Američka gnjiloća medonosne pčele

 

Američka gnjiloća medonosne pčele je zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla prouzročena bakterijom Paenibacillus larvae. Zaražena ličinka ugiba i pretvara se u smeđu tvar koja se rasteže u tanku nit, a sušenjem se prilijepi uza stjenku stanice saća te izgleda kao “prazna”. U osušenoj ličinki uzročnik, pretvoren u spore, ostaje živ i nekoliko desetaka godina te je sposoban ponovno izazvati bolest u doticaju s primljivom pčelinjom ličinkom. Zaražena pčelinja zajednica polako slabi jer ugiba leglo i nema dovoljne prinove mladih pčela, pa naposljetku ugiba. Pčelinja zajednica se službeno proglašava bolesnom ako su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom pretragom utvrđene spore uzročnika. Stara literatura navodi da se u košnicama u kojima je utvrđena američka gnjiloća osjeti  miris po stolarskom tutkalu. To je netočan podatak. Karakteristični, neugodno-kiseli miris osjeti se kada je pčelinja zajednica zaražena s europskom gnjiloćom medonosne pčele (uzročnik Melissococcus pluton). Naime, stariji znanstveno – stručni izvori navode da se lažna gnjiloća (Paenibacillus alvei) i kiselo leglo (Enterococcus faecalis) pojavljuju kao samostalne bolesti. Suvremeni izvori ne izdvajaju te dvije bolesti već govore da se Paenibacillus alvei, Bacterium eurydice, Brevibacillus laterosporus iEnterococcus faecalis pojavljuju kao sekundarni bakterijski uzročnici kod europske gnjiloće medonosne pčele. Također, postoje razmišljanja da se zbog epizootiološke složenosti, europska gnjiloća nazove i promatra kao sindrom europske gnjiloće.

pcele_28_8.jpg

Slika 1. Pčelinja ličinka zaražena bakterijom P. larvae pretvara se u bezobličnu tvar smeđe boje koja se rasteže u tanku nit – tipičan znak američke gnjiloće (J. Luketa Marković i Zvonimir Šver) 

Pozor!

Starenjem procesa uginula sasušena ličinka se prilijepi uza stjenku stanice saća (Slika 2.) te ju je teško uočiti ako okvir držimo kao na Slici 3.

pcele1_28_8.jpg 

Slika 2. Uginula sasušena ličinka se prilijepi uza stjenku stanice saća (Z. Tomljanović)

pcele2_28_8.jpg 

Slika 3. Starenjem procesa uginula sasušena ličinka se prilijepi uza stjenku stanice saća te ju je teško uočiti ako okvir držimo kao na slici (K. Tomljanović)

PREPORUKA: Držati okvir u visini očiju (Slika 4) tako da nam izvor svjetla dolazi iza ramena promatrača.

pcele3_28_8.jpg

Slika 4. Držati okvir u visini očiju tako da izvor svjetla dolazi iza ramena promatrača
(K. Tomljanović)

Uzorkovanje i slanje materijala na laboratorijsku pretragu u slučaju sumnje na američku gnjiloću medonosne pčele.

OPĆI ZAHTJEV

U slučaju sumnje na američku gnjiloću medonosne pčele pčelar mora pozvati ovlaštenog doktora veterinarske medicine koji će uzeti uzorak saća sa pčelinjim leglom i poslati ga na laboratorijsku pretragu u službeni dijagnostički laboratorij. Na pretragu mora biti dostavljen službeni uzorak pčelinjeg legla, zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10 x 10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.

 pcele4_28_8.jpg

Slika 5. Slanje materijala na laboratorijsku pretragu (J. Luketa Marković i Z. Šver) 

Suzbijanje američke gnjiloće medonosne pčele

Suzbijanje bolesti propisano je postojećim normativnim aktima (vidi Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti i Naredbu za tekuću godinu). Ovisno o epizootiološkoj situaciji, veterinarski inspektor naređuje mjere spaljivanja košnica ili pretresanja pčela.  

OPĆI ZAHTJEV:

  • zabrana selidbe i trgovine pčelama, pčelinjim proizvodima i pčelarskom opremom do okončanja provođenja naređenih mjera

  • nema liječenja antibioticima

  • obvezan klinički pregled svih pčelinjih zajednica u pčelinjaku, a u zajednica u kojih se sumnja na bolest i slanje uzoraka na laboratorijsku pretragu

  • obvezan klinički pregled svih pčelinjih zajednica u području tri kilometra od zaraženog pčelinjaka, a u zajednica u kojih se sumnja na bolest i laboratorijska pretraga na američku gnjiloću

  • raskužba košnica (koje su u dobrom stanju) i pčelarskog pribora opaljivanjem plinskim plamenikom ili kuhanjem u vodenoj otopini NaOH nakon provedenih mjera

