Ministarstvo poljoprivrede

Međimurska

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede > Novosti > Županije > Međimurska

Obavijest vinogradarima o mjerama zaštite vinove loze u prvoj polovici mjeseca svibnja!

30. travnja 2019.0

Još prije 18 dana (12.04. 2019.) upućena je preporuka vinogradarima o potrebi provođenja preventivnih mjera zaštite vinove loze sredinom mjeseca travnja o.g. (u vrijeme pojave prvih listića)!

Nakon što smo u danima 9.-15. travnja o.g. svakodnevno bilježili prohladnu kišu, pa je tada na mjernom lokalitetu u općini Štrigova zabilježeno čak 64,2 mm (Orehovčak na Železnoj Gori – središnji dio Međimurskog vinogorja), u drugoj polovici mjeseca travnja o.g. oborina je bilo vrlo malo (od 16.-29.4. 2019. samo 4,8 mm)!

Najviše su dnevne temperature u posljednja dva tjedna u rasponu od 17,4° do 27,7°C ali noćne su vrijednosti u istom razdoblju najčešće bile niže od 10°C (od 3,6° do 9,4°C)(pritom su samo dvije noći bile s temperaturama 12,2°-14,0°C)!

Nestabilno i nešto svježije vrijeme s mogućim padalinama očekujemo i narednih 4-5 dana!

Važno: Zbog dnevnih toplina u protekla dva tjedna u nekih su vinskih sorata zabilježeni značajni porasti mladice vinove loze, te oni iznose 10-25 cm (npr. Chardonnay, Muškat žuti, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon), dok su kod nekih vinskih sorata mladice veličine do 5 cm (npr. Sauvignon, Graševina, Sauvignon Cabernet, Silvanac zeleni)!

U proteklom smo razdoblju zabilježili samo jednu zarazu uzročnikom crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis spp.) (23./24.4. 2019.).

Mjereno od početka mjeseca studenog protekle 2018. zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura dosegnuo je proteklih dana iznos 1.154°C, a mjereno od početka ove kalendarske godine zbroj prosječnih temperatura >8°C do kraja proteklog vikenda iznosi 205°C. Stoga u narednim optimalnim vremenskim uvjetima zimska plodišta uzročnika ekonomski najštetnijih bolesti vinove loze (pepelnice – Erysiphe i plamenjače – Plasmopara) uzrokuju primarne zaraze u nezaštićenim nasadima!

Stoga osim preventivne zaštite vinograda od crne pjegavosti (Phomopsis spp.), na nekim vinskim sortama valja započeti redovite preventivne zaštite protiv uzročnika plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator) registriranim pripravcima u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o vremenskim uvjetima i izboru fungicida za suzbijanje navedenih uzročnika bolesti razmaci tretiranja iznose u od 8 do najviše 14 dana.

Prema iskustvima iz ranijih sezona ako tijekom mjeseca svibnja bilježimo dugotrajno zadržavanje vlage, uz mogući pad noćnih temperature pri vrijednostima nižim od 10°C, tada raste opasnost od rane pojave plijesni (Botrytis cinerea) i/ili sušice cvata (Phoma glomerata) (kao što je to bio slučaj na nekim sortama i lokalitetima 2013. i 2014. godine)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pepelnicu u vinogradima ove sezone preporučujemo od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama usmjereno suzbijati barem pet puta (ovisno o izboru fungicida)!

VAŽNO: Zbog slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa (Erysiphe) u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2018.) preporučujemo prilikom njihova izbora dodavati manje količine sumpornih pripravaka ili organski meptil-dinokap!

Dana 18. travnja 2019. na netretiranom smo trsju osjetljivih vinskih sorata (Rajnski rizling, Muškat žuti) zabilježili pojavu prvih simptoma lozine grinje šiškarice, uzročnika erinoze (Eryophies vitis). Također, u proteklom su razdoblju na nekim su vinskim sortama uočljivi i simptomi lozine grinje šiškarice uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis) (npr. Moslavac bijeli ili Šipon, Sauvignon Cabernet, Silvanac zeleni, Graševina).

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je započeo letom prezimljujuće generacije u danima 8.-23. travnja o.g., a pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) do jučerašnjeg datuma još nismo zabilježili! Usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije tijekom mjeseca svibnja o.g. nije potrebno provoditi!

Krajem travnja i prvih dana mjeseca svibnja o.g. očekujemo pojavu prvih simptoma od nepredvidljivog napada zelene stjenice vinove loze (Lygus spinolae) na lišću osjetljivih vinskih sorti!

U mladim nasadima sadnje 2019. godine, nakon pojave prvih listića iz cjepova preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica, uz dodatak površinskih organskih fungicida registriranih za suzbijanje crne pjegavosti (vidi ranije upute od 12.4. i 3.4. 2019.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U nasadima jače oštećenim i/ili napadnutim lozinim grinjama moguće je koristiti folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino– i huminskih kiselina. Važno: U pravilu se folijarno tretiranje vinograda (bio)gnojivima ne preporučuje istovremeno provoditi s pripravcima na osnovi teških metala, npr. Aluminij-fosetil (naročito ako su folijarna gnojiva bogata dušikom) i anorganskim spojevima, npr. sumpornim pripravcima. Također, ne miješati sumporne fungicide sa organskim meptil-dinokapom!

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda kada mladice ne prelaze 10-ak cm ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

29. travnja 2019.1

Posljednja je uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka i krušaka upućena prije jedanaest dana (krajem cvatnje – 18.4. 2019.)! U proteklom je razdoblju zabilježeno značajno manje oborina nego smo očekivali: najčešće u količinama od 2,8 mm (općine Štrigova, Donji Kraljevec) do 5,6 mm (grad Mursko Središće)! Zabilježena je jedna primarna zaraza uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka (Venturia), u jutarnjim satima 24.4. 2019.! Najviše su temperature zraka pritom u proteklom razdoblju najčešće bile u rasponu od 19,5° do 27,7°C a najniže noćne od samo 1,7° do 12,7C°!

Nestabilno razdoblje s naglašenim sjevernim vjetrom i mogućim oborinama očekujemo u narednim danima!

U takvim je uvjetima cvatnja jabučastog voća (jabuka i krušaka) protječe relativno dugo (kod jabuka i više od 20-ak dana), a uvjeti za oplodnju nisu bili idealni! Na većini lokaliteta dominantne sorte jabuka (Idared, Jonagold, Braeburn, Fuji) su završile cvatnjom i imaju središnje plodove promjera 5 do 14 mm, a ovih dana razvojem završavaju sekundarni cvjetovi sorte Zlatni delišes!

Prema zbroju temperatura većih od 0°C, od početka kalendarske godine do 29.4. 2019. suma iznosi 780,2°C, pa je opasnost od primarnih zaraza uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka u narednom razdoblju vrlo velika! Već i manja količina oborina (>0,2 mm), uz dugotrajno vlaženje biljnih organa (>13 sati), može pri jutarnjim temperaturama >10°C uzrokovati slabiju primarnu zarazu!

Prosječna dnevna relativna vlažnost zraka u proteklom je razdoblju bila od 63 do 87 %, a zbog dnevnih toplina u proteklih se 10-tak dana snažnije razvija pepelnice jabuke (Podosphaera) u nekim nasadima i sortama jabuke! U istom razdoblju zbog relativno svježih noći i manje padalina od očekivanja procjenjujemo nisu zabilježeni uvjeti primarni za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine Monilinia spp., kao i karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora)!

Broj i razmak tretiranja, te izbor fungicida protiv uzročnika krastavosti jabuke (Venturia) i pepelnice (Podosphaera) prvenstveno ovisi o količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U aplikacijama nakon cvatnje voditi računa o izboru formulacija i mješavina sredstva za zaštitu bilja koja imaju najmanji negativni postrani utjecaj na razvoj “mrežavosti“ plodova jabuka.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zbroj efektivnih temperatura zraka >10°C, mjereno od početka kalendarske godine do jutra 29. travnja 2019. iznosi 93,3°C, pa smo u danima 23. i 24. travnja o.g. zabilježili početak leta prezimljujuće populacije jabučnog savijača (Cydia pomonella) na lokalitetima u zapadnom i središnjem dijelu Županije!

Također, u toplijim dnevnim (večernjim) uvjetima proteklih jedanaest dama bilježili smo i aktivni let nekih drugih štetnika u nasadima jabuke (npr. Leucoptera malifoliella, Cydia molesta, Archips podana, Adoxophies orana). Nakon nekoliko sezona jača populacija moljca kružnih mina. (Leucoptera), pa vlasnicima plantažnih nasada jabuka gdje su tjedni ulovi od sredine prvog tjedna mjeseca travnja o.g. bili veći od 30-40 leptira upućujemo na oprez i moguće mjere usmjerene zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na osjetljivim sortama jabuke (npr. Fuji, Braeburn) sredinom proteklog tjedna zabilježeno je u nekim nasadima od 2-3 do 10-15 jedinki crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi), pa vlasnicima plantažnih nasada preporučujemo u narednom razdoblju redovito pratiti njihovu brojnost. Prema potrebi primijeniti neki od dopuštenih akaricida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, u nasadima jabuka potrebno je krajem cvatnje voditi računa o praćenju populacije i ocjeni kritičnih brojeva više vrste neželjenih štetnika i fitofagnih grinja (vidi Tablicu 1.), pa izbor registriranih i dovoljno učinkovitih sredstva za zaštitu bilja treba odrediti i prilagoditi njihovoj brojnosti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tablica 1. Pregled jabučastog voća na ekonomski značajnije neželjene organizme nakon cvatnje (fitofagne grinje, kukci):

Neželjeni organizam Mjesto kontrole (biljni organ) Stadij neželjenog organizma Kritični broj
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) Najstariji listovi (F2-G-H-J) pokretni stadiji 2-3 grinje/list
Hrđasta grinja (Aculus schlechtendali) Donja strana lista F-G-H-J Pokretni stadiji 200-300 grinja po listu
Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) U rašljama grana, na mladicama ličinke 8-10 kolonija na 100 pregledanih biljnih organa
Jabučna zelena uš (Aphis pomi) Vrh mladice i vršni listovi ličinke 8 % napadnutih vrškova
Pepeljasta uš (Dysaphis plantaginea) 3-10 listova od vrha mladice ličinke 1-2 napadnuta lista
Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) Na naličju vršnog lišća (F2-G-H-J) imago, jaja 20-30 jaja/100 listova
Savijači kožice plodova Mladice, mladi plodovi gusjenice 2-3 napadnute mladice
Gusjenice grbice

(Operophtera)

 Vrhovi mladica, mladi plodovi gusjenica 10 gusjenica/100 pupova
Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus) 4-10 listova ispod vrha izlaženje mladih ličinki Napad se ne tolerira!

VAŽNO: Korisnici operacije u IAKS mjeri ruralnog razvoja 10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima koji su tijekom 2019. odlučili ovog štetnika (jabučnog savijača) suzbijati metodom zbunjivanja (konfuzije) trebali su u proteklom razdoblju postaviti dispenzore u voćne nasade!

Obavijest vlasnicima nasada krušaka!

Zbog vrlo toplog, sunčanog i suhog razdoblja u proteklih desetak dana iz gotovo svih odloženih jaja na netretiranim stablima krušaka razvijaju se ličinke prezimljujuće populacije kruškine buhe (Psylla pyri) (uz prve kapljice „medne rose“) (vidi Tablicu 2.)!

Tablica 2. Razvoj ličinki kruškine buhe (Psylla) iz odloženih jaja na netretiranim stablima kruške (sorta Viljamovka žuta) sredinom zadnje dekade mjeseca travnja o.g.u zapadnom dijelu Međimurja:

Lokalitet Datum pregleda Tretirano *Pregledano listova % razvijenih ličinki iz odloženih jaja
Sveti Urban 23.4. 2019. Ne 4 17,24 %
Sveti Urban 26.4. 2019. Ne 8 41,63 %

*ciljano prikupljeno lišće napadnuto kruškinom buhom!

VAŽNO: Ponavljamo upozorenje da mjere usmjerenog suzbijanja kruškine buhe obavezno provoditi nakon cvatnje krušaka uz povećani utrošak škropiva i dodatne mjere zaštite pčela medarica! Primjena nekih registriranih insekticida za suzbijanje kruškine buhe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) daje bolje rezultate dodavanjem manje koncentracije mineralnog ulja, ali tada birati fungicide i formulacije koje ne uzrokuju fito-toksične promjene voćaka!

Osim kruškine buhe, nakon cvatnje krušaka pojavljuju se i druge štetne vrste: npr. lisne uši (Melanaphis) i kruškina osice (Hoplocampa, Janus, Neurotoma), pa vlasnike plantažnih nasada također upućujemo na praćenje njihove populacije i moguće usmjerene mjere zaštite  (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati i provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.

VAŽNO: Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić
milorad.subic@mps.hr.hr

Obavijest proizvođačima kupina i malina

26. travnja 2019.0

Početkom mjeseca travnja o.g. (02.4. 2019.) upućena je preporuka proizvođačima kupina (malina, američkih borovnica, ogrozda i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. Ovogodišnji su izdanci u plantažnim nasadima narasli do prve žice (30-50 cm), a iskustva iz proteklih sezona pokazuju da je u narednih mjesec dana vrlo kritično razdoblje za širenje bolesti sa prošlogodišnjih izdanaka na mlade izdanke malina i kupina. Najviše su dnevne temperature zadnjih tjedan dana u rasponu od 17,2° do 26,2°C, stoga se na dominantnim sortama kupina razvijaju cvjetne pupovi, pa u narednom danima očekujemo i početak cvatnje!

VAŽNO: Nakon dana 18.4. 2019. u središnjem dijelu Međimurja pronalazimo prve simptome žute hrđe na izdancima kupina (Kuehneola uredinis)!

Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea.

Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja. Protekle smo 2018. sezone u tom razdoblju na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježili čak dvostruko više oborina od očekivanog prosjeka, pa uz žutu hrđu valja determinirati pojavu i intenzitet simptoma ovih uzročnika bolesti na lanjskim izdancima.

Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka, a sigurna je determinacija moguća makro- i mikroskopskim pregledom inficiranih biljnih uzoraka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše.

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina voditi računa o mogućim mjerama zaštite od sive plijesni plodova (Botrytis) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline. Nakon obavljene berbe kupina preporučuje se rezom odstraniti sve oboljele izdanke koji pokazuju simptome sušenja i obaviti tretiranje bakarnim fungicidima.

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes),  mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina ne koristiti insekticide, a neki od dopuštenih pripravaka moguće je primijeniti prije početka otvaranja prvih cvjetova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke kupina i malina sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite bobičastog voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima proljetnog luka pri uzgoju sadnjom lučica i proizvođačima zimskog luka!

25. travnja 2019.0

Prije dvadesetak dana (5.04. 2019.)  upućena je preporuka proizvođačima luka o preventivnim mjerama zaštite usjeva. Razlikujemo uzgoj luka kratkog i dugog dana (zimski i proljetni), od koji se obje vrste mogu saditi lučicama ili uzgajati izravno iz sjemena! Na većini planiranih površina sjetva i/ili sadnja usjeva luka dugog dana (proljetni luk) obavljena je već početkom mjeseca ožujka o.g., dok je sadnja lučica u okućnicama za vlastite potrebe gospodarstva obavljena tek mjesec dana kasnije (krajem ožujka ili početkom travnja o.g.)!

Tržni proizvođači usjeva luka dugog dana (proljetni luk) izravnom sjetvom nakon nicanja usjeva provode suzbijanje korova višekratnom aplikacijama smanjenih doza ili količina manjeg broja dopuštenih i selektivnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Naime, proteklih su godina s hrvatskog tržišta povučeni iz primjene neki selektivni herbicidi (npr. oksifluorfen, bromoksinil, linuron) kojima su uspješno naknadno (post–em) suzbijani dominantni širokolisni korovi u usjevima luka (npr. Chenpodium, Polygonum, Amaranthus, Ambrosia, Galinsoga i dr.)! VAŽNO: Selektivnost većine herbicida je značajno manja u usjevima luka uzgajanim iz sjemena, nego pri uzgoju luka iz lučice!

Tržne proizvođače usjeva luka kratkog dana (zimski luk) upozoravamo da smo tijekom prva tri tjedna mjeseca travnja o.g. bilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj najopasnije bolesti luka: plamenjače (Peronospora destructor) (vidi Tablicu 1.). Usjevi zimskog luka imaju razvijene glavice polovice očekivanog promjera, a nakon skrivenog razdoblja (inkubacije) na lokalitetima uz rijeku Dravu pronađeni su znakovi „aktivne“ plamenjače. Naknadno su vrlo povoljni uvjeti za epidemiološki razvoj ove bolesti zabilježeni su u noći 23./24. travnja o.g.!

Stoga preporučujemo tržnim proizvođačima zimskog luka redovito pregledavati zdravstveno stanje usjeva i u zadnjim zaštitama protiv uzročnika bolesti (Peronospora, Botrytis) birati dopuštene fungicida vodeći računa o najvećem broju primjena tijekom sezone i propisanim karencama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U narednim danima očekujemo južni vjetar i najviše dnevne temperature do 26°C (26.4. 2019.), ali krajem mjeseca travnja o.g. najavljeno je nešto svježije i nestabilno razdoblje s mogućim oborinama!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti zimskog luka tijekom prve dvije dekade mjeseca travnja 2019. godine na lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-22.4. 2019.

 Vlaženje lišća (min)

1.-23.4. (6.00 h) 2019.

 Prosječna temperatura zraka za 1.-22.4. 2019.
Mursko Središće 56,2 mm 13.680 minuta 10,54°C
Donja Dubrava 68,8 mm 11.745 minuta 10,84°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom travnja u Međimurju očekujemo 53,5 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 10,3°C!

Tržne proizvođače luka dugog dana uzgojem iz lučice (proljetni luk) obavještavamo da su usjevi nakon razvoja 3-4 prava lista osjetljivi na moguće primarne zaraze uzročnikom plamenjače (Peronospora destructor), naročito ako su uzgajani u blizini zimskog luka! Također, najviše dnevne temperature zraka koje smo bilježili u većem dijelu mjeseca travnja o.g. (najčešće u vrijednostima između 14° i 20°C, izuzev u razdoblju 11.-14.4. 2019.), pogodovale su aktivnom letu uzročnika prezimljujuće (prve) generacije “crvljivosti” luka i poriluka: lukove muhe (Delia antiqua) i minera poriluka (Napomyza gymnostoma)! Na uzročnike crvljivosti luka naročito su tijekom travnja osjetljivi usjevi proljetnog luka koji se uzgajaju sadnjom lučica (sa razvijena 2-4 prava lista)!

Stoga je u usjevima luka dugog dana (proljetnom sadnjom lučica) tijekom mjeseca travnja (ili najkasnije početkom svibnja) poželjno provesti barem dvije usmjerene aplikacije dopuštenih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Kod suzbijanja uzročnika „crvljivosti“ luka preporučujemo utrošiti nešto više škropiva (400-600 lit./ha), te dodati pomoćna sredstva za poboljšanje učinka pesticida.

Pri uzgoju luka proljetnom sjetvom sjemena najčešće izbjegavamo napad lukove muhe (tzv. „poljska“ otpornost)!

Prije primjene sredstva za zaštitu bilja pri uzgoju luka i poriluka preporučujemo redovito proučiti upute uz dopuštene djelatne tvari u našoj zemlji, te se obavezno pridržavati ograničenja (vrijeme primjene, najveći broj dopuštenih primjena u sezoni, doza ili količina, propisana karenca).

U vrtovima uz okućnice za vlastite potrebe gospodarstva zaštitu luka od uzročnika “crvljivosti” svakako preporučujemo provoditi ne-kemijskim mjerama: poštivanjem plodoreda, postavljanjem žutih ljepljivih ploča i prekrivanjem gredica sa zimskim i/ili proljetnim lukom paučinastim folijama u vrijeme leta i odlaganja jaja prve ili prezimljujuće generacije uzročnika “crvljivosti” luka!

VAŽNO: Usjeve luka koji se namjeravaju koristiti kao “mladi luk” nije dopušteno tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

U manjim vrtovima uz okućnicama i/ili vikendice moguće je radi usmjerenog suzbijanja uzročnika “crvljivosti” lukovičastog povrća (Hylemya, Napomyza) koristiti botaničke (biljne) insekticide – dopuštene u ekološkoj proizvodnji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Kada usjevi proljetnog luka iz lučice razviju 3-4 zelena lista preporučujemo započeti preventivnim mjerama zaštite protiv uzročnika bolesti, a svakako ove mjere treba nastaviti u usjevima zimskog luka.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke lukovičastog povrća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Uputa proizvođačima uljne tikve!

24. travnja 2019.0

Nakon sadnje krumpira, sjetve soje, te manjih površina šećerne repe, ovih dana većina međimurskih proizvođača započinje sjetvu kukuruza i uljne tikve. Nakon što smo u razdoblju od početka studenog 2018. do kraja veljače 2019. u središnjem je dijelu Županije zabilježili 50-ak mm manje oborina više od očekivanog prosjeka (a tijekom proteklog mjeseca ožujka o.g. oko 15 % manje kiše), u prvoj polovici mjeseca travnja o.g. na mjernim lokalitetima je zabilježeno od 55 mm (središnje Međimurje) do 75 mm kiše (zapadno Međimurje) (a očekivani višegodišnji prosjek za mjesec travanj iznosi 53,5 mm). Tijekom jučerašnjeg dana umjesto očekivanih 10-ak mm zabilježili smo od 0,4 mm u istočnom dijelu Županije (Donja Dubrava) do 2,4 mm u zapadnom dijelu (Trnovčak na području općine Štrigova)! Stoga je vlažnost zemljišta na dubini 10-ak cm samo 15 % vodnog kapaciteta, a temperatura tla na istoj dubini je posljednjih sedam dana od 12,1° do 15°C!

Najvažniji štetni organizmi koji ograničavaju uspješan uzgoj uljne tikve su neželjene biljke ili korovi, a kao u svim ostalim “okopavinama” u Međimurju se najčešće javljaju sjemenske vrste: limundžik ili ambrozija (Ambrosia), loboda (Chenopodium) i kostrva (Echinochloa). Naime, višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)!

Tijekom naredna dva dana, uz naglašeni južni vjetar, očekujemo vrlo toplo razdoblje s najvišim temperaturama zraka 26°C, a naknadno krajem ovog mjeseca moguće nove oborine (27.-30.4. 2019.)! Stoga nakon sjetve a prije nicanja proizvođači uljne tikve mogu planirati osnovno suzbijanje korova dopuštenim zemljišnim (rezidualnim) herbicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prema iskustvima iz ranijih sezona takav pristup u uvjetima vrlo čestih i obilnih oborina je rizičan zbog moguće fitotoksičnosti (naročito na laganijim tlima sa manjim sadržajem humusa).

Zbog navedenih razloga i ograničenja u usjevima uljne tikve na takvim tlima i manjim parcelama preporučujemo mehaničko suzbijanje korova kultivacijom i okopavanjem.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima ječma o završnoj zaštiti klasja i vršnog lišća!

23. travnja 2019.0

Posljednja preporuka proizvođačima ozimih žitarica upućena je prije gotovo mjeseca dana (27.3. 2019.), prvenstveno radi potrebe suzbijanja korova i uzročnika bolesti! VAŽNO: Prve simptome bolesti ječma (Rynchosporium, Pyrenophora) u Međimurju ove godine pronalazimo tek krajem mjeseca ožujka, a tijekom mjeseca travnja o.g. bilježimo vrlo povoljne uvjete za naknadni razvoj spomenutih bolesti, naročito na nezaštićenim poljima uz riječne doline Mure i Drave (vidi Tablicu 1.) (zbog razlike u temperaturama dan-noć uz riječne doline bilježimo dugotrajne rose i zadržavanje vlage u usjevima ozimog ječma)!

Tijekom mjeseca travnja o.g. na svim mjernim lokalitetima u Međimurju bilježimo promjenljivo razdoblje, uz oborine u prve dvije dekade iznad prosječnih očekivanja (+10-ak mm) i tek nešto toplije razdoblje od prosječnih vrijednosti (+0,5°C) (vidi Tablicu 1.)! U takvim se uvjetima na nezaštićenim poljima ozimog ječma uzročnici bolesti vrlo brzo razvijaju!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za patogenezu uzročnika bolesti ozimog ječma za prve dvije dekade mjeseca travnja 2019. godine na lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-22.4. 2019.

 Vlaženje lišća (min)

1.-23.4. (6.00 h) 2019.

 Prosječna temperatura zraka za 1.-22.4. 2019.
Mursko Središće 56,2 mm 13.680 minuta 10,54°C
Donja Dubrava 68,8 mm 11.745 minuta 10,84°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom travnja u Međimurju očekujemo 53,5 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 10,3°C!

 

Tijekom proteklih Uskršnjih blagdana (19.-22.4. 2019.) jutarnje su temperature bila u rasponu od 1,7° do 5,1°C a najviše dnevne od 22,6° do 24,5°C! Moguće oborine najavljene su tijekom današnjeg dana (približno 10 mm), a naknadno očekujemo vrlo tople dane s najvišim temperaturama 25°-26°C (25. i 26.4. 2019.)!

Zbog takvih vremenskih uvjeta tijekom narednih nekoliko dana usjevi ozimog ječma iz ranijih rokova sjetve počinju klasanjem, a zdravstveno stanje vršnog lišća i klasja bitno je za konačnu količinu i kvalitetu uroda!

Moguća pojava i naknadni razvoj bolesti ozimog ječma ovisi o količinama i rasporedu oborina tijekom svibnja i prve polovice lipnja o.g.! Stoga obavještavamo proizvođače ozimog ječma da pregledaju zdravstveno stanje usjeva, te preporučujemo nakon klasanja (početkom cvatnje) primijeniti neki od dopuštenih i dovoljno djelotvornih fungicida na važnije uzročnike bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Naročito to vrijedi za usjeve koji se uzgajaju sjetvom sjemena iz vlastite reprodukcije ili na poljima zasijanim tzv. “farmerskim sjemenom”.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Iskustva iz ranijih sezona pokazuju da vlažni meteorološki uvjeti tijekom mjeseca svibnja omogućuju snažniju epifitociju bolesti lista, vlati i klasa ozimog ječma, što uz nedostatak zimskih oborina, može dodatno umanjiti očekivanu količinu i kvalitetu prinosa. Moguće je istovremeno sa zaštitom usjeva ječma od gljivičnih bolesti koristiti i vodo-topljiva folijarna gnojiva za završnu aplikaciju preko lista, vlati i klasja usjeva (gnojiva sa naglašenim sadržajem aminokiselina, te mikro-hranjiva (npr. Cu-Mn-Zn).

Također, preporučujemo u narednim danima pregledati usjeve na pojavu štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. lisnih uši, žitnog balca i žitnih stjenica) (Aphidina, Oulema, Eurygaster, Aelia), te prema potrebi primijene neki od dopuštenih insekticida u usjevima ozimog ječma (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti crvenoga žitnog balca (Oulema melanopus) na insekticide tijekom protekle 2018. godine prvi puta je zabilježena rezistentnost ovog štetnika na insekticide iz grupe piretroida (na primjenu cipermetrina je osjetljivo 60 % populacije, dok je kod 40 % populacije zabilježena rezistentnost) na području istočne Slavonije! Sve testirane populacije žitnog balca bile su osjetljive na klorpirifos i tiakloprid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Utrošiti 350-400 litara škropiva/ha. Dopušteni fungicidi za završnu zaštitu klasja i vršnog lišća imaju najčešće propisanu karencu u žitaricama od 35 do 42 dana.

Biljne uzorke ozimih žitarica sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest tržnim proizvođačima oraha i vlasnicima pojedinačnih stabala uz okućnice!

19. travnja 2019.0

Krajem mjeseca veljače o.g. (19.2. 2019.) upućena je obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha o važnijim bolestima i štetnicima koji je javljaju gotovo svake sezone u našim krajevima, sa većim ili manjim negativnim posljedicama. Obično krajem zime preporučujemo primjenu bakarnih fungicida u plantažnim voćnjacima, naročito u mlađim nasadima oraha manjeg rodnog volumena.

Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis).

Prema novijim podatcima Zavoda za zaštitu bilja iz Zagreba zadnjih godina (2015.-2018.) na više od 200 sakupljenih uzorka drva oraha sa simptomima gljivičnog raka u 90 % slučajeva izolirana je patogena gljiva Botryosphaeria dothidea! Vrsta se opisuje kao uzročnik raka i odumiranja voćaka (i vinove loze), a sve češće se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova!

Uzročnik bolesti gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja.

U kontinentalnom su dijelu naše zemlje zimska plodišta uzročnika bolesti formirana krajem ožujka ili početkom travnja. Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Krajem svibnja obično primjećujemo prve simptome na lišću. Bolest prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni.

U danima 10.-14. travnja o.g. zabilježili smo iznadprosječne količine oborina (vidi Tablicu 1.), odnosno tih je dana na svim mjernim mjestima pala ukupna očekivana mjesečna količina oborina prema višegodišnjim prosjecima.

Tablica 1. Neki vremenski uvjeti zabilježeni u Međimurju od početka druge dekade mjeseca travnja o.g. pogodni za primarne zaraze uzročnicima bolesti u voćarstvu (npr. Gnomonia)!

Područje Županije Količina oborina po danima (mm) Zadržavanje vlage 10.-14.4. 2019. (minuta) Ukupno oborina 10.-14.4. 2019. (mm)
10./11.4. 12.4. 13./14.4.
zapadno 51,8 1,9 8,6 4.510 75,7
središnje 29,0 7,8 7,2 4.220 56,2
istočno 28,4 12,6 11,6 4.835 68,8

Područje Županije: zapadno = općina Štrigova (Orehovčak), središnje = (grad Mursko Središće), istočno = općina Donja Dubrava! Očekivana mjesečna prosječna (višegodišnja) količina oborina kraj Čakovca = 53,5 mm!

Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi maknozeba i/ili bakra (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Mjere tretiranja treba započeti od druge polovice ili krajem travnja! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.

U cvatnji oraha ne koristiti bakarne fungicide!

U danima nakon Uskršnjih blagdana (23./24.4. 2019.) očekujemo moguće kišovito i toplije razdoblje, pa ako se takve prognoze obistine vjerojatnost jačim primarnih zaraza uzročnicima bolesti oraha je značajna!

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra i mankozeba umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Pri većim i pojedinačnim stablima uz okućnice (vikendice) važno je skupiti i uništiti sve zaraženo lišće iz prethodne sezone, te maknuti bolesne („mumificirane“) plodove! Sve osušene grane odstraniti rezidbom!

Tretiranje registriranim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

 

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka!

18. travnja 2019.0

Posljednja je uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka i krušaka upućena prije devet dana (ovisno o sorti jabuke i kruške tijekom ili početkom cvatnje) (09.04. 2019.)! Dominantna sorta jabuka Idared na većini je lokaliteta završila cvatnjom, ali većina drugih sorata jabuka u plantažnim nasadima još ima otvorene sekundarne cvjetove (npr. Jonagold, Braeburn, Crveni Delišes), dok se na nekim sortama zadnji cvjetovi u cvatu otvaraju tek ovih dana (npr. Zlatni Delišes, Gala)! Većina sorata krušaka je završila cvatnjom (npr. Viljamovka žuta), ali su cvjetovi još uvijek otvoreni na kasnim sortama (npr. Hardenpontova)!

Tablica 1. Neki vremenski uvjeti zabilježeni u Međimurju od početka druge dekade mjeseca travnja o.g. pogodni za primarne zaraze nekim uzročnicima bolesti jabuka i krušaka (npr. Venturia, Monilinia, Pseudomonas)!

Područje Županije Količina oborina po danima (mm) Zadržavanje vlage 10.-14.4. 2019. (minuta) Ukupno oborina 10.-14.4. 2019. (mm)
10./11.4. 12.4. 13./14.4.
zapadno 51,8 1,9 8,6 4.510 75,7
središnje 29,0 7,8 7,2 4.220 56,2
istočno 28,4 12,6 11,6 4.835 68,8

Područje Županije: zapadno = općina Štrigova (Orehovčak), središnje = (grad Mursko Središće), istočno = općina Donja Dubrava! Očekivana mjesečna prosječna (višegodišnja) količina oborina kraj Čakovca = 53,5 mm!

U proteklih je 9 dana zabilježeno iznadprosječno vlažno i prohladno razdoblje (10.-14.4. 2019. kiša je padala svakodnevno) (vidi Tablicu 1.)! Ukupno je u prvoj polovici mjeseca travnja o.g. na svim mjernim županijskim mjestima zabilježena veća količina oborina od očekivanog višegodišnjeg prosjeka (53,5 mm)! Tijekom razdoblja 11.-14. travnja o.g. bilo je vrlo prohladno: s najnižim temperaturama zraka 3,4°C dok najviše vrijednosti dana nisu bile veće od 8°C! Prosječna vlažnost zraka je tih dana iznosila 80-100 %! Naknadno smo 16. i 17. travnja o.g. u jutarnjim satima na nekim lokalitetima uz riječne doline i donjem dijelu Međimurja bilježili proljetni mraz (do -1,25°C)! Ekonomske štete od mraza nismo zabilježili.

Suma pozitivnih prosječnih  temperatura mjerena od početka godine do spomenutog kišnog razdoblja iznosila je 517,8° do 552,8°C pa je prema prognoznom modelu bilo moguće oslobađanje 11-12 % zimskih askospora uzročnika krastavosti jabuka i krušaka (Venturia), te smo tada zabilježili jaku primarnu zarazu! Tih su dana zabilježeni i vrlo povoljni uvjeti za razvoj drugih uzročnika bolesti jabuka i krušaka (npr. Monilinia, Pseudomonas)! Većina vlasnika plantažnih nasada jabuka tada je obavila dvije usmjerene zaštite radi suzbijanja krastavosti (Venturia) i smeđe paleži cvjetnih organa (Monilinia) unutar šest dana!

U naredna 4-5 dana očekujemo stabilno vremensko razdoblje s jutarnjim temperaturama 5° do 7°C i najvišim dnevnim vrijednostima od 17° do 21°C, pa očekujemo završetak cvatnje svih sorata jabuka i krušaka! Nakon Uskršnjih blagdana (23./24.4. 2019.) moguće su nove oborine!

Važno: Na netretiranim (nezaštićenim) stablima jabuke sorte Idared i Zlatni delišes u zapadnom dijelu Županije početkom ovog tjedna još nema simptoma krastavosti (Venturia), ali moguće naredne oborine (23./24.4. 2019.) pogodovat će snažnom razvoju bolesti u nasadima jabuka i krušaka (Venturia, Podosphaera)!

Broj i razmak tretiranja, te izbor fungicida protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia) i drugih ekonomski značajnih bolesti prvenstveno ovisi o količini i rasporedu oborina (mm), te zabilježenim temperaturama zraka (°C) u narednom razdoblju! Stoga Izbor dopuštenih pripravaka (fungicida) (uz poštivanje ograničenja) za zaštitu jabuka i krušaka treba prilagoditi dominantnim uzročnima bolesti čiji razvoj očekujemo nakon cvatnje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Sa porastom temperatura (>18°C) i mogućim oborinama krajem cvatnje jabuka moguće je razvoj i naknadna pojava karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora), naročito na položajima gdje je bolest uočena protekle sezone i mladim nasadima jabuka i krušaka!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Zbroj efektivnih temperatura zraka >10°C, mjereno od početka kalendarske godine do 17. travnja 2019. iznosi 73,2°C, pa još nismo zabilježili početak leta prezimljujuće populacije jabučnog savijača (Cydia pomonella)!

VAŽNO: Korisnici nove operacije u IAKS mjeri ruralnog razvoja 10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima koji su tijekom 2019. odlučili ovog štetnika (jabučnog savijača) suzbijati metodom zbunjivanja (konfuzije) moraju prije ili najkasnije s početkom leta postaviti dispenzore u voćne nasade (npr. Isomate C TT)!

Zbog relativno povoljnih toplinskih uvjeta u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. bilježili smo i aktivni (kritični) let nekih drugih štetnika u nasadima jabuke (npr. Leucoptera malifoliella, Cydia molesta, Archips podana).

Zabilježena je srednje jaka populacija moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella), čije usmjereno suzbijanje dopuštenim insekticidima preporučujemo provoditi tek nakon cvatnje jabuka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Od ostalih štetnika u narednom razdoblju pratiti populaciju lisnih (Aphis, Dysaphis) i štitastih uši (Quadraspidiotus), krvave uši jabuke (Eriosoma) i fitofagnih grinja (Panonychus), te samo prema njihovoj kritičnoj brojnosti planirati mjere zaštite sa završetkom cvatnje i porastom dnevnih temperatura zraka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Aktivnost karantenske kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus) početkom i tijekom cvatnje jabuka na nekim je mjestima u središnjem dijelu Županije značajno veća na dijelovima pokusa gdje u prvoj usmjerenoj aplikaciji nisu korištena preporučena sredstva (živo 8,69 % populacije ispod štitića)!

Ne koristiti insekticide tijekom cvatnje jabuka i krušaka!

Obavijest vlasnicima nasada krušaka!

Većina sorata krušaka završila je cvatnjom. Radi suzbijanja uzročnika krastavosti krušaka (Venturia pyrina) preporučujemo nakon cvatnje redovitu i naizmjeničnu primjenu registriranih  površinskih organskih fungicida (te prema potrebi anilino-pirimidina i strobilurina) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U protekloj smo uputi vlasnike nasada krušaka upozoravali na moguće preventivne aplikacije mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima radi moguće zaštite od bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae) – naročito u nasadima gdje je bolest javljala u ranijim sezonama!

U nasadima krušaka nakon cvatnje kontrolirati populaciju kruškine buhe (Psylla pyri), a mjere suzbijanja dopuštenim insekticidima provoditi nakon što iz odloženih jaja razvojem započne barem 30 % ličinki (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Osim kruškine buhe, u nasadima kruške nakon cvatnje prema stvarnoj potrebi suzbijati registriranim pripravcima kruškinu osicu (Hoplocampa) i lisne uši (Aphidae) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati i provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.

VAŽNO: Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima kukuruza

16. travnja 2019.0

U prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. u Međimurju je ovisno o mjernom lokalitetu pala relativno mala količina oborina: na većini mjernih lokaliteta u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja od 10,0 mm (npr. Sveti Juraj u Trnju) do 13,6 mm (Belica). Samo je u središnjem dijelu uz rijeku Dravu zabilježeno 20,2 mm (Orehovica)! Kapacitet tla za vodu je tada iznosio oko 15 %, a temperatura tla na dubini 7 cm je u to vrijeme bila od 10,6° do 13,8°C. U takvim su uvjetima tržni proizvođači na manjem dijelu planiranih površina posijali kukuruz u vrlo ranim rokovima sjetve!

Naprotiv, od večernjih sati 10. travnja o.g. do jutarnjih sati 15. travnja o.g. zabilježeno je kišovito i prohladno razdoblje: u središnjem je dijelu Županije kraj Čakovca i istočnim dijelovima uz rijeku Dravu tih dana zabilježeno približno 50 mm (npr. Donja Dubrava 49,0 mm), dok je uz rijeku Muru palo nešto manje kiše (npr. Mursko Središće 39,4 mm)! Najviše je oborina tada zabilježeno u gornjem dijelu Međimurja: npr. na području općine Štrigova 62,3 mm (mjerni lokalitet Orehovčak)! Zbog sjevernog je vjetra bilo vrlo svježe, najčešće s rasponom temperatura od 4,8° do 7,6°C uz vrlo visoke dnevne vrijednosti vlažnosti zraka (od 71,1 % do 96,3 %)!

Stoga će ove sezone (slično kao prethodne 2018.) vremenski uvjeti i vlažnost zemljišta omogućili sjetvu kukuruza na većini oranica nešto prije, te naročito nakon blagdana Svetog Jurja (22.4.)! U narednom će razdoblju jutarnje temperature biti u rasponu od 2° do 8°C (uz mogući mraz kraj riječnih dolina – zabilježeno jutros a moguće i sutra) a dnevne će vrijednosti biti u porastu od 15° do 20°C!

Na poljima gdje su usjevi kukuruza posijani vrlo rano u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. (ili zadnjih dana mjeseca ožujka o.g.) moguće je prije nicanja planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.

Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em)!

Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, šećernu repu, mrkvu i slično).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim i proizvođačima povrća za vlastite potrebe

15. travnja 2019.0

U zadnjoj dekadi mjeseca ožujka većina proizvođača plodovitog povrća u negrijanim je plastenicima obavila sadnju rajčice, paprike i salatnih krastavca! Tih je dana (odnosno prije tri tjedna) upućena i posljednja preporuka za redovite zdravstvene preglede presadnica povrća uz preporučene preventivne mjere zaštite protiv najčešćih neželjenih organizama (25.3. 2019.)!

Tijekom mjeseca travnja bilježimo vrlo promjenljivo vremensko razdoblje: prosječna vrijednost temperature zraka u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. iznosila je 11,6°C (što je +1,3°C iznad očekivanog prosjeka) (u prvoj je dekadi mjeseca travnja zabilježeno 7 dana s najvišim dnevnim temperaturama >17°C, što je uz kraća sunčana razdoblja pogodovalo porastu temperatura u plastenicima na vrijednosti >23°C). Naprotiv, nakon 11. travnja o.g. (odnosno posljednja četiri dana) česte su oborine: u središnjem je dijelu Županije kraj Čakovca i istočnim dijelovima uz rijeku Dravu zabilježeno je približno 50 mm (npr. Donja Dubrava 49,0 mm), dok je uz rijeku Muru palo nešto manje kiše (npr. Mursko Središće 39,4 mm)! Zbog sjevernog je vjetra bilo vrlo svježe, najčešće s rasponom temperatura od 4,8° do 7,6°C uz vrlo visoke dnevne vrijednosti vlažnosti zraka (od 71,1 % do 96,3 %)! Zadržavanje vlage na biljkama uzgajanim na otvorenom traje vrlo dugo, a prozračivanje zaštićenih prostora je proteklih pet dana bilo ograničeno!

U narednim danima očekujemo prestanak oborina i vjetra, uz raspon temperatura od najnižih jutarnjih 2°do 6°C i najviših dnevnih u rasponu 14° do 18°C!

U takvim uvjetima proteklih tjedan dana nije bila moguća sadnja presadnica plodovitog povrća na otvorenom u vrtovima i okućnicama.

Budući su tržni proizvođači sadnju plodovitih vrsta povrća u negrijanim zaštićenim prostorima su obavljali krajem ožujka ili početkom travnja o.g., u prvih mjeseca dana nakon presađivanja važno je obaviti preventivne mjere zaštite protiv ekonomski značajnih uzročnika bolesti i nekih kategorija nametnika! Kako se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu u takvoj se proizvodnji javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv “termofilnijih” štetnih organizama kakve smo zbog klimatskih promjena zadnjih sezona u našim krajevima sve više susretali, uz naglašene mjere zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici), te nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći “problem”: cvjetni štitasti moljac ili „bijela mušica“ (Trialeurodes vaporariorum).

Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i/ili je njihova primjena ograničena (zanemarena). Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom registriranih fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje propisane karence! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Trichoderma spp. ili Glomus spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus i slično). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.

 

Ista mjera je također poželjna u proizvodnji salatnih krastavca radi preventivne zaštite od uzročnika bolesti korijena i rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Zbog prohladno-vlažnog razdoblja koje bilježimo u danima nakon 10. travnja o.g. zabilježeni su početni uvjeti za razvoj sive plijesni (Botrytis cinerea) na otvorenim prostorima do 50 % uvjeta povoljnih za zarazu, ali u zaštićenim je prostorima zbog visoke vlažnosti zraka i topline ova vjerojatnost još izraženija!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije cvijeća (npr. pelargonije, jaglaci…) i povrća (rajčica, grah) su bile osjetljive na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost nije utvrđena! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem “bijele mušice“ (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta 2015. i 2017. sezone, te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i “kukuljica”, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere usmjerene zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin i alfacipermetrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, te su sve bile rezistentne na primjenu lambda-cihalotrina i tiametoksama! Na primjenu spinosada bilo je osjetljivo 29 % testiranih populacija, a 71 % je bilo rezistentno (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

  • Najčitanije

  • Trebate li savjet?

    Kontaktirajte nas u najbližem uredu ili nam pošaljite -email
    Kontaktirajte nas

  • Arhiva

IZBORNIK