Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Danas ih je ostalo desetak sa nešto većom površinom od 1 kj po OPG. Oni povrćari koji su iz godine u godinu u teškim uvjetima proizvodnje i prodaje napuštali proizvodnju ostalih povrtnih vrsta – ostavili su „zelje“ kao dodatnu zaradu. Za njih je grijeh „takvu krasnu zemlu dati za kuruzu“. Tradicija sadnje te promocija proizvoda i jela na Danima zelja Koprivnički Bregi – veselici koja će se održati već 16. godinu u rujnu, doprinosi boljoj i sigurnoj prodaji bregovskog zelja u jesen.

Obišla sam uzgajivače u vrućinama početkom kolovoza. Na parcelama se zelenilo friško prihranjeno, okopano i zaštićeno zelje, a oni su malo odahnuli i odmarali se. Početkom srpnja je bila kriza, presadnice koje uzgajaju sa golim korijenom na otvorenim gredicama su jedva dočekale neki hladniji dan poslije kiše da se brzo posade i „prime“. Uzgoj u gustom sklopu prijetio je da se biljke izduže i prestare mada „ih ima 2-3 puta više nego treba“. Proizvođači ne razmišljaju modernizirati proizvodnju jer je svako ulaganje trošak koji se možda neće isplatiti: „Varaždinac je sam po sebi zelje koje je skromno, a jako dobro kod nas uspijeva!“. No posljednjih godina su imali problema sa nabavom sjemena loše sortne kvalitete pa su strepili i kakvo će „zelje ispasti – da li bude glavatica uopće?“. Neujednačenost glavica i ostale karakteristike su im postale manje važne.

Inače su glavice sorte Varaždinski kupus spljoštene, zbijene i vrlo tvrde, srednje veličine, teške 1-3 kg. Tankih listova maslinastozelene boje sa izraženim lisnim žilama. Ljutkastog je pomalo i gorkastog okusa i među potrošačima je baš takav kiseli kupus na cijeni. Međutim, hrvatsko komercijalno sjemenarstvo godinama nije radilo na očuvanju genetske čistoće ove udomaćene sorte kvalitetnog kupusa.

Entuzijasti, dosljedni proizvođači kupusa za kiseljenje su uzdržnom selekcijom – izborom najljepših glavica, trapljenjem i sadnjom biljaka u proljeće uspjeli proizvesti kvalitetno sjeme „varaždinca“ za vlastite potrebe. Veće količine deklariranog domaćeg sjemena nije bilo moguće nabaviti.

Za uvažavanje domaće proizvodnje kupusa za kiseljenje vrlo je važan događaj zaštita izvornosti hrvatskog proizvoda – Varaždinskog zelja. Povrćar čiji proizvod nosi oznaku Varaždinsko zelje mora dokazati sljedivost proizvoda – evidentirati svaki segment proizvodnje od porijekla sjemena i sadnog materijala do kvalitete kupusa u berbi, proizvedenih i prodanih količina. Proizvodnja počinje sjetvom izvorne hrvatske sorte Varaždinski kupus koja se od ove godine nalazi na EU listi,a jedini hrvatski čuvar sjemena i ovlašteni proizvođač autohtonog sjemena Varaždinskog zelja je OPG Cafuk iz Domitrovca u Varaždinskoj županiji koja ima i najviše površina zasađeno Varaždinskim zeljem.

Ostalim proizvođačima kupusa ostaje nadati se da će za iduću sezonu moći kupiti kvalitetno sjeme ili presadnice autohtone sorte Varaždinskog kupusa iz kontrolirane domaće proizvodnje kako bi nam na tržište stiglo čim više ovog „povrtnog brenda“.  

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
poljoprivredna savjetnica