  • raskužba voska nakon sanacije bolesti (120° C, 30 minuta i bez dodatka vode)

Epizootiološka situacija br. 1: 

  • slaba zajednica

  • poodmakla bolest (sasušena ličinka na stjenci stanice saća)

  • rijetko pojavljivanje u određenom kraju

  • uzgajalište matica

  • zajednice u košnicama s nepokretnim saćem (pletare, dubine, daščare…) 

OPĆI ZAHTJEV:

Spaljivanje košnica:

  • bolesna pčelinja zajednica se uguši paljenjem sumpornih traka

  • saće s leglom i ugušene pčele spalimo u iskopanoj jami koja se poslije zatrpa zemljom

  • pčelinje zajednice u pletarama i dotrajalim košnicama spalimo zajedno s košnicama

pcele5_28_8.jpg 

Slika 6. Spaljivanje košnica(Z. Tomljanović) 

Epizootiološka situacija br. 2:

  • jaka zajednica  

  • rana američka gnjiloća medonosne pčele (ličinka se pretvara u bezobličnu smeđu tvar koja se rasteže u dva do tri centimetra rastezljivu nit)

  • učestalo pojavljivanje u određenom kraju 

OPĆI ZAHTJEV: 

Pretresanje pčela

  • odrasle pčele otresti izravno u košnicu (ili prvo na kartonski papir ili limeni sipaonik, pa onda u košnicu) s letvicama (satonošama) na koje je stavljena 2 cm duga satna osnova

  • nakon 48 do 72 sata pčele s novoizgrađenog saća pretresti u košnicu sa satnim osnovama

  • saće s leglom neškodljivo uništiti (spaliti), a novoizgrađeno saće na letvicama (satonošama) i ostalo saće nakon iskorištavanja pretopiti u vosak  

PREPORUKA:

Pretresanje pčela

  • zamjena matice pri pretresanju

pcele6_28_8.jpg 

Slika 7. Letvice (satonoše) na koje je stavljena 2 cm duga satna osnova (K. Tomljanović)

  pcele7_28_8.jpg

Slika 8. Otresanje pčela na kartonski papir – pčele same ulaze u košnicu u kojoj su letvice (satonoše) na koje je stavljena 2 cm duga satna osnova ( K. Tomljanović) 

Preventivne mjere 

OPĆI ZAHTJEV 

  • u pčelinjacima u kojima je tijekom prošle godine utvrđena američka gnjiloća medonosne pčele, tijekom ožujka ili travnja sljedeće godine ovlašteni veterinar mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice

PREPORUKA

  • iskrena suradnja između nadležnih doktora veterinarske medicine i pčelara 

Savjetovati pčelarima:

  • oprez pri apitehničkim radovima, selidbi košnica i kupoprodaji pčelinjih zajednica

  • održavanje pčelinjih zajednica u dobrom biološko-uzgojnom stanju

  • sprječavanje grabeži na pčelinjaku

  • borba protiv varooze

  • med iz zaraženih košnica ne koristiti za prihranu pčela

  • selekcija pčela na higijensko ponašanje, odnosno otpornosti prema bolestima legla

  • američka gnjiloća medonosne pčele nije „sramotna bolest“ 

Praksa u nekim zemljama EU

  • rana dijagnostika američke gnjiloće medonosne pčele

  • kontrola proizvođača satne osnove  

Europska gnjiloća medonosne pčele + sekundarni bakterijski uzročnici 

 

PREPORUKA:

Savjetovati pčelarima:

  • ovisno o epizootiološkoj slici: pretresanje pčela ili spaljivanje košnica

  • održavanje pčelinjih zajednica u dobrom biološko-uzgojnom stanju

  • redovito provođenje mjera kontrole i suzbijanja varooze 

U konačnici treba zaključiti da je stanje s bakterijskim bolestima pčela u RH iznimno složeno. Posebice se to odnosi na američku i europsku gnjiloću. Velik broj novih pčelara, velika gustoća pčelinjih zajednica na ograničenim područjima tijekom ispaša, nedostatak osnovnog znanja u postavljanju sumnje na američku gnjiloću kod mnogih novih pčelara te izostanak rane dijagnostike američke gnjiloće pčela u klinički nevidljivoj fazi kao rutinske metode predstavljaju veliki izazov za moderno i komercijalno pčelarstvo u RH. Edukacija pčelara, rana dijagnostika američke gnjiloće na čitavom području RH i dobra povezanost između pčelara i veterinara uz suvremeno pčelarsko zakonodavstvo predstavljaju jedini put izlaska iz trenutno zamršene situacije.

 

 

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet., viši stručni savjetnik za pčelarstvo

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Bani 110
Buzin
10010 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr