Ekološka poljoprivreda, Savjet, Stočarstvo, Vijest

U stručnom obilasku sudjelovali su stručni savjetnici za stočarstvo HZPSS, načelnik odjela mr.sc. Srećko Ladišić, rukovoditeljica Odsjeka Virovitičko Podravske Županije i voditeljica Radne grupe za govedarstvo dipl.ing. Ljubica Kravaršćan, dipl.ing. Anđelka Pejaković, viši stručni savjetnik za stočarstvo područnog odsjeka Zagrebačke Županije, predsjednik Saveza udruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar, tajnica Saveza, Kristina Grgat, ravnatelji Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko Križevačke  i Virovitičko Podravske Županije dipl ing. arh. Zlatko Filipović, dipl.ing.arh. Jasna Keserica, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Koprivničko Križevačke Županije dipl.ing. Denis Maksić, ispred MPRRR tajnica Operativnog programa razvoja govedarstva dipl.ing. Marina Šubaša, tehnički urednik Mljekarskog lista dipl.ing. Zoran Bašić, i dipl.ing. Ljiljana Pomper zastupnica firme Schauman, kao suorganizatorica, te ekipa HTV – Plodovi zemlje sa urednikom dipl.ing. Vlatkom Grgurićem.

Cilj stručnog putovanja je bio snimiti prilog za HTV emisiju „Plodovi zemlje“ kako se grade staje u Austriji, članici Europske unije s obzirom na njihov smještaj u prostoru odnosno udaljenost tih staja od postojećih građevina ili prometnica u naselju.

Na veliko iznenađenje stručnjaka iz područja prostornog planiranja ali ne i agronomske struke vidjeli smo da u Austriji poljoprivrednici mogu sagraditi staju ili proširiti postojeću staju na gospodarstvu bez ikakvih problema, u samom centru naselja.

Prvo gospodarstvo koje smo posjetili je obitelj Leichtfried u mjestu Mürzhofen, ima ukupno 80 grla goveda od čega je 27 muznih krava, a ostalo je podmladak i junad u tovu. Imaju  18 ha vlastitih poljoprivrednih površina, 22 ha  u zakupu i 22 ha šume u vlasništvu. Farma je izgrađena 1997. godine i smještena je u samom centru naselja, a okružena je crkvom s jedne strane, dječjim vrtićem s druge strane, benzinskom stanicom s treće strane i glavnom prometnicom kroz naselje s četvrte strane. Odmah iza vrtića nalaze se dvije dvokatne stambene zgrade. Laguna za gnoj se nalazi na 5 m od glavne prometnice. Ulaz u staju je sa zadnje strane dvorišta 10 m od ograde vrtića.Za gradnju staje 1997. godine gospodin Leichtfried nije trebao nikakav dokument koji bi predstavljao građevinsku dozvolu već je došao sa svojim planom i skicom buduće staje (koju je sam napravio, a ne ovlašteni projektant) kod gradonačelnika koji je pogledao teren i odobrio mu gradnju bez ikakvih problema ili plaćanja kakvih suglasnosti i doprinosa.

U Austriji je sve podređeno očuvanju, razvoju i povećavanju proizvodnje iz čega proizlazi i doprinos lokalnoj zajednici i državi u cjelini.

Sada planira proširiti staju skroz do ograde vrtića za što je već dobio dopuštenje od gradonačelnika. Jedini uvjet mu je da podigne ogradu koja će dijeliti staju i dvorište vrtića 1 m veću od sljemena krova. Teren je bregovit i staja se nalazi niže od vrtića. Inače kaže da djeca vole gledati krave s ograde vrtića dok su u dvorištu. Mlijeko s farme se najvećim dijelom prodaje mljekari, a manji dio (godišnje 6.000 l) prodaje izravno na gospodarstvu i za to ima ugrađen mljekomat u maloj dvorišnoj prostoriji. Cijena tog mlijeka je za 1 litru, 0,70 €. Naravno da prostorija u kojoj se nalazi mljekomat nije zahtjevna: vrlo je skromnih dimenzija, ima pločice na podu i zidovima i mali umivaonik.

Osim toga obitelj Leichtfried ima i dodatnu djelatnost klanja i prerade mesa na samoj farmi i to u prostorijama unutar staje, a otpadne vode idu u lagunu sa gnojnicom. Prostor u kojem je priručna klaonica nalazi se u sklopu staje, a prostor se sastoji od prostorije za klanje koja ujedno služi i kao prostorija za preradu mesa u kobasice i druge proizvode (normalno da se te dvije radnje obavljaju u različito vrijeme), zatim rashladna komora i prostor u kojem se dime proizvodi (ozidani dio unutar prostora za klanje i preradu unutar staje.Ovako nešto nema teorije da u Hrvatskoj – hrvatski Zakoni, sanitarna i veterinarska inspekcija dozvole.

Drugo gospodarstvo je poznata obitelj Derler u selu Piregg u blizini Birkfelda. Sagradili su staju za 35 krava 2003. godine i ona je izgorjela u požaru 2007. godine nakon čega je odmah sagrađena iste te godine nova staja za 75 krava s restoranom koji se nalazi u staji, iznad izmuzišta i pomoćnih prostorija s lijepim pogledom na krave.

Ne daj bože da ovo nekome padne na pamet u Hrvatskoj!

Gospodin Johan Derler nije sam radio projekt za gradnju staje i restorana već je sve potrebno naručio i platio oko 8.000,00 €. Svi papiri koji su mu bili potrebni uključujući i kredit koji je dignuo na rok od 10 godine s kamatom od 4% su bili gotovi za mjesec dana tako da je nakon požara nova staja bila gotova u istoj godini. Gospodarstvo je orijentirano ekološkoj proizvodnji pa su i potpore uvećane za dio posebnih plaćanja vezanih za sukladnost s principima ekološke proizvodnje (slobodno držanje krava, korištenje organskih gnojiva, a ne umjetnih, kalcifikacija, nadmorska visina i sl.). Godišnje njegovo gospodarstvo ukupno ostvaruje 28.000 € poticaja. Na 50 ha poljoprivrednih površina uzgaja samo trave i djetelinsko travne smjese jer ovo brdsko područje nije pogodno za uzgoj žitarica i kukuruza. Osim toga ima i 15 ha šume.

U požaru je osim cijele staje izgorjelo 6 krava među kojima je bila i poznata krava Wone koja je tada imala životnu proizvodnju iznad 100.000 kg mlijeka. Ova farma je dala značajan broj vrhunskih bikova putem embriotransfera koji se koriste za umjetno osjemenjivanje u cijeloj Austriji i šire (Rum, Horito, Harlekin, Hochkogl, Helli, Hero).

Sadašnja prosječna proizvodnja na ovom gospodarstvu je iznad 8000 litara po kravi – simentalke. Ženska telad se ne odgaja na farmi već ih daju farmerima koji su se specijalizirali samo za uzgoj rasplodnog podmlatka gdje se odgajaju junice do mjesec dana pred telenje kada se vraćaju na farmu s koje potječu. Mušku telad također ne tovi već prodaje drugim farmama za tov.

Cilj snimanje HTV priloga za Plodove zemlje i CD-a je informiranje županijskih Upravnih odjela za gospodarstvo – za poljoprivredu, općinskih i gradskih vijeća, stanovnika sela i prigradskih naselja, te Zavoda za prostorno uređenje, u cilju izmjena i dopuna prostornih planova, kao i informacije pojedinim Upravama MPRRR I MZOPU u cilju planiranja prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Ispred novoizgrađenih staja u Austriji nema dezbarijere, niti i jedna staja ima prostoriju za uginulu životinju, na čemu se inzistira u Hrvatskoj od strane Veterinarske inspekcije i Uprave za veterinarstvo MPRRR.

U Hrvatskoj je nužno mijenjati Zakon o gradnji, te Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.R. broj 76/07 i 38/09).