Međimurska

Prije mjesec dana upućena je preporuka za redovite zdravstvene preglede presadnica plodovitog povrća (u negrijanim plastenicima), uz preporučene mjere zaštite protiv najčešćih neželjenih organizama (15.4. 2019.). Premda je u drugoj polovici mjeseca travnja o.g. zabilježeno relativno stabilno vremensko razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama u rasponu 16° do 27°C i malo oborina (ovisno o mjernom lokalitetu od 0,8 mm do 5,6 mm), vremenski uvjeti koje bilježimo zadnjih deset dana značajno su se promijenili!

Naime, od početka mjeseca svibnja o.g. u dva navrata bilježimo prohladno-vlažno razdoblje (od 3.-6.5. i ponovno od 10.-15.5. 2019.) s jačim sjevernim vjetrom, te je na većini mjernih lokaliteta već zabilježeno od 60-ak mm u istočnim dijelovima do nešto više od 80-ak mm u zapadnim dijelovima Županije. Kiša ponovno pada od protekle noći i tijekom današnjeg dana (15.5. 2019.) očekujemo novih 20-at mm oborina. Stoga su protekli svibanjski dani relativno prohladni, s prosjekom temperatura 4,5°C nižim od očekivanih vrijednosti!

Zadržavanje vlage na biljkama uzgajanim na otvorenom traje vrlo dugo (na lokalitetima uz riječne doline u prvoj polovici svibnja vlaženje biljaka već traje oko 10.000 minuta), a prozračivanje zaštićenih prostora je proteklih deset dana bilo ograničeno! Relativna vlažnost zraka je tijekom kišnih dana vrlo visoka, s prosječnim dnevnim vrijednostima od 82,5 % do 95,7 %!

U narednim dva dana očekujemo prestanak oborina i vjetra, uz porast najviših dnevnih temperatura u rasponu 16° do 24°C! Ipak, već krajem narednog vikenda ili početkom idućeg tjedna moguće su nove oborine (19.-20.5. 2019.)!

U takvim uvjetima proteklih desetak dana nije bila moguća sadnja presadnica plodovitog povrća na otvorenom u vrtovima i okućnicama.

Budući su tržni proizvođači sadnju plodovitih vrsta povrća u negrijanim zaštićenim prostorima su obavljali krajem ožujka ili početkom travnja o.g., u prvih 30-50 dana nakon presađivanja važno je obaviti preventivne mjere zaštite protiv ekonomski značajnih uzročnika bolesti i nekih kategorija nametnika! Kako se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu u takvoj se proizvodnji javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Ovim putem upozoravamo proizvođače povrća na važne preventivne mjere protiv “termofilnijih” štetnih organizama kakve smo zbog klimatskih promjena zadnjih sezona u našim krajevima sve više susretali, uz naglašene mjere zaštite samo protiv gangrena korjenova vrata paprike i patlidžana (Phytophthora capsici), te nametnika koji zadnjih sezona postaje sve veći “problem”: cvjetni štitasti moljac ili „bijela mušica“ (Trialeurodes vaporariorum).

Ove se dvije štetne kategorije neželjenih organizama pojavljuju i kod vlasnika manjih vrtova uz okućnice za vlastite potrebe, pri čemu se izbjegava primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i/ili je njihova primjena ograničena (zanemarena). Pritom se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom registriranih fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje propisane karence! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Trichoderma spp. ili Glomus spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus i slično). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.

Ista mjera je također poželjna u proizvodnji salatnih krastavca radi preventivne zaštite od uzročnika bolesti korijena i rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Zbog prohladno-vlažnog razdoblja koje bilježimo u danima nakon 4. svibnja o.g. zabilježeni su optimalni uvjeti za razvoj sive plijesni (Botrytis cinerea) – u zaštićenim je prostorima zbog visoke vlažnosti zraka i topline ova vjerojatnost još izraženija!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije cvijeća (npr. pelargonije, jaglaci…) i povrća (rajčica, grah) su bile osjetljive na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost nije utvrđena! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes).

Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem “bijele mušice“ (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta 2015. i 2017. sezone, te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i “kukuljica”, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere usmjerene zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin i alfacipermetrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, te su sve bile rezistentne na primjenu lambda-cihalotrina i tiametoksama! Na primjenu spinosada bilo je osjetljivo 29 % testiranih populacija, a 71 % je bilo rezistentno (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Usjevi ranih kupusnjača čija je ranija sadnja obavljena već krajem mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, u narednih 10tak dana počinju berbom. Ovogodišnji proljetni mjeseci (travanj, prva polovica svibnja) bili su relativno povoljni uzgoj ranih kupusnjača (ne previše vruće razdoblje sa iznad prosječnim oborinama)!

Naime, proteklog mjeseca travnja o.g. na svim je mjernim lokalitetima u Međimurju palo nešto više oborina od očekivanog prosjeka (53,5 mm): najviše u istočnim dijelovima 93,4 mm (Donja Dubrava), pa u središnjim lokalitetima 91,2 mm (Mursko Središće) i zapadnom dijelu Županije 86,6 mm (Štrigova). Mjesec travanj je bio nešto topliji od očekivanog prosjeka (+2,2°C). U prvih trinaest dana mjeseca svibnja o.g. značajno više kiše pada u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja: npr. 80,6 mm Mursko Središće u odnosu na istočne dijelove: npr. 61,6 mm (Donja Dubrava)! Vrlo snažni sjeverni vjetar sa kišom je obilježio protekla 24 sata, prohladni vjetar očekujemo i tijekom današnjeg dana, a nove moguće oborine ponovno sutra (15.5. 2019.). Protekli su svibanjski dani prohladni, s prosjekom temperatura 4,5°C nižim od očekivanih vrijednosti! Nešto toplije i stabilnije razdoblje najavljeno je tek u drugoj polovici i krajem ovog tjedna (16.-19.5. 2019.).

Zadnjih dana mjeseca travnja i prvih dana mjeseca svibnja o.g. (do 4.5. 2019.) bilježili smo značajan let leptira sovica (Noctuidae), pa sa porastom temperatura narednog vikenda očekujemo značajan porast štetnosti njihovih gusjenica!

U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa, a kada to vremenski uvjeti dopuste, provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i “podrivačke” zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka “Alzchem” iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom “Perlka®”.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Od posljednje upute za zaštitu luka od štetnih organizama proteklo je gotovo tri tjedna (25.4. 2019.), a posebice je bila upućena vlasnicima koji uzgajaju proljetni luk iz lučice i zimski luk (luk kratkog dana). Isti su vrlo osjetljivi na napad plamenjače (Peronospora destructor), jer se uzročnik ove bolesti prenosi skrivenim zarazama na sjemenskoj lučici (proljetni luk), te se latentno razvija tijekom iznadprosječno toplih i vlažnih zimskih mjeseci (zimski luk). Proljetni usjevi luka iz lučice trenutno se nalaze u stadiju 4-7 razvijena lista a usjevi proljetnog luka iz sjemena u stadiju 2-3 lista, te su vrlo osjetljivi na najopasniju bolest (plamenjača – Peronospora destructor) (poglavito ako se u blizini nalaze usjevi zimskog luka!).

Nakon što smo krajem prve polovice mjeseca travnja o.g. (10.-15.4. 2019.) bilježili vjetrovito, prohladno i vlažno razdoblje (od 18,4 do 54,8 mm), u prvim danima mjeseca svibnja o.g. pronalazimo vrlo jaku pojavu plamenjače na netretiranim zimskim usjevima luka uzgajanim iz lučica! Naknadno smo prohladno-vlažno i vjetrovito razdoblje bilježili u danima 4.-6 svibnja o.g. (od 24,6 do 54,7 mm), a vrlo jaki sjeverni vjetar sa kišom započeo je protekle noći (12./13.5. 2019.)!

U takvim uvjetima bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj plamenjače (Peronospora destructor) i različitih vrsta plijesni luka (Botrytis cinerea, Botrytis squamosa) (naročito u danima 4.-7. svibnja, te ponovno od protekle noći)!

Meteorolozi vjetrovito i kišovito razdoblje najavljuju tijekom cijelog dana (13.5. 2019.), a nestabilno će razdoblje potrajati još naredna 2-3 dana!

Kada to vremenski uvjeti i stanje vlažnosti zemljišta to dozvole, tržnim proizvođačima usjeva luka dugog dana preporučujemo provoditi redovite mjere zaštite od plamenjače i plijesni sa skraćenim razmacima aplikacije uz primjenu dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (fungicida) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Tijekom mjeseca svibnja očekujemo prema višegodišnjim prosjecima 73,7 mm kiše uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C! Mjerni podatci iz prvih dvanaest dana upućuju da ćemo već u prvoj polovici mjeseca svibnja vrlo vjerojatno zabilježiti više padalina od očekivanih vrijednosti, a pritom je značajno svježije od prosjeka (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Neki mjerni podatci za proteklo svibanjsko razdoblje na mjestima uz rijeku Dravu i Muru:

Vremenski uvjeti u narednih nekoliko dana neće omogućiti provođenje mjera zaštite, a naknadno krajem tjedna očekujemo  porast temperatura na vrijednosti veće od 20-ak°C!

Prema mnogim iskustvima prohladna razdoblja s noćnim vrijednostima temperature zraka +6° do +12°C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka.  Pritom je opasnost od razvoja plamenjače u usjevima dugog dana (“proljetni luk“) izrazito velika ako se u blizini nalaze usjevi luka kratkog dana (“zimski luk“). Nakon što luk razvije 3-4 prava lista značajno raste njegova osjetljivost na ovu bolest, pa će i usjevi luka uzgajani iz sjemena u narednom razdoblju zahtijevaju mjere zaštite.  

VAŽNO: Usjeve zimskog luka moguće je zadnji put zaštititi ove sezone, ali samo uz izbor fungicida kratke karence u trajanju do sedam dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Usjeve proljetnog luka uzgajanog sadnjom lučica preventivno preporučujemo zaštititi od različitih uzročnika plijesni (Botrytis)!

U kritičnim je godinama peronosporu luka potrebno redovito suzbijati više puta s razmakom 5-8 dana, a utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obavezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja!

Uputa proizvođačima bijelog luka ili češnjaka:

Proizvođači koji redovito uzgajaju uz crveni i bijeli luk gotovo svake godine suzbijaju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia) i plijesni ili truleži (Botrytis, Sclerotium). Osim plamenjače na nadzemnim se organima češnjaka razvija i hrđa (Puccinia) (puno češće nego kod crvenog luka). Stoga kod suzbijanja bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji istovremeno pokazuju učinkovitost na obje bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Uputa proizvođačima poriluka:

Proizvođače poriluka također obavještavamo o potrebama redovitih zdravstvenih pregleda usjeva i moguće zaštite od skupine biljnih bolesti koje napadaju ovu vrstu povrća: koncentrična pjegavost (Alternaria porri), bijela vršna palež (Phytophthora porri), hrđa (Puccinia porri) i obična pjegavost (Cladosporium allii). Pritom koristiti neke od dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke lukovičastog povrća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Ove sezone većina proizvođača kukuruza svoje usjeve posijala je u drugoj polovici mjeseca travnja (počevši od blagdana Svetog Jurja). Tek je manji dio proizvođača na manjem dijelu površina usjeve kukuruza posijao već krajem mjeseca ožujka ili u prvoj dekadi mjeseca travnja! Vrlo rana sjetva kukuruza ove godine nije bila moguća zbog vremenskih neprilika tijekom mjeseca ožujka)! U proteklih smo mjesec dana zabilježili dva prohladno-vlažna razdoblja: sa izraženim sjevernim vjetrom i kišom koja je uzastopno padala nekoliko dana: proteklog mjeseca travnja u periodu 10.-15.4. s izmjerenim količinama 40-60 mm, te u danima 4.-6.5. s kišom u količinama od 25 do 50 mm! Od 16. travnja do 4. svibnja o.g. dominirali su topliji dani sa prohladnim noćima, te manjim količinama oborina. Nakon posljednjeg kišnog razdoblja bilježimo prohladne noći s jutarnjim vrijednostima od 0,1° do 4,1°C!

U narednim danima očekujemo promjenljivo razdoblje! Nove oborine moguće su već tijekom sutrašnjeg dana (9.5. 2019.) i ponovno narednog vikenda (12.5. 2019.). Noći će još uvijek biti svježe s temperaturama nižim od 10°C, a dnevne vrijednosti od 14° do 23°C!

Zbog optimalne vlažnosti zemljišta, na poljima gdje usjevi kukuruza nisu još niknuli preporučujemo primjenu zemljišnih (rezidualnih) herbicida prema uputi od 16. travnja o.g. (naročito na poljima gdje dominiraju jednogodišnji širokolisni i/ili travni korovi). Ipak, na netretiranim poljima gdje je kukuruz već niknuo, preporučujemo primjenu herbicida u ranim “post-em” rokovima.

Također, na površinama gdje dominiraju višegodišnji širokolisni (npr. Convolvulus, Cirsium i slično) ili višegodišnji travni korovi (npr. Agropyron, Shorgum i slično) iste je u kukuruzu moguće kemijski suzbijati samo nakon njihova nicanja i početnog rasta pa do određenog razvojnog stadija usjeva (najčešće do razvoja 4-8 lista ili visine biljaka 15-40 cm). U nepovoljnim uvjetima rasta i razvoja (npr. pokorica) korovi su uvijek napredniji u odnosu na kulturnu biljku. U narednom jer razdoblju potrebno redovito pregledati polja kukuruza i odrediti optimalno vrijeme primjene nekih od dopuštenih selektivnih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Za suzbijanje višegodišnjih korova u kukuruzu birati za usjeve kukuruza selektivne translokacijske ili sistemične pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Odabir pripravaka prilagodimo dominantnim korovima na kukuruznim poljima, pri čemu proizvođači pomoć mogu dobiti kod stručnih osoba, a kod primjene se pridržavati propisanih ograničenja na uputama uz svaki pripravak. Ne prskati po vjetrovitom vremenu zbog mogućih šteta na susjednim osjetljivim usjevima (naročito su na “zanošenje” osjetljivi krumpir, uljne tikve, šećerna repa, soja, voćni nasadi i slično). Neki od pripravaka zahtijevaju dodavanje pomoćnih sredstva za poboljšanje učinka (adjuvanti), pa prije same primjene detaljno proučiti upute i ograničenja.

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Krajem zadnje dekade mjeseca ožujka (27.03. o.g.) upućena je preporuka proizvođačima ozime pšenice i ječma o potrebama suzbijanja uzročnika bolesti! Sredinom zadnje dekade mjeseca travnja o.g. (23.4. 2019.) proizvođačima ozimog ječma je ponovno upućena preporuka radi završne zaštite klasja i vršnog lišća od uzročnika bolesti i štetnika.

Vremenski uvjeti zabilježeni tijekom većeg dijela zime 2018./19. nisu pogodovali ranijoj i jačoj pojavi bolesti ozimih žitarica (vidi Tablicu 1.), kao nekih ranijih sezona (npr. početkom 2014.)! U razdoblju od početka rujna 2018. do kraja veljače 2019. na pojedinim je mjernim lokalitetima Županije palo 66,0 mm do 128,6 mm oborina manje od mnogogodišnjeg prosjeka! Stoga smo tek krajem druge dekade ožujka o.g. na lokalitetima blizu ušća rijeke Mure u Dravu (Donja Dubrava) pronašli prve simptome smeđe pjegavosti (Septoria) na sorti ozime pšenice Kraljica!

Tablica 1. Količina oborina (mm) kroz “zimsko razdoblje” 2018./19. sezone na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju (mjerni uređaji “iMetos“):

*višegodišnje prosječne količine oborina u okolici Čakovca iznose po mjesecima: rujan 87,3 mm; listopad 89,0 mm; studeni 72,7 mm; prosinac 53,9 mm; siječanj 30,6 mm; veljača 43,3 mm (ukupno 376,8 mm)!

Prve simptome novije bolesti (žuto-smeđe pjegavosti i paleži: Pyrenophora) na stranim sortama ozime pšenice (npr. Bologna) u Međimurju ove sezone pronalazimo tek u zadnjoj dekadi mjeseca travnja, jer smo u prve dvije dekade bilježili vrlo povoljne uvjete za naknadni razvoj ovog patogena, naročito na nezaštićenim poljima uz riječne doline Mure i Drave (vidi Tablicu 2.) (zbog razlike u temperaturama dan-noć uz riječne doline bilježimo dugotrajne rose i zadržavanje vlage u usjevima ozimih žitarica)!

Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za patogenezu uzročnika bolesti ozimih žitarica za prve dvije dekade mjeseca travnja 2019. godine na lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca travnja u Međimurju očekujemo 53,5 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 10,3°C!

Ovisno o rokovima sjetve, primijenjenoj agrotehnici i izabranim sortama krajem prvog svibanjskog tjedna obično započinje klasanje i cvatnja ozime pšenice!

Na kvalitetu zrna pšenice u žetvi od presudne je važnosti izbor sorte, razvoj vremenskih uvjete tijekom razdoblja vegetacije usjeva i primijenjena agrotehnika, npr. gnojidba, zdravstvena zaštita od neželjenih organizama (uzročnika bolesti, korova i štetnika). Uz sve mjere zaštite, prema višegodišnjim procjenama prosječni gubitci od štetnih organizama u hrvatskoj proizvodnji ozime pšenice iznose čak 27 %!

VAŽNO: U prvom tjednu mjeseca svibnja o.g. bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj većine dominantnih gljivičnih bolesti u Međimurju (vidi Tablicu 3.). Prema najavama u danima 4.-6. svibnja o.g. kiša je padala na svim mjernim lokalitetima u Međimurju: najmanje u istočnom dijelu (npr. 25,4 mm Donja Dubrava), pa u središnjem dijelu (npr. Mursko Središće 41,4 mm), a najviše je kiše u proteklim danima zabilježeno u zapadnom dijelu Županije (npr. na području općine Štrigova 52,1 mm)! Prosječna je vlažnost zraka zadnja četiri dana vrlo visoka: od 81,8 % do 95,5 %. U narednim danima očekujemo jače jutarnje rose (zbog razlike u temperaturi zraka između prohladnih noći i nešto toplijih dana, a nove oborine moguće su već prekosutra (9.5. 2019.) i narednog vikenda!

Tablica 3. Neki mjerni podatci bitni za patogenezu uzročnika bolesti ozimih žitarica u prvom tjednu svibnja 2019. godine na lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Ovisno o rokovima sjetve, primijenjenoj agrotehnici i izabranim sortama započinje klasanje ozime pšenice! Na sortama ozime pšenice domaćih Bc i Os selekcija uglavnom pronalazimo simptome smeđe pjegavosti (Septoria) (značajno manje žute hrđe), a na sortama pšenice stranih selekcija (npr. Apache, Grandior, Energo, Ludwig, Sofru, Bologna, Soisson i dr.) pronalazimo znakove žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora tritici-repentis)! Ovisno o izboru fungicida i mjerama zaštite provedenim krajem ožujka i/ili početkom travnja o.g. pojava i stupanj zaraze ovih bolesti različita je od parcele do parcele!

Nakon klasanja i početkom cvatnje preporučujemo obaviti završne zaštite ozime pšenice od uzročnika bolesti primjenom dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Izbor registriranih fungicida prilagoditi dominantnim uzročnicima bolesti ozime pšenice, a prema osjetljivosti odabranih sorata (vidi Tablicu 4.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Tablica 4. Višegodišnja iskustva pojave najvažnijih uzročnika bolesti ozime pšenice prilagođeno prema skupinama sorata domaćeg ili stranog podrijetla:

*neke “domaće” sorte: Anica, Gabi, Irena, Katarina, Kraljica, Lira, Lorena, Lucija, Matea, Prima, Srpanjka, Super Žitarka i dr.

**neke “strane” sorte: Apache, Bologna, Energo, Edison, Graindor, Illico, Ingenio, Ludwig, Renan, Sofru, Soissons i dr.

Kao i proteklih sezona, sukladno Kodeksu otkupa žitarica i uljarica prilikom otkupa pšenice u žetvi 2019. sezone biti će primjenjivani razredi kvalitete pri čemu će postotak proteina u zrnu značajno utjecati na postignutu cijenu. Na kvalitetu zrna pšenice u žetvi od presudne je važnosti izbor sorte, razvoj vremenskih uvjete tijekom razdoblja vegetacije usjeva i primijenjena agrotehnika (npr. gnojidba, zdravstvena zaštita od neželjenih organizama – uzročnika bolesti, korova i štetnika). Uz sve mjere zaštite, prema višegodišnjim procjenama prosječni gubitci od štetnih organizama u hrvatskoj proizvodnji ozime pšenice iznose čak 27 %!

Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list i klas, kako bi dobili što veće, kvalitetnije i zdravstveno ispravne urode pšenice. Zbog razvoja biljnih bolesti na žitaricama, štete se u Europi procjenjuju 13,7-16,3 %, a višegodišnji pokusi provedeni u našoj zemlji potvrđuju da kompleks bolesti gornjeg lista i klasa (pepelnica, pjegavost lišća, smeđa pjegavost pljevica i palež klasa) može umanjiti urode pšenice 321 do 900 kg/ha (Cvjetković, 2003).

Stoga proizvođačima ozime pšenice u narednom razdoblju preporučujemo pratiti pojavu klasanja i početak cvatnje, te obaviti preventivnu zaštitu protiv uzročnika bolesti vršnog lišća i klasja!

U našoj zemlji na tržištu imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium, Pyrenophora) (vidi Tablicu 4.). Koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja! Većina fungicida imaju propisanu karencu za žitarice 35-49 dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, redovito provjeravati prvu pojavu i stupanj zaraženosti usjeva lisnim ušima i ličinkama crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus) i žitnim stjenicama (vrlo toplo razdoblje u zadnje dvije dekade mjeseca travnja o.g. s najvišim temperaturama zraka većim od 20°C naročito je pogodovalo njihovom početnom množenju), te po potrebi istovremeno primijeniti neki od dopuštenih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prema iskustvima iz ranijih sezona jaču pojavu ličinki leme ili crvenog žitnog balca očekujemo sredinom ili početkom druge polovice mjeseca svibnja (ovisno o temperaturama zraka)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti crvenoga žitnog balca (Oulema melanopus) na insekticide tijekom protekle 2018. godine prvi puta je zabilježena rezistentnost ovog štetnika na insekticide iz grupe piretroida (na primjenu cipermetrina je osjetljivo 60 % populacije, dok je kod 40 % populacije zabilježena rezistentnost) na području istočne Slavonije! Sve testirane populacije žitnog balca bile su osjetljive na klorpirifos i tiakloprid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Istovremeno sa fungicidima i insekticidima mogu se koristiti i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina, te mineralnih hranjiva fosfora i kalija, odnosno mikro-elemenata (bakar-mangan-cink).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr