Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Ranijih sezona značajno je povećan interes poljoprivrednik za sjetvom soje, a na području Međimurske županije površine zasijane ovom kulturom zadnjih su sezona gotovo četverostruko veće u odnosu na razdoblje prije prijema naše zemlje u punopravno članstvo EU. Važniji razlog povećanja interesa poljoprivrednika za sjetvom soje su  novosti u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine (provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – "zelena plaćanja"). Naime soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik (kao glavni usjev), te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). Ali, od protekle 2018. godine u svim usjevima koji se prijavljuju putem jedinstvenih zahtjeva za izravna plaćanja (Agronet) za uzgoj na ekološki značajnim površinama nije dopuštena primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja!

Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).

U prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. u Međimurju je ovisno o mjernom lokalitetu pala relativno mala količina oborina: na većini mjernih lokaliteta u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja samo od 10,0 mm (Sveti Juraj u Trnju) do 13,6 mm (Belica). Samo je u središnjem dijelu uz rijeku Dravu zabilježeno 20,2 mm (Orehovica)! Kapacitet tla za vodu iznosi oko 15 %, a temperatura tla na dubini 7 cm zadnjih je tjedan dana u rasponu 10,6° do 13,8°C . U takvim su uvjetima tržni proizvođači u proteklim danima na većini planiranih površina posijali soju.

Korovna flora soje tipično je "okopavinska"! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim "okopavinama" (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik ("partizanka" ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

U narednim danima očekujemo dosta promjenljivo razdoblje s mogućim oborinama!

Uz dobru pred sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za "preventivno" suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!

Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).  Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!

Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em). Na parcelama prijavljenim kao ekološki značajne površine (EZP) u jedinstvenim Agronet zahtjevima primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja nije dopuštena!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr