Međimurska

Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama zaštite u vrijeme pojave prvih listića

12. travnja 2019.0

Od posljednje upute za usmjerene zaštite vinograda protiv štetnih organizama, prvenstveno radi suzbijanja lozinih grinja šiškarica (Eriophydae), štetnih gusjenica (npr. Nocutidae, Operophtera) i preventivne zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis), proteklo je devet dana (uputa od 3.4. 2019.)!

U prvoj su dekadi mjeseca travnja najviše dnevne temperature bile na mjernom lokalitetu Orehovčak uglavnom u rasponu od 17,4° do 19,8°C (mjerni uređaj “CDA Agra”, vinska sorta Moslavac bijeli (Šipon), općina Štrigova) (u prvoj su ovomjesečnoj dekadi samo dva dana 5.4. i 6.4. 2019. najviše temperature bile nešto niže: od 12,6° do 13,9°C). U takvim smo uvjetima zabilježili dobar početni razvoj većine vinskih sorata vinove loze od “vunastog pupa” do pojave prvih listića (npr. dana 9. travnja o.g. vidljivo na sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Traminac, Pinot, Moslavac bijeli (Šipon), Rajnski rizling i slično)! Ipak, na vinskim sortama Sauvignon bijeli, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni, Graševina tek se proteklih dana intenzivno razvija stadij “vunasti pup”!

U prošlom smo tjednu oborine bilježili samo u danima 5./6.4. 2019., na području vinorodne općine Štrigova (Orehovčak) tada je izmjereno 11,4 mm, vlaženje biljnih organa ja trajalo 1.320 minuta (>20 sati), uz visoku vlažnost 85-89 %! Ipak, uz najnižu temperaturu samo 4,6°C tada je ostvareno gotovo 90 % uvjeta za lagane zaraze uzročnikom crne pjegavosti (Phomopsis) u nezaštićenim vinogradima gdje se pojavljuju prvi listići!

U večernjim satima prije dva dana (10.4. 2019.), kiša je počela padati na svim mjernim lokalitetima u Županiji, a naviše je oborina zabilježeno u središnjem i zapadnom dijelu (Gornje Međimurje): do jutarnjih sati u količinama 30 do 40 mm! Zbog sjevernog su vjetra temperature zraka u proteklih 30 sati pale na vrijednosti svega 5° do 7°C, ali zbog dugotrajnog vlaženja (od večeri 10.4. 2019. do jutarnjih sati 12.4. 2019. >2.100 minuta ili >35 sati) očekujemo prvu ovogodišnju zarazu uzročnikom crne pjegavosti (Phomopsis) u nezaštićenim vinogradima, na vinskim sortama gdje se pojavljuju prvi listići!

Narednih 2-3 dana još uvijek očekujemo nešto svježije razdoblje, uz malo mogućih oborina i najviše temperature zraka 9° do 12°C, a od početka narednog tjedna (15.4. 2019.) ponovno toplije s porastom dnevnih temperatura 15° do 18°C!

Zbog takve razlike u početku vegetacije između pojedinih vinskih sorata vinogradari su često u nedoumici kada i čime obaviti prve zaštite vinograda?! Sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12)* svi poljoprivrednici od početka 2016. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja!

U načelima integrirane zaštite vinograda od štetnih organizama tzv. “kasno-zimska” tretiranja povišenim koncentracijama bakarnih spojeva u preporučujemo iznimno u nasadima gdje se pojavljuje bakterijski rak (Agrobaterium) i apopleksija ili “esca” (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia) ili neke druge bolesti drva (Eutypa, Botryosphaeria) (bakarni fungicidi u prohladno-vlažnim uvjetima, kao primjerice u proteklim danima, mogu uzrokovati manje neželjene promjene na prvim listićima vinove loze) (vidi uputu od 13.3. 2019.).

Ponavljamo upozorenje iz ranijih uputa (13.3. i 3.4. 2019.) da u vinogorju očitavamo značajni prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola), naročito na osjetljivim vinskim sortama (Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl.), pa vinogradare ponovno upozoravamo da su prve zaraze moguće pri dugotrajnom zadržavanju vlage nakon otvaranja zimskih pupova i pojave zelenog vršnog tkiva.

Mjere usmjerene zaštite vinove loze protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) provodimo nakon pojave prvih listića do razvoja mladica 5-10 cm, a temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! U kišnim i vlažnim uvjetima razmake aplikacija smanjiti.

Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti.

Zbroj pozitivnih srednjih dnevnih temperatura od početka studenog 2018. do današnjeg jutra iznosi na području vinorodne općine Štrigova 938,6°C pa u narednim danima očekujemo završetak dozrijevanja zimskih plodišta uzročnika pepelnice vinove loze (Erysiphe nacator). Stoga u narednom razdoblju preporučujemo planiranje prvih usmjerenih zaštita protiv ove bolesti vinove loze registriranim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Vinogradarima nadalje preporučujemo u narednom razdoblju redovito pregledavati nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae) (uočene su štete na manjem postotku pupova kod sorata koja ranije kreću vegetacijom – npr. Chardonnay, Muškat žuti, Moslavac bijeli ili Šipon i sl.). Samo ukoliko se primijeti njihova pojačana štetnost, također preporučujemo primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinja – uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili Šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling, Moslavac (Šipon), Muškat žuti. Glavni razlozi širenja lozinih grinja šiškarica (Eriophydae) (naročito nakon vrlo blage zime 2006./07.) navedeni su u prethodnoj preporuci od 3. travnja o.g. (Tablica 1.)!

Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučujemo na osjetljivim vinskim sortama od stadija bubrenja pupova (“vunasti pup”) do pojave prvih listića provesti barem dvije usmjerene aplikacije njihova suzbijanja primjenom dopuštenih i registriranih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Lokalno se na pojedinim sortama i pojedinim položajima još pojavljuje zelena stjenica vinove loze (Lygus) (najčešće uz šume i travnjačke voćnjake) i trsna uš (Viteus vitifoliae). Napad zelene stjenice i trsne uši ili filoksere se prepoznaje po tipičnim negativnim promjenama na zaraženom lišću, što je bilo vidljivo iz proteklih sezona. U našoj zemlji za njihovo suzbijanje nema registriranih pripravaka.

VAŽNO: Dana 8. travnja 2019. uhvaćena je prva jedinka pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), pa ovim putem obavještavamo vlasnike vinograda, korisnike novih potpora od 2018. sezone za IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) tip operacije “Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki“, da u svoje nasade do 15. travnja 2019. postave feromonske klopke za praćenje populacije štetnih organizama!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima soje! 10.04.2019.

10. travnja 2019.0

Ranijih sezona značajno je povećan interes poljoprivrednik za sjetvom soje, a na području Međimurske županije površine zasijane ovom kulturom zadnjih su sezona gotovo četverostruko veće u odnosu na razdoblje prije prijema naše zemlje u punopravno članstvo EU. Važniji razlog povećanja interesa poljoprivrednika za sjetvom soje su novosti u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine (provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – "zelena plaćanja"). Naime soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik (kao glavni usjev), te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). Ali, od protekle 2018. godine u svim usjevima koji se prijavljuju putem jedinstvenih zahtjeva za izravna plaćanja (Agronet) za uzgoj na ekološki značajnim površinama nije dopuštena primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja!

Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).

U prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. u Međimurju je ovisno o mjernom lokalitetu pala relativno mala količina oborina: na većini mjernih lokaliteta u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja samo od 10,0 mm (Sveti Juraj u Trnju) do 13,6 mm (Belica). Samo je u središnjem dijelu uz rijeku Dravu zabilježeno 20,2 mm (Orehovica)! Kapacitet tla za vodu iznosi oko 15 %, a temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je tjedan dana u rasponu 10,6° do 13,8°C . U takvim su uvjetima tržni proizvođači u proteklim danima na većini planiranih površina posijali soju.

Korovna flora soje tipično je "okopavinska"! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim "okopavinama" (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik ("partizanka" ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

U narednim danima očekujemo dosta promjenljivo razdoblje s mogućim oborinama!

Uz dobru pred sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za "preventivno" suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!

Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!

Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em). Na parcelama prijavljenim kao ekološki značajne površine (EZP) u jedinstvenim Agronet zahtjevima primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja nije dopuštena!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka! 09.04.2019.

9. travnja 2019.0

Posljednja uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka upućena je prije osam dana (1. travnja o.g.). Jutarnje su temperature u proteklom tjednu najčešće bile od 5° do 10°C, a najviše dnevne u rasponu od 14° do 20°! Stoga je u proteklih tjedna dana nastavljeno otvaranje cvjetnih pupova, pa su kod nekih dominantnih sorata jabuka (npr. Iadred, Jonagold) središnji cvjetovi većinom bili otvoreni još krajem proteklog tjedna (4.4. 2019.), dok kod sorte Zlatni delišes otvaranje središnjih cvjetova još nije značajno započelo!

Cvatnja je jedan od najosjetljivijih razvojnih stadija svih voćnih vrsta, a osim mogućeg štetnog utjecaja niskih temperatura i primjena većine sredstva za zaštitu bilja je tada ograničena zbog mogućeg negativnog utjecaja na klijavost polena ili zbog potencijalne opasnosti (otrovnosti) za oprašivače (pčele medarice)!

U danima nakon 5. travnja o.g. česta je pojava vjetra i kiše, a promjenljivo razdoblje s mogućim oborinama najavljeno je gotovo svakog narednog dana. Na lokalitetima uz rijeku Muru zadržavanje vlage na biljnim organima traje svake noći u rasponu od 300 do 930 minuta! Uz raspon temperatura zraka od 4° do 17°C u takvim uvjetima očekujemo vrlo povoljne uvjete za razvoj najvažnije bolesti jabuka i krušaka- uzročnika krastavosti (Venturia)!

Mjereno od početka 2019. godine zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad 0°C do kraja prve dekade mjeseca travnja u središnjem dijelu Županije iznosi 544,2°C pa će naredne oborine sigurno pogodovati prezimljujućeg potencijala (askospora) uzročnika krastavosti! Protekla je 2018. sezona bila vrlo povoljna za razvoj krastavosti jabuka i krušaka, pa je prezimljujući potencijal ove bolesti značajan!

Jače oslobađanje prezimljujućeg potencijala uzročnika krastavosti očekujemo u nasadima gdje krajem protekle jeseni nije primijenjena otopina UREA-e, gdje mehanički nije sakupljano i uništeno otpalo lišće nakon zimske rezidbe, gdje krajem zime nije primijenjen vapneni dušik, te u nasadima gdje je lanjsko lišće "sakupljeno" u mrežama protiv tuče iznad vrhova voćaka!

Dana 5. travnja o.g. kiša je tijekom dana padala na svim mjernim lokalitetima u Međimurju u količinama od 7,0 mm (Donja Dubrava) do 11,0 mm (Belica). Narednog je jutra zbog pada temperatura na samo 4°C zabilježena slabija primarna zaraza uzročnikom krastavosti. Jučer kasno poslijepodne kiša je najviše padala na mjernim mjestima uz rijeku Dravu: npr. Orehovica u količini 11,2 mm i Donja Dubrava 5,6 mm! Na ostalim je mjestima zabilježeno od 0,8 mm (u zapadnom dijelu Međimurja – područje općine Štrigova) do 2,6 mm u središnjem dijelu (npr. Belica).

Već i manja količina oborina u narednim danima (>0,2 mm), uz dugotrajno vlaženje biljnih organa (>13 sati), može pri jutarnjim temperaturama >10°C uzrokovati slabiju primarnu zarazu!

VAŽNO: Ovisno o količini oborina, dužini vlaženja osjetljivih voćnih organa, izboru pripravaka i razmaku od prethodne aplikacije moguće je planirati naredne mjere preventivne (ili kurativne) zaštite registriranim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o izboru pripravaka dopuštenih fungicida za suzbijanje krastavosti, preporučeni razmaci aplikacije u uvjetima čestih oborina na osjetljivim sortama jabuka i krušaka ne bi trebali biti veći 4-6 dana!

Dugotrajno vlaženje cvjetnih organa u narednim danima moguće može uzrokovati i početni razvoj smeđe paleži (Monilinia). Budući temperature zraka u narednih tjedan dana ne očekujemo značajno iznad 18C, u takvim uvjetima još ne očekujemo mogući razvoj karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora)!

Od početka zadnje dekade mjeseca ožujka o.g. primjećujemo razvoj pepelnice jabuka (Podosphaera leucotricha) iz pupova (naročito u nasadima gdje je ova bolest bila jače prisutna nakon 2016. i 2017. sezone – zbog reducirajućih mjera usmjerena zaštite radi velikih šteta smrzavanja radi vrlo niskih proljetnih temperatura)!

Ne koristiti insekticide tijekom cvatnje jabuka i krušaka!

U cvatnji jabuka pratimo pomoću bijelih ljepljivih ploča let jabučne osice (Hoplocampa testudinea), a pomoću feromonskih klopki druge ekonomski značajne leptire, među kojima smo u proteklom razdoblju zabilježili početak leta: npr. prezimljujuće populacije moljca kružnih mina (Leucoptera malifoliella), breskvinog savijača (Cydia molesta) i neke vrste savijača kožice plodova (Archips)!

VAŽNO: Stoga ponovno obavještavamo vlasnike plantažnih nasada jabuka i krušaka, korisnike novih potpora od 2018. sezone za IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja ("Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene") tip operacije "Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki", da u svoje nasade postave feromonske klopke za praćenje populacije štetnih organizama!

Također, početkom i tijekom pune cvatnje jabuka potrebno je postaviti metodu konfuzije (zbunjivanja) jabučnog savijača (Cydia pomonella) (npr. Isomate C TT), što savjetujemo korisnicima IAKS potpora Programa ruralnog razvoja ("Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene") tip operacije "Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima"!

VAŽNO: Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

Obavijest vlasnicima nasada krušaka!

Neke sorte krušaka započele su cvatnjom krajem mjeseca ožujka (29.-31.3. 2019.), dok je većina sorata ovih dana u punoj cvatnji. Radi suzbijanja uzročnika krastavosti krušaka (Venturia pyrina) preporučujemo tijekom cvatnje redovitu i naizmjeničnu primjenu registriranih površinskih organskih fungicida, anilino-pirimidina i strobilurina (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja moguća je na kruškama pojava bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae). Stoga je uz organske fungicide dopuštene za suzbijanje uzročnika krastavosti krušaka (Venturia), moguće u narednom razdoblju planirati i korištenje mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis subtilis)!

U nasadima krušaka tijekom i krajem cvatnje kontrolirati populaciju kruškine buhe (Psylla pyri), a mjere suzbijanja provoditi nakon što iz odloženih jaja razvojem započne barem 30 % ličinki (nakon cvatnje krušaka).

Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati i provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima ranih kupusnjača 08.04.2019.

8. travnja 2019.0

Prije gotovo mjesec dana proizvođačima ranih kupusnjača (12.3. 2019.) uputili smo obavijest o novim ograničenjima i zabranama kod primjene nekih insekticida, a koja naknadno tijekom mjeseca travnja ili početkom svibnja o.g. mogu rezultirati povećanim štetama u ranom uzgoju povrtnih kupusnjača (npr. kupus, kelj, cvjetača, brokula) od prezimljujuće generacije kupusne muhe (Delia brassicae)!

Od povrtnih vrsta (izuzev krumpira) koje u našoj zemlji uzgajamo na otvorenim poljima kupusnjače zauzimaju najveće površine. Prije nešto više od dvadesetak godina procijenilo se da unatoč mjerama zaštite neželjeni organizmi prosječno smanjuju prinose 24 %, od čega uzročnici bolesti 4 %, štetnici životinjskog podrijetla 15 %, a korovi 5 %! Globalnim klimatskim promjenama i liberalizacijom trgovine biljnim proizvodima, sjemenom i sadnim materijalom na zajedničkom europskom tržištu, procijenjene prosječne štete u povrtnim kupusnjačama se zadnjih sezona povećavaju!

Budući kod nas čak 62,5 % svih zabilježenih šteta u povrtnim kupusnjačama potječu od štetnika životinjskog podrijetla (najčešće od neželjenih kukaca), proizvođačima savjetujemo redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva i protiv permanentnih štetnika provoditi usmjerene mjere zaštite.

Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača je nemoguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se javlja u prosječnim već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja! Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na relativno malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %! Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dopuštenje za tu namjenu do početka 2019. su imali insekticidi na osnovi imidakloprida i tiametoksama!

NOVO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena većine insekticida iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam) na otvorenom u svim poljoprivrednim usjevima, ali ista je dopuštena u staklenicima stabilne konstrukcije!

Ukoliko se ne provede potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojeve prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Metoda zalijevanje mladih biljaka kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) je prikladna samo na manjim površinama (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama.

Sa toplijim proljetnim danima možemo očekivati i veći broj drugih štetnika životinjskog podrijetla na ranim kupusnjačama: npr. kupusnih buhača (Phyllotreta spp.), kupusne brašnene uši (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), poljski trips (Thrips tabaci), te nekoliko vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), (Plutella xylostella), kupusnog moljca (Plutella xylostella) te povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa).

VAŽNO: Iznadprosječno topli završetak mjeseca veljače i prva polovica ožujka o.g. pogodovali su vrlo ranoj pojavi nekih nametnika: primjerice pojavu prvog leptira na feromonske Csalomon klopke za kupusne sovice (Mamestra brassicae) u središnjem dijelu Međimurja smo zabilježili već 16. ožujka 2019.!

Uslijed globalnih klimatskih promjena jedan štetnik zadnjih godina tijekom ljetnog razdoblja (srpanj, kolovoz) postaje sve veći problem u proizvodnju nekih kupusnjača (npr. kelj, kelj pupčar), te zahtjeva poseban pristup u suzbijanju: kupusni štitasti moljac ili "bijela mušica" (Aleyrodes proletella). Zbog vrlo toplog vremena u zadnjoj dekadi mjeseca travnja protekle 2018. (s vrijednostima temperatura od 28° do 30°C), ovaj se nametnik lani pojavljivao već od početka mjeseca svibnja!

Neke štetnike moramo suzbijati isključivo preventivno (prije vidljivih šteta), naročito ličinke kupusne muhe i gusjenice sovica. Najčešće mjere kemijske zaštite kupusnjača sastoje se od čestih i brojnih prskanja dopuštenim insekticidima s razmacima 5-15 dana (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Zadnjeg se desetljeća u kupusnjačama proširila primjena insekticida iz skupine neonikotinoida (od 2019. dopuštena je primjena acetamiprida), diamida (klorantraniliprol), naturalita (spinosad) te ostalih insekticida različite kemijske pripadnosti (npr. pimetrozin, indoksakarb, metaflumizon), visoko učinkovitih na određene štetnike i ekološki prihvatljivih u sustavu integrirane proizvodnje povrća (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Među 18 različitih gljivičnih i 2 bakterijske bolesti koje se prenose sjemenom povrtnih kupusnjača (podatci iz 1990-ih godina), najčešći su slijedeći uzročnici: plamenjača (Peronospora parasitica), koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola) i bakterijska tamna trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. campestris). Osim različitih uzročnika polijeganja mladih presadnica kupusnjača, u ranom uzgoju ovih kultura od mjeseca ožujka do kraja mjeseca svibnja u polju ne bilježimo tako velike štete od uzročnika biljnih bolesti kao kod ljetnog uzgoja (npr. od sredine lipnja do sredine ili kraja mjeseca rujna)! Zbog relativno niskih noćnih proljetnih temperatura neke bolesti pri ranom uzgoju povrtnih kupusnjačama najčešće ne pronalazimo, npr. koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola), bakterijsku tamnu trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. campestris) i kupusnu kilu (Plasmodiophora brassicae).

Vrlo opasna i ponekad česta biljna bolest u ranim kupusnjačama je plamenjača (Peronospora parasitica), pa je nakon presađivanja u polje potrebno preventivno zaštititi usjeve dopuštenim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće jačoj pojavi plamenjače ranih kupusnjača pogoduje sjetva zaraženog sjemena, te zalijevanje "kišenjem" ili "orošavanjem" ranih usjeva u polju pokrivenih paučinastom folijom zbog zaštite od niskih noćnih temperatura! U pravilu, kasnija pojava plamenjače povrtnih kupusnjača u polju značajno ne utječe na prinose, ali može umanjiti tržnu vrijednost proizvodnje. Naročito se to odnosi na cvjetaču i brokulu, gdje plamenjača osim listova napada i cvijet. Pritom nastaju tamne površinske ili unutrašnje promjene boje staničja.

Krajem proteklog tjedna (5.4. 2019.) na svim je županijskim mjernim lokalitetima zabilježena kiša u količinama od 7,0 mm (npr. Donja Dubrava) do 11,0 mm (npr. Belica)! Naredno toplo razdoblje s rasponom temperatura od 6° do 20°C pogodovat će porastu korova, naročito na poljima ranih kupusnjača gdje nije provedeno njihovo preventivno suzbijanje primjenom zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Vrlo je mali broj registriranih herbicida u našoj zemlji za naknadno suzbijane korova u ranim povrtnim kupusnjačama, a dopuštenih tijekom prvih mjeseca dana nakon presađivanja u polje (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić
milorad.subic@mps.hr

Obavijest tržnim proizvođačima proljetnog luka pri uzgoju sadnjom lučica i proizvođačima zimskog luk 05.04.2019.

5. travnja 2019.0

U razdoblju 18.2.-19.3. 2019. proizvođačima lukovičastog povrća (zimski luk, češnjak poriluk, proljetni luk) upućivali smo obavijesti i preporuke o mjerama zaštite usjeva od neželjenih organizama (različitih vrsta štetnih muha, uzročnicima bolesti i korova).

Razlikujemo uzgoj luka kratkog i dugog dana (zimski i proljetni), od koji se obje vrste mogu saditi lučicama ili uzgajati izravno iz sjemena! Na većini planiranih površina sjetva i/ili sadnja usjeva tržnog luka dugog dana (proljetni luk) obavljena već od početka mjeseca ožujka, dok je sadnja lučica u okućnicama za vlastite potrebe gospodarstva obavljena tek proteklih dana!

Oborine koje smo bilježili 18. i 23. ožujka o.g. povoljno utječu na klijanje i nicanje usjeva proljetnog luka posijanog(posađenog u prvoj polovici proteklog mjeseca! Usjevi proljetnog luka uzgajani iz sjemena u osjetljivom su stadiju nicanja i razvoja kličnog lista, te će najavljene oborine tijekom današnjeg dana pozitivno utjecati na popunjavanje sklopa!

Tržni proizvođači usjeva luka dugog dana (proljetni luk) izravnom sjetvom moraju nakon nicanja usjeva planirati suzbijanje korova višekratnom aplikacijama smanjenih doza ili količina dopuštenih i selektivnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Naime, proteklih su godina s hrvatskog tržišta povučeni iz primjene neki selektivni herbicidi (npr. oksifluorfen, bromoksinil, linuron) kojima su uspješno naknadno (post–em) suzbijani dominantni širokolisni korovi u usjevima luka (npr. Chenpodium, Polygonum, Amaranthus, Ambrosia, Galinsoga i dr.)!

VAŽNO: Selektivnost većine herbicida je značajno manja u usjevima luka uzgajanim iz sjemena, nego pri uzgoju luka iz lučice! Pri uzgoju luka izravno iz sjemena praksa uspješno koristi iskustva višekratne primjene smanjene količine selektivnih herbicida (prilagođeno razvojnom stadiju usjeva), uz smanjeni utrošak škropiva!

Stoga prema dominantnim korovima na parcelama luka, a prema propisanim ograničenjima dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) preporučujemo njihovo redovito i višekratno suzbijanje (pre-em i post-em). U vrijeme razvoja kličnog lista usjeva luka uzgajanog iz sjemena nije dopuštena primjena herbicida!

Očekivane će temperature biti u rasponu od 4° do 19°C, uz padaline (10-al mm) tijekom današnjeg dana očekujemo još jači južni vjetar, a nešto nestabilnije razdoblje s mogućim padalinama moguće je i početkom idućeg tjedna (8. i 9.4. 2019.)!

Budući je u mjesecu ožujku o.g. u okolici Čakovca zabilježeno prosječno 15,3 % manje oborina od očekivanog prosjeka, a temperatura zraka je pritom bila veća +2,8°C, u takvim su uvjetima tijekom zabilježeni manje povoljni uvjeti za naknadni razvoj najvažnijih bolesti zimskog luka (Peronospora, Botrytis).

Ipak, temperature zraka koje bilježimo nakon 28. ožujka s najvišim vrijednostima od 18,5° do 21,5°C još uvijek pogoduju aktivnom letu uzročnika prezimljujuće (prve) generacije "crvljivosti" luka i poriluka: lukove muhe (Delia antiqua) i minera poriluka (Napomyza gymnostoma)! Na uzročnike "crvljivosti" luka naročito su tijekom travnja osjetljivi usjevi proljetnog luka koji se uzgajaju sadnjom lučica!

Usjeve lukovičastog povrća krajem zime i početkom proljeća napada nekoliko različitih vrsta povrtnih muha – uzročnika "crvljivosti" (vidi preporuke od 18.2. i 8.3. 2019.), a naknadno se na takvim usjevima može jače razvijati trulež (npr. Fusarium i dr.)!

U našoj zemlji dopuštenje za folijarno suzbijanje različitih uzročnika "crvljivosti" luka niti jedno kemijsko sredstvo nema registraciju (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), ali iskustva iz prakse potvrđuju postranu djelotvornost nekih djelatnih tvari!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: U manjim vrtovima uz okućnicama i/ili vikendice moguće je radi usmjerenog suzbijanja uzročnika "crvljivosti" lukovičastog povrća (Hylemya, Napomyza) koristiti biljne insekticide – dopuštene u ekološkoj proizvodnji (Hylemya antiqua)!

Preporučujemo utrošiti nešto više škropiva (400-600 lit./ha), te dodati pomoćna sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja.

Uz pridržavanje plodoreda, moguće je provoditi pokrivanje gredica luka, poriluka i češnjaka na manjim površinama paučinastom folijom, što značajno smanjuje napad prezimljujuće populacije povrtnih muha (lukove muhe, minera poriluka) u vrijeme aktivnog leta njihovih prezimljujućih odraslih oblika.

Pri uzgoju luka proljetnom sjetvom sjemena najčešće izbjegavamo napad lukove muhe jer usjev još nije dovoljno razvijen u prvoj polovici mjeseca travnja da bi muha na isti odlagala jaja. Ali, proljetni luk iz lučica (od razvoja 3-5 lista) vrlo je osjetljiv na napad prezimljujuće populacije lukove muhe (Hylemya antiqua)! Stoga u takvim usjevima luka (proljetnom sadnjom lučica) tijekom mjeseca travnja preporučujemo provesti dvije usmjerene aplikacije dopuštenim insekticidima s prosječnim razmakom tretiranja 11-15 dana (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prije primjene sredstva za zaštitu bilja pri uzgoju luka i poriluka obavezno proučiti upute uz dopuštene djelatne tvari u našoj zemlji, te se pridržavati navedenih ograničenja (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (vrijeme primjene, najveći broj dopuštenih primjena u sezoni, doza ili količina, propisana karenca).

U vrtovima uz okućnice za vlastite potrebe gospodarstva zaštitu luka od uzročnika "crvljivosti" svakako preporučujemo provoditi ne-kemijskim mjerama: poštivanjem plodoreda, postavljanjem žutih ljepljivih ploča i prekrivanjem gredica sa zimskim i/ili proljetnim lukom paučinastim folijama u vrijeme leta i odlaganja jaja prve ili prezimljujuće generacije uzročnika "crvljivosti" luka!

VAŽNO: Usjeve luka koji se namjeravaju koristiti kao "mladi luk" nije dopušteno tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Jednom kad usjevi proljetnog luka iz lučice razviju 3-4 zelena lista preporučujemo započeti preventivnim mjerama zaštite protiv uzročnika bolesti dopuštenim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a svakako ove mjere treba nastaviti u usjevima zimskog luka.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih koštičavog voća! 04.04.2019.

4. travnja 2019.0

Od posljednje upute za zaštitu koštičavog voća proteklo je deset dana (upućeno 25.3. 2019.), a u međimurskom plantažnom uzgoju su uglavnom zastupljene breskve (nektarine), šljive i trešnje! Uz okućnice i vikendice vlasnici pored navedenih voćnih vrsta još uzgajaju marelice i višnje! U danima 26.-28. ožujka o.g. najviše dnevne temperature nisu prelazile vrijednosti od 11° do 12°C, dok su nakon 29. ožujka o.g. najčešće u rasponu od 18,5° do 21,5°C! Neke sorte bresaka i nektarina su započele cvatnjom još početkom zadnje dekade mjeseca ožujka o.g. (cvatnja je tih dana kod marelica već završila), dok su trešnje sorte Van u okolici Čakovca cvatnjom započele prije 10-ak dana (ali sorta trešnje Regina počela je otvaranjem prvih cvjetova tek prije dva dana). Sorta šljive Stanley u središnjem je dijelu Županije počela otvaranjem cvjetova krajem ožujka, a prije par dana bilo je otvoreno 40-60 % cvjetova! Sorta trešnje Kordia i Regina, u suvremenim nasadima guste sadnje na slabo bujnim podlogama, započinju cvatnjom ovih dana.

Smatramo da zabilježeni meteorološki uvjeti u dosadašnjom razdoblju nisu bili optimalni za oplodnju koštičavog voća (hladni vjetrovi, niske jutarnje temperature). Tijekom posljednja dva tjedna zabilježili smo mraz u šest navrata (posljednji je zabilježen ujutro 31.3. 2019. s izmjerenih -0,3°C)!

Budući smo zadnje značajne oborine zabilježili prije deset dana, u proteklom razdoblju opasnosti od razvoja bolesti koštičavog voća nije bilo! Ipak, tijekom jučerašnjeg kasnog popodneva u središnjem je dijelu Županije zabilježen kratkotrajni pljusak (1,4 mm do 2,2 mm). To je na pojedinim lokalitetima uz rijeku Muru, uz dugotrajno vlaženje tijekom cijele noći i raspon temperatura 6° do 14°C, pogodovalo prvim ovogodišnjim uvjetima za početni razvoj paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia spp.).

U narednim danima očekujemo dnevne temperature u rasponu 7° do 19°C, uz naglašeni južni vjetar i mogućnost prijepodnevnih oborina tijekom sutrašnjeg dana (5.4. 2019.), te moguće i narednog vikenda (7.4. 2019.)!

Tek naredne moguće najavljene obilnije oborine mogu pogodovati razvoju jedne od najčešćih gljivičnih bolesti koštičavog voća: paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia spp.) (u količinama >10 mm, uz povišenu vlažnost zraka i dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivim biljnim organima >=15 sati). Stoga je preventivno prije sigurnije najave takvih padalina primijeniti neki od dopuštenih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U plantažnim nasadima trešnje moguće hladnije oborine tijekom cvatnje mogu pogodovati primarnim zarazama bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae). Prezimljujuća mjesta uzročnika ove bolesti su zbog blage zime "aktivna" već od kraja mjeseca ožujka o.g.! Stoga je uz organske fungicide dopuštene za suzbijanje paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia sp.), moguće u narednom razdoblju planirati i korištenje mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis subtilis)!

Protekle dnevne topline pogoduju pojavi štetnih organizma životinjskog podrijetla, u koštičavim voćnim vrstama to su najčešće lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.).

VAŽNO: U cvatnji svih voćnih vrsta je zabranjena primjena insekticida radi zaštite oprašivača!

U breskvama i nektarima tek krajem cvatnje preporučujemo suzbijati lisne uši (Aphidae) i štetne tripse (Thrips) primjenom registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Na šljivama u središnjem dijelu Međimurja, na sorti Stanley, kritični ulov šljivinih osica (Hoplocampa) na bijele ljepljive ploče (20 x 30 cm) je zabilježen tijekom posljednja dva dana (2. i 3.4. 2019.)! Razvoj odloženih jaja traje prosječno tjedan dana, pa smatramo da njihovo suzbijanje valja provoditi početkom ili najkasnije sredinom idućeg tjedna (10.-11.4. 2019.) (završetkom cvatnje dominantnih sorata šljiva)! Njihove pagusjenice napadaju tek zametnute plodove, pa na nezaštićenim stablima ubrzo nakon cvatnje primjećujemo masovno otpadanje tek zametnutih plodova šljiva.

Suzbijanje šljivinih osica preporučujemo provoditi registriranim insekticidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) isključivo u večernjim satima, odnosno u doba dana kada pčele medarice ne lete. Pritom cvatući podrast ispod voćaka (npr. maslačak) prije primjene insekticida nakon cvatnje mora biti pokošen!

Voćne osice također napadaju i druge kulture (npr. krušku i jabuku), a optimalni rokovi njihova suzbijanja se poklapaju sa završetkom cvatnje, odnosno na šljivama i kruškama kalendarski su nešto raniji nego na jabukama.

Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta "preklapa" ne koristiti vrlo otrovne i opasne insekticide za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele). "Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati" (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

Sa 21. ožujkom 2019. promijenjena je registracija zadnjem pripravku na osnovi djelatne tvari dimatoat, koji je imao dopuštenje dopušten za primjenu u koštočavom i jezgričavom voću, te se isti više ne smije koristiti!

VAŽNO: U manjim okućnicama moguće je nakon cvatnje šljiva radi usmjerenog suzbijanja šljivinih osica (Hoplocampa) koristiti insekticide dopuštene za amatersku primjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili biljne insekticide na osnovi prirodnog piretrina – dopuštene u ekološkoj proizvodnji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Aplikacije uvijek obavljati u večernjim satima kada pčele medarice ne lete!

Biljne uzorke koštičavog voća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, voćari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest vinogradarima! 03.04.2019.

3. travnja 2019.0

Prije tri tjedna (13.3. o.g.) vinogradarima je upućena preporuka za suzbijanje važnijih uzročnika bolesti drva i nekih prezimljujućih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. štitaste uši, štetne gusjenice). Od početka kalendarske 2019. do početka mjeseca travnja zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura na području vinorodne općine Štrigova iznosio je 502,4°C! U takvim uvjetima bilježimo početak bubrenja i razvoj "vunastog pupa", poglavito na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Rajnski rizling, Šipon ili Moslavac bijeli, Pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama – na nekom je trsju vidljiv razvoj prvih listića). Ipak, na nekim vinskim sortama razvoj pupova još nije tako naglašen: npr. u dominantnoj vinskoj sorti Graševina, zatim Sauvignonu, Sauvignonu Cabernet i sl.! U narednih nekoliko dana očekuje nas vrlo promjenljivo razdoblje s rasponom temperatura 6° do 19°C, naglašenim južnim vjetrom u naredna tri dana i mogućim padalinama (5., 7. i 8. travnja 2019.)!

Značajni prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) vidljiv je u vinogorju na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće dugotrajnim vlaženjem biljnih organa a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva (naročito u nasadima s vidljivom promjenom boje u srebrno-bijelu uz sitne crne točkice na uzgojnoj rozgvi).

Neposredno prije i nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Važno je preventivno spriječiti primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti od stadija pojave prvih listića pa dok mladice dosegnu dužinu 3-10 cm!

Vinogradarima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pregledavati nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinja – uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neki od važnijih razloga povećanja populacije i štetnosti grinja šiškarica zadnjih desetak godina u hortikulturnoj proizvodnji:

Sve manje hladne zime pogoduju znatno brojnijem prezimljenju "odraslih eriofidnih jedinki" u napadnutim pupovima.

Vrlo visoke ljetne temperature i negativno UV zračenje nepovoljno utječu na brojnost njihovih prirodnih neprijatelja (Typhlodromus, Amblyseius).

Razvoj sve većeg broja pokoljenja tijekom sezone: početkom 1980tih godina smatralo se da u našim uvjetima grinje šiškarice formiraju 3-4 generacije, a novija istraživanja potvrđuju da pri optimalnoj temperaturi 26,9°C mogu godišnje razvijati do 14 pokoljenja!

Smanjio se broj učinkovitih pripravaka za njihovo suzbijanje. U razdoblju od 2001. do 2010. u našoj su zemlji povučeni iz primjene nekad na grinje šiškarice vrlo učinkoviti uljni organo-fosforni pripravci, brompropilat (Neoron, Pinoron), endosulfan (Thiodan i sl.) i ciheksatin (Acarstin). Nakon 2014. u prodaji više nema niti fenpiroksimata (Ortus SC), dok je fenazakvin (Demitan SC) od 2016. dopušten samo za primjenu u ukrasnom bilju!

U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji šire se na grinje šiškarice vrlo osjetljive sorte i njihovi klonovi.

Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučujemo na osjetljivim vinskim sortama od stadija bubrenja pupova ("vunasti pup") do pojave prvih listića provesti barem dvije usmjerene aplikacije njihova suzbijanja primjenom dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ukoliko se na nekim lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju, naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. Chardonnay, Muškat), također preporučujemo primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima bobičastog voća (borovnica, kupina, malina, ribiza) 02.04.2019.

2. travnja 2019.0

Zbog vrlo blage zime 2018./19. već početkom treće dekade mjeseca veljače (20.2. 2019.) upućena je preporuke proizvođačima bobičastog voća (borovnica, kupina, malina, ribiz) o mjerama zaštite nakon zimske rezidbe, a u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova.

Od početka kalendarske godine do kraja mjeseca ožujka zbroj pozitivnih prosječnih dnevnih temperatura u središnjem dijelu Županije iznosi 439,7°C. Tijekom proteklog mjeseca u okolici Čakovca smo zabilježili 15,3 % manje oborina od prosjeka, a mjesečna temperatura zraka je pritom bila veća +2,8°C od očekivanog prosjeka! Zbog takvih uvjeta već 28. ožujka o.g. bilježimo pojavu prvih cvjetnih pupova na američkim borovnicama ranijih epoha dozrijevanja!

Zbog značajno manje količine oborina od očekivanih vrijednosti u proteklih 40-tak dana nismo bilježili povoljne uvjete za razvoj biljnih bolesti, ali moguća je pojava štetnih gusjenica (uglavnom mrazovca – Operophthera)! Vrlo osjetljivo razdoblje rasta i razvoja američkih borovnica traje od otvaranja pupova, tijekom cvatnje do stadija zelenih razvijenih plodova. U ta dva mjeseca voda, hranjiva i temperatura imaju najveći izravan utjecaj na količinu i kakvoću godišnjeg uroda, a navedeni čimbenici određuju uravnoteženi rast i zdravstveno stanje borovnica. Ako u vrtovima posadimo zdrave sadnice manjeg broja američkih borovnica, tada u pravilu ne očekujemo pojavu štetnih organizama. No, srednje-europska su iskustva potvrdila da u intenzivnim rodnim nasadima možemo očekivati značajne ekonomske štete od: a) skupine bolesti koje napadaju cvjetne i generativne organe (plodove): npr. palež cvijeta i trulež boba (Monilinia vaccinii-coymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum gleosporioides), te b) skupine gljivičnih bolesti koje napadaju korijen i izdanke američke borovnice: npr. vlažna trulež korijena (Phytophthora spp.), te uzročnici raka, paleži i prijevremenog propadanja izdanaka (Botryosphaeria corticis, Fusiccocum putrefaciens, Godronia cassandrae, Phomopsis vaccini). Većina bolesti izdanaka američkih borovnica je povezana sa "neživim" oštećenjima od mraza, tuče, suše, pomanjkanja mikro-hranjiva i starenjem rodnog drva.

Tek u kišnim proljetnim sezonama najveće izravne štete na urodu američkih borovnica su zabilježene od paleži izdanaka, cvjetova i truleži bobica (Monilinia vaccinii-coymbosi). Sve do početka novog milenija ova bolest nije bila potvrđena u europskim državama. Prva pojava je potvrđena u Austriji, a također se opisuje kao značajni poremećaj u našim nasadima američkih borovnica. Uzročnik prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Lišće na izdancima rano u proljeće poprima specifičnu ljubičasto-smeđu boju, za vlažnog se razdoblja na njima razvija siva prevlaka koju vjetar, pčele i bumbari šire sekundarno na cvjetove borovnica. Već 24 do 72 sata nakon vidljive promjene boje brzo propadaju napadnuti izdanci s lišćem i cvjetnim organima ("monilijska palež"). Obično se zaraza cvjetnih organa ne vidi, ali se naknadno umjesto zdravih razvijaju mumificirani plodovi. Ova je bolest borovnica prilagođena nižim proljetnim temperaturama, pa je uz vlaženje osjetljivih biljnih organa samo 4 sata zaraza moguća već pri 10ºC, dok je pri temperaturi od samo 2ºC za infekciju potrebno zadržavanje vlage u najmanjem trajanju 10 sati! Na zarazu su rano u proljeće osjetljivi već pupovi u otvaranju koji imaju barem 5 mm otvorenog zelenog tkiva. Stoga ovu bolest struka preporučuje suzbijati preventivno u stadiju otvaranja pupova, pred početak i/ili početkom cvatnje američke borovnice.

VAŽNO: U razdoblju 4.-8. travnja o.g. moguće su padaline uz dugotrajno vlaženje biljaka, što uz temperature zraka od 7° do 18°C može pogodovati primarnim zarazama uzročnikom paleži izdanaka i cvjetova u nasadima američkih borovnica (Monilinia vaccinii-coymbosi). Stoga je moguće provesti preventivnu zaštitu dopuštenim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! U Međimurju smo prethodnih godina zabilježili ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera), koje prije i tijekom cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe. Moguća primjena registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) dopuštena je samo prije početka cvatnje američkih borovnica!

U nasadima kupina i malina vidljiva je pojava i razvoj prvih listića. Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka. Obično vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Posljednjih nekoliko sezona proizvođači kupina dojavljuju štete i simptome na prošlogodišnjim izdancima sorte Thornfree od patogenog uzročnika Septocyta ruborum!

Na pojavu spomenutih bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše.

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim pripravcima u našoj zemlji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline. Nakon obavljene berbe kupina preporučuje se rezom odstraniti sve oboljele izdanke koji pokazuju simptome sušenja i obaviti tretiranje bakarnim fungicidima.

Dominantni štetni organizmi kupina i malina su štetni kornjaši (pupar), fitofagne stjenice, lisne uši, fitofagne grinje iz skupine crvenih pauka, mušica galica, staklokrilka i osa listarica! Stoga je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje nasada, te planirati njihovo usmjereno suzbijanje dopuštenim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

U nasadima ribiza također svake godine u većoj ili manjoj mjeri pronalazimo neželjene organizme među kojima su češće: lisne uši (Cryptomyzus ribis), staklokrilka (Synanthedon tipuliformis), grinja (Cecidophyopsis ribis), američka pepelnica (Podosphaera mors-uvae), hrđa ribiza (Cronartium ribicola) i pjegavost lišća (Drepanopezita ribis)!

Ove sezone već od pojave prvih listića ribiza primjećuju se štete od lisnih uši, a moguće mjere zaštite je dopušteno provoditi registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Izbor pripravaka prilagoditi dominantnim bolestima i štetnicima čija je pojava registrirana prethodnih sezona!

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite bobičastog voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@mps.hr

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka 01.04.2019.

1. travnja 2019.0

U proteklom mjesecu ožujku u dva smo navrata upućivali preporuke vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka o mogućim mjerama prvih usmjerenih zaštita od uzročnika bolesti i štetnih organizama (6. i 18. 3. 2019.). Većina vlasnika nasada jabuka navedene mjere zaštite je obavljala u razdoblju 16. i 23. ožujka o.g.! Na svim smo mjernim lokalitetima zadnjih mjesec dana zabilježili manje oborina od očekivanog prosjeka (vidi Tablicu 1.), a značajnije padaline su zabilježene 18. i 25. ožujka 2019. (samo na mjernim lokalitetima uz riječne doline Mure i Drave tada je zbog dugotrajnijeg zadržavanja vlage bila moguća slabija primarna zaraza uzročnikom krastavosti – Venturia)!

Od početka zadnje dekade mjeseca ožujka o.g. pronalazimo prve simptome pepelnice, koja se razvija iz zaraženih pupova jabuka (Podosphaera leucotricha) (naročito na sorti Idared)!

Tablica 1. Količina oborina i broj kišnih dana na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca ožujka o.g.:

Lokalitet	Ukupno oborina	Ukupno kišnih dana	Broj kišnih dana s oborinama >10 mm
Mursko Središće	45,8 mm	5	2
Belica	45,4 mm	6	3
Donja Dubrava	32,2 mm	4	0

*očekivana višegodišnja količina padalina u mjesecu ožujku u okolici Čakovca 54,8 mm!

Od početka 2019. godine zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad 0°C do kraja mjeseca ožujka iznosio je 439,7°C! Ipak, posljednjih 20-ak dana proteklog mjeseca ožujka zabilježeno je značajno kolebanje u temperaturama zraka, pa su tako najviše dnevne temperature dosezale vrijednosti od 20,8° do 21,4°C u danima 7.3., 17.3., 24.3. i 31.3.! Naknadno je u više navrata zabilježen značajan pad jutarnjih najnižih vrijednosti u središnjem dijelu Županije (npr. lokalitet Belica) od -0,2° do -2,2°C (12.3., 14.3., 20.3., 22.3., 27.3. i 31.3.). U nasadima jabuka već su neko vrijeme vidljive prve cvjetne glavice na generativnim pupovima, a tijekom jučerašnjeg dana u zapadnom dijelu Županije je započelo otvaranje prvih cvjetova sorte Idared! Neke sorte krušaka započele su proteklih dana otvaranjem prvih cvjetova, a neke su već u punoj cvatnji!

U naredna dva dana očekujemo još stabilno razdoblje, a u drugom dijelu tjedna (3.-5.4. 2019.) moguće su padaline uz raspon temperatura 8°do 18°C! U takvim je uvjetima moguća prva ovogodišnja jača zaraza nasada jabuka i krušaka uzročnikom krastavosti (Venturia)!

Vlasnike plantažnih nasada jabuka upozoravamo na redovito praćenje najava mogućih oborina, te redovito provoditi preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (najbolje dan ili dva prije najavljenih oborina)! Pri sadašnjim temperaturama 10° do 20°Cdovoljne su manje količine oborina uz vlaženje 10-tak sati za primarne zaraze uzročnikom krastavosti (Venturia inaequalis, Venturia pyrina)!

U nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri pojavljivala bakterijska palež (Erwinia amyloflora), moguće je do razvojnog stadija "ružičastog pupa" koristiti smanjenu količinu bakarnih fungicida (0,03-0,06 %) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Višekratna primjene bakarnih fungicida u prvim mjerama usmjerene zaštite jabuka preporučujemo u nasadima gdje se ranijih sezona pojavljuju uzročnici bolesti Nectria, Monilinia, Colletotrichum i Neofabrea!

Budući se zadnjih 10-ak dana pojavljuju prvi simptomi pepelnice jabuka (Podosphaera leucotricha) iz zaraženih pupova, naročito na osjetljivim sortama (npr. Idared i Jonagold), u nasadima s jačim potencijalom bolesti preporučujemo redovite mjere suzbijanja ove bolesti primjenom dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Suzbijanje pepelnice u nasadima krušaka nije potrebno.

Također, protekla vrlo blaga zima 2018./19. je pogodovala brojnijem prezimljenju i početnom razvoju više štetnih organizama životinjskog podrijetla: lisnih uši (Aphidae – Dysaphis spp.), gusjenica savijača pupova i listova (Hedya nubiferana, Spilonota ocellana), jabučne krvave uši (Eriosoma lanigerum), jabučnog cvjetojeda (Anthonomus pommorum) i kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus perniciosus).

Vlasnici nasada jabuka i krušaka prema utvrđenim kritičnim brojevima (vidi Tablicu 1. u preporuci od 18.3. 2019.), te iskustvima o pojavi nametnika iz prethodne sezone, moraju voditi računa o mogućem usmjerenom suzbijanju štitasti i lisnih uši, jabučne krvave uši, te štetnih gusjenica savijača pupova prije početka cvatnje jabuka dopuštenim insekticidima za tu namjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Populacija karantenske kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus) na nekim je lokalitetima središnjeg dijela Županije u danima 25.-29. ožujka o.g. procijenjena u živim populacijama ispod štitova od 0,58 % (na sorti Idared), a nakon što je provedeno usmjereno suzbijanje dana 15./16.3. 2019.! Također, dana 25. ožujka bili su vidljivi formirani štitići mužjaka ove štetne vrste!

Pri sumnjama na pojavu karantenske kalifornijske štitaste uši postupiti sukladno "Pravilniku o mjerama za sprječavanje širenja i suzbijanja kalifornijske štitaste uši – Quadraspidiotus perniciosus Comst." (NN 17/09) od 27. siječnja 2009. godine.

Usmjereno kemijsko suzbijanje štetnika u nasadima jabuka i krušaka važno provesti prije početka cvatnje, što je važno i radi zaštite oprašivača (domaće pčele)! Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane su mjere za zaštitu pčela.

Neke skupine insekticida (npr. sintetski piretroidi) ograničene su u integriranoj zaštiti bilja na najviše jednu primjenu tijekom sezone, a sukladno novom Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12) svi poljoprivrednici od početka 2016. moraju na svojim površinama provoditi načela integrirane zaštite bilja!

Dodatna zaštita pčela: Moguću primjenu insekticida prije cvatnje voćaka ograničiti na doba dana kada pčele ne lete, a prije aplikacije pokositi cvatući podrast (npr. mrtva kopriva, maslačak)!

VAŽNO: U danima 20.-26.3. 2019. zabilježili smo u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja prve ulove breskvina savijača i savijača kožice plodova na feromonske klopke! Stoga obavještavamo vlasnike plantažnih nasada bresaka, nektarina i šljiva, korisnike novih potpora od 2018. sezone za IAKS mjere iz Programa ruralnog razvoja ("Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene") tip operacije "Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki", da u svoje nasade postave feromonske klopke za praćenje populacije štetnih organizama!

Također, početkom cvatnje jabuka potrebno je postaviti metodu konfuzije (zbunjivanja) jabučnog savijača (Cydia pomonella), što savjetujemo korisnicima IAKS potpora Programa ruralnog razvoja ("Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene") tip operacije "Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima"!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest proizvođačima krumpira (ograničenja kod suzbijanja korova)! 29.03.2019.

29. ožujka 2019.0

Posljednja tri tjedna bilježimo značajne promjene u temperaturama zraka, pa su tako najviše dnevne temperature dosezale vrijednosti od 20,8° do 21,4°C u danima 7.3., 17.3. i 24.3.! Naknadno je u više navrata zabilježen značajan pad jutarnjih najnižih vrijednosti u središnjem dijelu Županije (lokalitet Belica) od -0,2° do -2,2°C (12.3., 14.3., 20.3., 22.3. i 27.3.), uz izražen hladni vjetar. Navedene su niske temperature zraka smanjile očekivano mjesečno odstupanje topline tijekom ožujka za +1,2°C! Oborine smo ovog mjeseca u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja padale u sličnim količinama, ali je istočnom dijelu izmjeren značajan manjak u odnosu na prosjek (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Količina oborina i broj kišnih dana na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca ožujka o.g.:

Lokalitet	Ukupno oborina	Ukupno kišnih dana	Broj kišnih dana s oborinama >10 mm
Mursko Središće	45,8 mm	5	2
Belica	45,4 mm	6	3
Donja Dubrava	32,2 mm	4	0

*očekivana višegodišnja količina padalina u mjesecu ožujku u okolici Čakovca 54,8 mm!

U narednim danima ponovno očekujemo porast temperatura zraka na vrijednosti 17° do 19°C, a od sredine narednog tjedna moguće su nove oborine (3.4. 2019.)! Zasićenost zemljišta vlagom je 18-20 % (ovisno o lokalitetu i tipu zemljišta), a temperatura tla je posljednjih tjedan dana u rasponu 7,1° do 10,6°C!

Stoga je sadnja krumpira na nekim lokalitetima u Međimurju započela već početkom zadnje dekade ovog mjeseca, ali na većini polja započinje ovih dana!

Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 22. i 25 veljače o.g.! Krajem sadnje potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka ograničenja.

Korovna flora krumpira tipično je "okopavinska"! Među najznačajnije "okopavine" koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik ("partizanka" ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju ("partizanke") (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

Biljne uzorke sjemenskog krumpira sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite od korova, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama zaštite u vrijeme pojave prvih listića

Obavijest proizvođačima soje! 10.04.2019.

Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka! 09.04.2019.

Obavijest proizvođačima ranih kupusnjača 08.04.2019.

Obavijest tržnim proizvođačima proljetnog luka pri uzgoju sadnjom lučica i proizvođačima zimskog luk 05.04.2019.

Obavijest vlasnicima plantažnih koštičavog voća! 04.04.2019.

Obavijest vinogradarima! 03.04.2019.

Obavijest proizvođačima bobičastog voća (borovnica, kupina, malina, ribiza) 02.04.2019.

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka 01.04.2019.

Obavijest proizvođačima krumpira (ograničenja kod suzbijanja korova)! 29.03.2019.

PRETRAŽIVANJE

Najčitanije

Arhiva

Kontakt

Savjetodavna podrška

Za djelatnike uprave

Međimurska

PRETRAŽIVANJE

Najčitanije

Trebate li savjet?

Arhiva

Kontakt

Savjetodavna podrška

Za djelatnike uprave