Međimurska, Ratarstvo i ostalo

U zadnjoj dekadi mjeseca ožujka većina proizvođača plodovitog povrća u negrijanim je plastenicima obavila sadnju rajčice, paprike i salatnih krastavca! Tih je dana (odnosno prije tri tjedna) upućena i posljednja preporuka za redovite zdravstvene preglede presadnica povrća uz preporučene preventivne mjere zaštite protiv najčešćih neželjenih organizama (25.3. 2019.)!

Tijekom mjeseca travnja bilježimo vrlo promjenljivo vremensko razdoblje: prosječna vrijednost temperature zraka u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. iznosila je 11,6°C (što je +1,3°C iznad očekivanog prosjeka) (u prvoj je dekadi mjeseca travnja zabilježeno 7 dana s najvišim dnevnim temperaturama >17°C, što je uz kraća sunčana razdoblja pogodovalo porastu temperatura u plastenicima na vrijednosti >23°C). Naprotiv, nakon 11. travnja o.g. (odnosno posljednja četiri dana) česte su oborine: u središnjem je dijelu Županije kraj Čakovca i istočnim dijelovima uz rijeku Dravu zabilježeno je približno 50 mm (npr. Donja Dubrava 49,0 mm), dok je uz rijeku Muru palo nešto manje kiše (npr. Mursko Središće 39,4 mm)! Zbog sjevernog je vjetra bilo vrlo svježe, najčešće s rasponom temperatura od 4,8° do 7,6°C uz vrlo visoke dnevne vrijednosti vlažnosti zraka (od 71,1 % do 96,3 %)! Zadržavanje vlage na biljkama uzgajanim na otvorenom traje vrlo dugo, a prozračivanje zaštićenih prostora je proteklih pet dana bilo ograničeno!

U narednim danima očekujemo prestanak oborina i vjetra, uz raspon temperatura od najnižih jutarnjih 2°do 6°C i najviših dnevnih u rasponu 14° do 18°C!

U takvim uvjetima proteklih tjedan dana nije bila moguća sadnja presadnica plodovitog povrća na otvorenom u vrtovima i okućnicama.

Budući su tržni proizvođači sadnju plodovitih vrsta povrća u negrijanim zaštićenim prostorima su obavljali krajem ožujka ili početkom travnja o.g., u prvih mjeseca dana nakon presađivanja važno je obaviti preventivne mjere zaštite protiv ekonomski značajnih uzročnika bolesti i nekih kategorija nametnika! Kako se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu u takvoj se proizvodnji javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv “termofilnijih” štetnih organizama kakve smo zbog klimatskih promjena zadnjih sezona u našim krajevima sve više susretali, uz naglašene mjere zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici), te nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći “problem”: cvjetni štitasti moljac ili „bijela mušica“ (Trialeurodes vaporariorum).

Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i/ili je njihova primjena ograničena (zanemarena). Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom registriranih fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje propisane karence! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Trichoderma spp. ili Glomus spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus i slično). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.

Ista mjera je također poželjna u proizvodnji salatnih krastavca radi preventivne zaštite od uzročnika bolesti korijena i rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Zbog prohladno-vlažnog razdoblja koje bilježimo u danima nakon 10. travnja o.g. zabilježeni su početni uvjeti za razvoj sive plijesni (Botrytis cinerea) na otvorenim prostorima do 50 % uvjeta povoljnih za zarazu, ali u zaštićenim je prostorima zbog visoke vlažnosti zraka i topline ova vjerojatnost još izraženija!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije cvijeća (npr. pelargonije, jaglaci…) i povrća (rajčica, grah) su bile osjetljive na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost nije utvrđena! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem “bijele mušice“ (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta 2015. i 2017. sezone, te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i “kukuljica”, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere usmjerene zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin i alfacipermetrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, te su sve bile rezistentne na primjenu lambda-cihalotrina i tiametoksama! Na primjenu spinosada bilo je osjetljivo 29 % testiranih populacija, a 71 % je bilo rezistentno (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr