gdje se već iz zimskih cvjetnih pupova pojavljuju roza vrhovi preporučujemo u narednom razdoblju koristiti isključivo organske fungicide. U našoj zemlji dopuštenje za suzbijanje šupljikavosti lišća koštičavog voća (Stigmina carpophilla) imaju pripravci na osnovi kaptana, a istovremeno umanjuju zarazu uzročnikom paleži cvijeta (Monilinia), npr. Kastor WP 50 (0,2-0,3 %). Moguće je početkom cvatnje na marelicama planirati specifične pripravke protiv paleži cvjetnih organa (Monilinia laxa), naročito ako se obistine najave o novim oborinama: npr. Chorus 50 WG (0,05 %) ili Nativo WG (0,02-0,03 %) ili Signum DF (0,075 %) ili Switch (0,06 %).

Pupoljci marelice u otvaranju i pojavi prvih latica podnose niske temperature -1,1° do -5,5°C, što ovisi o više čimbenika. Jutros smo u okolici Čakovca mjerili -1°C, a dana 27. veljače o.g. na nekim je lokalitetima u Međimurju jutarnja temperatura bila niže od -2,5°C! Ukoliko će meteorolozi tijekom cvatnje voćaka najavljivati takve negativne vrijednosti, očekujemo štete od smrzavanja! Stoga valja planirati i zaštitu voćaka od niskih temperatura, pa se organskim fungicidima mogu dodavati i mineralna (bio)gnojiva sa naglašenim sadržajem cinka, fosfora i kalija, što uz aminokiseline može umanjiti negativan utjecaj niskih temperatura. Moguće je koristiti biološke pripravke na osnovi bakterija (npr. Thiobacillus, Acidobacillus) i minerala, čime se postiže da biljke same proizvedu "antifrost" aminokiseline i proteine.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr