Ribarstvo

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Zimovanje riba i priprema šaranskih ribnjaka za zimu

Uspješno zimovanje jedna je od garancija proizvodnje za sljedeću proizvodnu godinu.

Mlađ šaranskih riba na zimovanje se nasađuje u samostalne ribnjake. U pravilu se izbjegava zimovanje sa starijim uzrasnim kategorijama šarana. U jedan mladičnjak preporuča se nasad iz jednog uzgojnog ribnjaka, što u praksi zahtijeva veći broj mladičnjaka za mlađ. Na taj način sprječava se širenje bolesti. Međutim iz praktičnih razloga ne može se uvijek držati navedenog načela, pa se mlađ iz više mladičnjaka prebacuje u jedan objekt. Najpovoljniji ribnjaci za zimovanje mlađa su površine 1 do 5 ha, zbog lakše kontrole i čuvanja. U mladičnjake se upušta voda pred kraj uzgojne sezone kako bi u njima nastala određena količina prirodne hrane. Prosječna dubina vode treba biti 1,8 do 2 m.

Mladičnjaci se nasađuju sa 100 do 250 tisuća komada jednogodišnjeg mlađa (Š1)・ha ¯¹, a ponekad i više. Preduvjet uspješnog zimovanja mlađa je stalan protok čiste i kisikom opskrbljene vode. Prema stručnoj procjeni jedna izmjena vode treba se ostvariti za 15 do 20 dana.

Uobičajeni uzrok uginuća tijekom zimovanja jednogodišnjega šaranskog mlađa je loše kondicijsko i zdravstveno stanje, prenapučenost ribnjaka te loši fizikalno-kemijski uvjeti vode. Uginuća se tijekom zimovanja kreću od 10 do 20 %, ali mogu biti i znatno viša.

S obzirom da jednogodišnji mlađ šarana aktivno uzima hranu i pri nižim temperaturama vode (oko 8 C°) prihranjuje se sve dok uzima hranu. Ako se prihranjivanje ne provodi, mlađ će trošiti energetske zalihe i u zimu će ući kondicijski nepripremljen, što će rezultirati gubicima i pogoršanjem zdravstvenog stanja.

Dvogodišnju mlađ dijelom nasađujemo u jesen, a dijelom u proljeće u objekte za uzgoj konzumne ribe. Mlađ koja nije nasađena u jesen prezimiti će u istim mladičnjacima u kojima se odvijala proizvodnja. U oba slučaja treba osigurati dovoljne količine vode i prozračivanje u slučaju duže pojave leda.

Konzumna riba se na kraju uzgojne sezone izlovljava, sortira i nasađuje u zimovnike.

Konzumnu ribu treba stavljati u zimovnike prema kategorijama, vrstama i veličini. Prema količini ribe u zimovniku treba podesiti protok svježe aerirane vode. Broj izmjena vode u danu je proporcionalan s količinom ribe stavljenom na zimovanje (ovisno o veličini zimovnika i masi ribe u njemu).

Ribe grabljivice za vrijeme zimovanja potrebno je hraniti. Veličina riba koja se daje mora biti prilagođena veličini grabljivica.

Posebnu pažnju treba posvetiti ribama matičnog jata. Nije preporučljivo stavljanje u zajednički zimovnik sa konzumnom ribom, jer nakon izlova sortiranje i mehaničke ozljede negativo utječu na kvalitetu spolnih produkata.

Borbu protiv ribljih bolesti treba započeti pažljivim postupkom sa ribama, bez obzira da li je riječ o konzumnoj ribi ili mlađim uzgojnim kategorijama. Više puta sortirana riba u proljeće nije sposobna za transport. Svaka manipulacija sa ribom izaziva stres, ali ostavlja i mehaničke ozljede koje su ulazna vrata za uzročnike bolesti ( najčešće sekundarne zarazne bolesti uzrokovane ubikvitarnim mikroorganizmima kao što je saprolegnioza).

Vlasnici malih obiteljskih ribnjaka koji nemaju mogućnost izlovljavanja, sortiranja i smještanja ribe u posebne objekte trebaju podesiti protok svježe vode kroz ribnjak, kontinuirano pratiti stanje tijekom zime i u slučaju zaleđivanja otvarati rupe u ledu radi „prozračivanja” i oslobađanja štetnih plinova iz vode.

Ribnjaci koji su izlovljeni tijekom zime se trebaju ostaviti bez vode da bi dno izmrzlo, što je jedna od sanitarnih mjera u suzbijanju bolesti riba.

Autor: dr. sc. Boris Župan, dr. vet. med.

Potpore i poticaji, Ribarstvo, Vijest

PODSJETNIK ZA RIBARE – rok za podnošenje Zahtjeva za potporu 31.12.2020.

Podsjećamo korisnike koji su se prijavili za sudjelovanje u privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti u segmentu plivaričarskog i koćarskog ribolova radi pandemije COVID-19, i to:

  • pridnenim povlačnim mrežama – koćama u razdoblju od 20. studenoga 2020. godine u 00:00 do 31. prosinca 2020. godine u  24:00 00:00
  • okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama u razdoblju od 1. prosinca 2020. godine u 00:00 sati do 31. prosinca 2020. godine u  24:00 00:00

da je rok za podnošenje Zahtjeva za potporu 31. prosinca 2020.

Zahtjevi za potporu se podnose preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede,

Uprava ribarstva

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

s naznakom: „Zahtjev za dodjelu potpore u okviru mjere I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti COVID-19 – plivaričarski/koćarski ribolov (navesti segment u okviru kojega se podnosi zahtjev) – NE OTVARATI“.

Pravilnik, obrazac Zahtjeva i popis obavezne dokumentacije dostupni su na internetskim stranicama Upravljačkog tijela:

  • za plivaričarski ribolov Zahtjev i dokumentacija mogu se pronaći ovdje
  • za koćarski ribolov Zahtjev i dokumentacija mogu se pronaći ovdje

Važno je napomenuti i da korisnici tijekom razdoblje privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti ne smiju obavljati nikakvu ribolovnu aktivnost, te ribarsko plovilo mora biti vezano u luci. Iznimno, korisnik uslijed nepredviđenih okolnosti ili više sile ili u cilju remonta ribarskog plovila, može premjestiti ribarsko plovilo, ali uz prethodno pribavljeno odobrenje Uprave ribarstva. Zahtjevi za odobrenje premještaja i vezane obavijesti se dostavljaju na e-mail adresu: eufondovi.ribarstvo@mps.hr

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Održano predavanje pod naslovom “Inovativna rješenja kroz projekt PRIZEFISH”

U Komiži na otoku Visu dana 27. listopada 2020. održana je radionica u okviru provedbe projekta FAIRSEA pod nazivom “Ekosustavni pristup upravljanja ribolovom u RH”.

Zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane COVID-19 organizator Javna ustanova RERA iz Splitsko-dalmatinske županije  omogućio je projektnim partnerima iz Hrvatske predstavljanje aktivnosti na ostalim Interreg projektima IT-HR: PRIZEFISH, SUSHIDROP i Adri.SmArtFish.

 

U okviru predavanja „Inovativna rješenja kroz projekt PRIZEFISH” kojeg je održala Valentina Andrić, voditeljica projekta iz Ministarstva poljoprivrede prisutni su se upoznali s provedenim pilot aktivnostima iz radnog paketa četiri – inovativne tehnologije i procesi koji će se implementirati kroz ovaj projekt.  Predstavljene su projektni partneri  Organizacije proizvođača koje su nadležne za provedbu: RZ “Omega 3” koja je ujedno i nositelj ovog radnog paketa te predstavnik plivaričarskog sektora u projektu, RZ „Istra“ koja okuplja 46 ribara – demerzalni ulov i OP „Bivalvia“ iz Italije koja se bavi izlovom školjkaša.  Kroz inovativna tehnološka rješenja i nove procese i proizvode OP će imati mogućnost plasmana na EU i svjetsko tržište te postizanje bolje cijene finalnog proizvoda.

Inovativnim tehnološkim načinima obrade kozica  korištenjem stroja za otkoštavanje mesa i riba na drugačiji inovativan način omogućiti će se priprema mesa kozica i priprema burgera koji će se plasirati kao novi inovativan proizvod. OP Omega 3 je započela sa korištenjem vakuum pumpi na tri plovila svojih zadrugara. Pumpe su prenamijenjene iz akvakulture i prilagođene za korištenje na plovilima i prebacivanje sitne plave ribe iz ribarske mreže na plovilo – izravno u termospremnike. Na ovaj način se osigurava kvaliteta ulova i smanjuju mikrooštećenja tkiva koja mogu nastati uslijed pritiska ribe kod tradicionalnog načina izlova pomoću mreža purara. Osim toga, kod izlova pomoću usisnih pumpi smanjuje se radni napor i povećava sigurnost posade na brodu. Talijanski partneri OP „Bivalvia“ čijih se 100 članova bavi izlovom  školjkaša Venecijanske lagune, u okviru projekta istražuju mogućnosti za plasiranje novog proizvoda – pakiranje pod visokim pritiskom ( High Pressure Processing HPP) kojim će se produžiti rok trajanja školjkaša. Također, ova OP kao nositelj MSC certifikata istražuje mogućnosti da kroz ovaj projekt smanji utjecaj na smrtnost školjkaša kroz povećanje selektivnosti alata.

 

                                                                                                                                                             Voditeljica službe

                                                                                     Valentina Andrić, mag. ing.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Obavijest o odgodi 14. Međunarodne konferencije o akvakulturi

Hrvatska gospodarska komora u suorganizaciji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u

Zagrebu, Institutom „Ruđer Bošković“ u Zagrebu i Ministarstvom poljoprivrede radila je na

organizaciji susreta gospodarstvenika, znanstvenika, državne uprave i ostalih povezanih sudionika iz

područja akvakulture, koji se planirao održati polovicom listopada 2020. g. u hotelu Lav u Vukovaru.

Zbog izbijanja pandemije COVID-19 donešena je odluka o odgodi konferencije.

Konferencija o akvakulturi je posvećena prikazu trenutnog stanja i utvrđivanja bitnih

strateškh, tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja (suradnja na

strateškim projektima, genetika, patologija, nutricionizam, tehnologija proizvodnje,

recirkulacijski sustavi…) nužnih za uspješan razvoj akvakulture.

Uz prikaz novih tehnoloških i znanstvenih spoznaja, izazova koje unose globalne klimatske

promjene, primjera dobre prakse, iskustva uzgajivača i konzultanata, te dijalogom s

državnom upravom, ova Konferencija nastoji potaknuti i učinkovitije iskorištenje postojećih

i budućih sredstava iz raspoloživih alokacija Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Tijekom Konferencije planirano je donošenje Deklaracija o trenutnom položaju i prijedlogu mjera

za poboljšanje stanja akvakulture u EU i RH. Planirano je na kraju radnog dijela Konferencije

nastojati  dati odgovore na aktualne teme u akvakulturi, kao i mogući doprinos

akvakulture u održavanju bioraznolikosti dunavskog sliva i područja na kojima se uzgajališta nalaze.

Na prethodnim konferencijama savjetnici ribarske specijalnosti Uprave za stručnu podršku razvoju

poljoprivrede i ribarstva MP aktivno su sudjelovali u izlaganjima,  moderiranju, raspravama i

organizaciji konferencije.

Zaključci sa 13. Međunarodne konferencije o akvakulturi

Nastaviti s praksom održavanja konferencije svake druge godine i jačati teme od važnosti za gospodarstvo. Podržavati transfer znanja, trendova i primjera dobre prakse kroz tuzemnu i međunarodnu komponentu sudionika, posebice jačanjem suradnje s Institutima i nacionalnim i EU strukovnim udrugama (FEAP, Eurofish, EAS, GFCM).

Uključiti i komunikaciju videolinkom (pozdravi nacionalnih i međunarodnih institucija, osobe (predavači) koje nisu mogle fizički prisustvovati, itd.).

U odnosu na prijavljen broj izlagača, prezentacija i radova, konferencija se može održavati i u dva dijela (sekcije), stručno-gospodarski i znanstveni, s time da se na početku i kraju konferencije održavaju plenarne sjednice (na početku otvaranje i uvodni govori, a na kraju okrugli stol i donošenje zaključaka i preporuka).

Predlaže se na kraju konferencije donošenje Deklaracije (umjesto zaključaka) u kojoj će se konstatirati stanje uzgoja (problemi u proizvodnji, legislativi, pristupu izvorima financiranja, komunikaciji sa nadležnim institucijama) i predložiti mjere za njegovo poboljšanje.

Poticati suradnju proizvodnje i znanosti i korištenje EU fondova.

Pojačati aktivnosti na okupljanju značajnijeg broja proizvođača izborom tema (stručnih i znanstvenih) koje se odnose na unapređenje proizvodnje, ali i animacijom tvrtki putem aktivnosti Grupacija, Odbora i Sekcija.

 

 

dr.sc. Boris Župan dr.med.vet.

      viši savjetnik specijalist

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

“INOVATIVNA TEHNOLOGIJA U IZLOVU MALE PLAVE RIBE” – radionica projekta PRIZEFISH

Održana je i druga radionica u okviru provedbe projekta PRIZEFISH – “Upravljanje ekoinovativnim lancima opskrbe u ribarstvu kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”. Radionicu koja je održana 29. rujna 2020. u Zadru pod nazivom „INOVATIVNA TEHNOLOGIJA U IZLOVU MALE PLAVE RIBE” organizirala je Zadarska županija u suradnji s projektnim partnerima Ministarstvom poljoprivrede i RZ “Omega 3” koja je ujedno i nositelj ovog radnog paketa te predstavnik sektora u projektu.  Radionica je održana s ciljem upoznavanja profesionalnih ribara koji se bave izlovom male plave ribe i prerađivača s glavnim ciljevima projekta i inovativnim tehnologijama i procesima koji će se implementirati kroz ovaj projekt.

Radionica- Inovativna tehnologija u izlovu sitne plave ribe

Prisutne je pozdravila Jelena Matek, voditeljica projekta u Zadarskoj županiji koja je naglasila važnost sudjelovanja županije u provedbi  međunarodnih projekata orijentiranih na razvoj ribarskog  i povezanih sektora iz područja “plavih djelatnosti”. Zadarska županija kao nositelj radnog paketa kojim se provode komunikacijske aktivnosti koordinira promociju i medijske aktivnosti svih partnera na projektu. Voditeljica projekta u Ministarstvu poljoprivrede Valentina Andrić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva održala je uvodno predavanje i predavanje pod naslovom “Utjecaj dosadašnjih projekata na ribarski sektor kroz privlačenje novih investicijskih ciklusa u Zadarskoj županiji”.

Uvodno su nazočnima predstavljeni glavni i specifični ciljevi na projektu kao i provedene te buduće aktivnosti na radnim paketima. Naglasak predavanja je stavljen na dosadašnje rezultate radnog paketa kojega su nositelji organizacije proizvođača. Kroz inovativna tehnološka rješenja i nove procese i proizvode OP će imati mogućnost plasmana na EU i svjetsko tržište te postizanje bolje cijene finalnog proizvoda. Inovativnim tehnološkim načinima obrade kozica OP Istra iz Poreča pripremiti će nove proizvode, dok je OP Omega 3 krenula u pilot projekt korištenja prenamijenjene pumpe iz akvakulture za izlov male plave ribe. Predavanjem pod naslovom “Utjecaj dosadašnjih projekata na ribarski sektor kroz privlačenje novih investicijskih ciklusa u Zadarskoj županiji” predstavljeni su dosadašnji projekti na kojima je sudjelovala Zadarska županija koja je u suradnji sa razvojnom agencijom ZADRA NOVA i Lučkom upravom Zadar važan pokretač razvoja sektora ribarstva.

Ivan Matijašević, voditelj projekta u OP “Omega3” predstavio je ribarsku zadrugu koja je osnovana na inicijativu Kaljskih ribara te u okviru projekta Ecosea priznata kao prva organizacija proizvođača u ribarstvu. RZ ”Omega 3” ima ulogu implementacije pilot projekta i zadužena je za testiranje inovativnih tehnologija kao i koordiniranje ostalih projektnih partnera iz sektora, RZ Istra iz Poreča i OP Bivalvia iz Italije.  Predavanjem na temu “Kritične točke u izlovu sitne plave ribe”  koje je održao dr. sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru ukazano je na osjetljivost ribe kao lako kvarljivog primarnog proizvoda koji zahtjeva posebnu pažnju za očuvanje kvalitete – održavanjem hladnog lanca i očuvanjem kvalitete tkiva od samog trenutka ulova preko transporta do pogona za preradu. Prisutni su imali priliku kroz predavanje “Opis pilot projekta: Korištenje pumpi za izlov sitne plave ribe”, koje je održao mr.sc. Mario Lovrinov iz tvrtke MAribu d.o.o.,  vidjeti način prilagodbe usisnih pumpi koje su do sada korištene isključivo u akvakulturi. Prikazan je način postavljanja ovih pumpi na brodove koje su zahtijevale prilagođavanje zbog veličine i uvjeta rada. Detaljno su opisane kao i njihove karakteristike ovisno o promjeru usisne cijevi i brzine protoka vode. Prva takva pumpa postavljena je i isprobana na brodu GALO koji je u floti RZ „Omega 3“ te je  zahvaljujući iskustvu i opažanjima vlasnika i kapetana g. Damira Mišlova sugerirana tehnička prilagodba sa manjeg na veći promjer cijevi. Dosadašnji rezultati provedbe pilot projekta u okviru kojega su postavljene pumpe na još dva plovila koji su iz flote RZ „Omega3“ govore u prilog korištenju ove inovativne tehnologije kojom se pridonosi očuvanju kvalitete zbog smanjenog pritiska na ribu i manjeg krvarenja uzrokovanog oštećenjima tkiva čime se podiže kvaliteta i cijena finalnog proizvoda. Uz povećanje kvalitete koji je bio glavni motiv za uvođenje ove tehnologije, utvrđeno je i poboljšanje uvjeta rada na plovilu te povećanje sigurnosti na radu za posadu. Ispitivanje rada usisne pumpe provedeno je krajem kolovoza 2020. u suradnji sa Službom za podrška u korištenju mjera ribarstvene politike, a rezultat je video pod nazivom “Innovative tools and processes – OMEGA 3“ koji je izradila Zadarska županija i koji je prikazan na kraju radionice okupljenima. Video je moguće pogledati na YouTube kanalu.

Ministarstvo poljoprivrede kao projektni partner sudjeluje u pripremi i izradi izvještaja i dokumenata potrebnih za provedbu aktivnosti, te u okviru svojeg djelokruga sudjeluje u diseminaciji i edukaciji krajnjih korisnika. Svrha ovog projekta je promicanje, razvitak i očuvanje sektora ribarstva kroz provedbu programa i planova dugoročnog gospodarenja i iskorištavanja ribljih stokova te zaštita i očuvanje morskog ekosustava i bioloških resursa. Opći cilj projekta je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurat bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU i svjetskom tržištu. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 eura,  proračun Ministarstva poljoprivrede za provedbu projekta iznosi 74.000,00 eura od čega je 85% sufinancirano iz ERDF-a.

Valentina Andrić, mag. ing., voditeljica Službe

Ribarstvo, Vijest

IUU ribolov

Povodom trećeg obilježavanja Međunarodnog dana protiv ilegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (ID-IUU), koji se obilježava 5. srpnja, GFCM podsjeća na važnost  najveće pozornosti u borbi protiv IUU ribolova tijekom trenutne pandemije COVID-19.

Tijekom 2019.-2020., GFCM se usredotočio na borbu protiv IUU ribolova razmjenom informacija o sporazumima o pristupu i zajedničkim inspekcijskim postupcima za određene podregije kako bi se olakšao nadzor, kontrola i mjere nadzora (MSC).

Nadzor ribarskih aktivnosti i kontrola u trenutku pandemije COVID-19 suočava se s velikim rizikom rastućih slučajeva navodnog IUU ribolova uzrokovanog značajnim padom učinkovitih kontrola poput inspekcija na moru ili u luci.

Ilegalni ribolov odnosi se na svaku ribolovnu aktivnost koja krši zakone ribarstva. Ribarstvo može biti pod nacionalnom jurisdikcijom obalne države ili na otvorenom moru koje regulira regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom (REMO).

Zašto je IUU ribolov ozbiljan problem?

  • Štetno utječe na ribolovne resurse
  • Uzrokuje procijenjeni gubitak globalne ekonomije, predstavljajući do 26 milijuna tona ulovljene ribe godišnje
  • Uzrokuje veliku štetu okolišu i morskom ekosustavu zbog nezakonite upotrebe ribolovnih alata
  • Narušava otvorenu i poštenu konkurenciju i povezan je s raznim zločinima, od krivotvorenja isprava do pranja novca i utaje poreza.
  • Ima štetni socioekonomski utjecaj na obalne zajednice, lokalno zapošljavanje i opskrbne lance.
  • Utječe na kontrolu stanja ribolovnih resursa zbog nedostataka podataka o stvarnom ulovu, iskrcaju i ribolovnim aktivnostima.

Kako se možemo učinkovito boriti protiv IUU-a?

  • Promicanjem znanja o opsegu ribolova IUU-a redovitim podizanjem svijesti o prijetnjama koje predstavljaju obalnim zajednicama.
  • Poticanjem svih releventnih organizacija u borbu protiv IUU ribolova.
  • Promicanje zajedničkih inicijativa, kao što su osposobljavanje inspektora
  • Pomažući u provedbi svih releventnih politika, od ratifikacije međunarodnih ugovora do poštivanja preporuka GFCM-a
  • Davanje tehničke pomoći manje razvijenim zemljama s ciljem jačanja njihovog kapaciteta u borbi protiv IUU ribolova

 

Tihana Šundov, dipl. ing. pomorske tehnologije,

viša stručna savjetnica za ribarstvo

Ribarstvo, Vijest

Radionica u okviru projekta PRIZEFISH – Utjecaj pilotiranih inovativnih proizvodnih rješenja na Jadranski ribarski sektor

U okviru  projekta PRIZEFISH- Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added-value Adriatic fish product u Gastro club-u Pula, održana je 9. srpnja 2020. godine radionica pod nazivom „Utjecaj pilotiranih inovativnih proizvodnih rješenja na Jadranski ribarski sektor”. Radionicu je organizirala  Zadarska županija u suradnji s hrvatskim projektnim partnerima Ribarskom zadrugom Istra te talijanskim partnerom O.P.Bivalvia, organizacijom proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija). U organizaciji I moderiranju radionice sudjelovala je ispred Ministarstva poljoprivrede, kao jednog od projektnih partnera, voditeljica projekta Valentina Andrić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Oklupljeni ribari, prerađivači I predstavnici lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu kao i ostali zainteresirani dionici upoznali su se s misijom  i vizijom projekta.

Predstavljene su dosadašnje aktivnosti u okviru radnih paketa s posebnim osvrtom na aktivnosti u okviru radnog paketa četiri u kojem su nositelji paketa organizacije proizvođača. Rezultat provedenih aktivnosti biti će unaprijeđenje poslovanja kroz uvođenje inovativnih tehnologija i procesa što će bolje pozicionirati OP na tržištu i osigurati im dodatne prihode. Inovativna tehnološka rješenja ulova i obrade proizvoda ribarstva predstavili su OP Istra iz Poreča i talijanska organizacija  proizvođača O.P Bivalvia, s osvrtom na dobrobit životinjskog svijeta, ekonomski i socijalni utjecaj te prednosti za Jadranski ribarski sektor.

Nakon stručnog interaktivnog dijela sudionici su prisustvovali Cooking showu na kojem su prezentirani riblji proizvodi Ribarske zadruge “Istra” koji su dobiveni inovativnim načinima prerade.

Na radionici su sudjelovalii predstavnici Zadarske županijeKaterina Skelin, pomoćnica pročelinika Odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj  te Jelena Matek, voditeljca projekta i Kristina Stark, komunikacijska voditeljica projekta PRIZEFISH.

Ministarstvo poljoprivrde je jedan od četrnaest partnera na projektu  s ukupnim proračunom od 74.000,00 eura od čega je 85% sufinancirano iz ERDF-a. Projekt PRIZEFISH- “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” sažet u sloganu „Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more!“ započeo je 1. siječnja 2019. i njegova provedba planirana je do 30. lipnja 2021. godine. Partneri na projektu su tijela državne, regionalne i lokalne vlasti, sveučilišta i obrazovne institucije, istraživačke institucije i proizvođačke organizacije  Italije i Hrvatske. U okviru projekta  Ministarstvo poljoprivrede, zaduženo je za pripremu podloga i izradu izlaznih dokumenata te  informiranje i edukaciju dionika u ribarstvu s ciljem prijenosa znanja o razvijenim tehnologijama i inovativnim rješenjima.

Svrha ovog projekta je promicanje, razvitak i očuvanje sektora ribarstva kroz provedbu programa i planova dugoročnog gospodarenja i iskorištavanja ribljih stokova te zaštita i očuvanje morskog ekosustava i bioloških resursa. Opći cilj projekta je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurat bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU i svjetskom tržištu.

Akvakultura, Ribarstvo, Savjet

Eritrodermatitis šarana

Eritrodermatitis šarana (EŠ) je bolest kože toplovodnih riba akutnog do kroničnog tijeka, koja može prijeći u septikemiju. Bolest je u SAD-u i nekim drugim državama opisana i pod nazivom čiravost zlatnog karasa. Neki ubrajaju EŠ u atipičnu furunkulozu. U Europi je EŠ ranije bila poznata pod nekoliko različitih imena, kao „kronični oblik zarazne vodene bolesti šarana“, „kuga štuka“, te „pjegava zaraza bjelica“.

Etiologija. Bolest uzrokuju netipični sojevi bakterije Aeromonas salmonicida koji za rast na bakteriološkim podlogama zahtijevaju prisutnost seruma ili krvi i ne tvore smeđi pigment. Bili su označeni kao podvrsta – A. salmonicida subsp. nova. No sada nije jasno u koju ili u koje od 1994. godine priznate podvrste bez tvorbe pigmenta (subsp. achromogenes, masuocida i smithia) spada uzročnik (ili uzročnici) EŠ. Uz to, rezultati dobiveni molekularnim metodama pokazuju da je potrebno drugačije razvrstavanje u podvrste.

Postoje zemljopisni sojevi uzročnika EŠ i sojevi posebno patogeni za pojedine vrste ili skupine riba. Na preživljavanje uzročnika izvan ribe utječe sastav vode i dna, odnosno količina drugih bakterija. Stoga je u prirodnim uvjetima preživljavanje duže tamo gdje ima manje organskih tvari.

Zemljopisna proširenost i epizootiologija. Bolest nije zapažena u Novom Zelandu. Utvrđena je u otvorenim slatkim vodama i u slatkovodnom ribogojstvu. Uz šarana, za EŠ je prijemljiv koi šaran, karas, zlatni karas, štuka i deverika, bodorka, crvenperka, gavčica i druge toplovodne, a i neke tropske vrste riba pri držanju u akvariju. Otpornije su vrste čija koža luči mnogo sluzi (som i linjak), ali one mogu biti kliconoše. U nekih linija šarana postoje nasljedne razlike u osjetljivosti prema EŠ, pa selekcija može biti jedna od mjera za smanjivanje šteta od ove bolesti. Uzročnik se najlakše naseli i umnaža u gotovo nevidljivim ili većim ozljedama kože nastalim pri mriještenju, napadu nametnika i grabežljivaca, te pri izlovu, razvrstavanju, prijevozu i istovaru. Prijenos se odvija samo vodoravnim putem. Uzročnik veoma lako ulazi u korium nakon mehaničkih oštećenja kože. Na tijek bolesti značajno utječe temperatura. Razvoj bolesti je sporiji, a sekundarne infekcije sa bakterijama i plijesnima su teže pri nižim temperaturama. Ljeti se bolest razvija brže, ali i brže prestaje, uz manju smrtnost nego tijekom drugih godišnjih doba.

Znaci i tijek bolesti. Umnažanje uzročnika u koži uzrokuje upalno crvenilo i otečenost na jednom ili na više mjesta. Upala se prstenasto širi, a u sredini koža propada. Na propalo tkivo nasele se sekundarne bakterije, pa često nastaju čirevi i rane koje zahvaćaju i mišiće. Razvoj promjena u koži najlakše je pratiti u maloljuskavog šarana. U riba s ljuskama ubrzo na mjestu infekcije ispadaju ljuske uslijed upale njihovih džepova. Otrovi uzročnika i sekundarne infekcije postepeno oslabljuju imunosni sustav oboljele ribe. Pri nepovoljnom tijeku infekcije uzročnik prelazi u krv pa nastaje septikemija s nakupljanjem tekućine u svim tkivima, a krvarenja su rijetka i neznatna. U koži mogu nastati mjehuri ispunjeni tekućinom (bule). Anemija je izrazita. Istovremeno u krvotok mogu prijeći i sekundarne bakterije iz rane, a to su najčešće pokretni pripadnici rodova Aeromonas i Pseudomonas.

Tijek i ishod infekcije zavisi o vrsti, soju i stanju ribe te soju uzročnika, a naročito o temperaturi. Ljeti ribe postepeno ozdravljuju, a ozljede brzo zarastu. Tijek bolesti može biti naročito nepovoljan u proljeće i u jesen. Pri zakašnjelom proljetnom nasađivanju, nakon ozljeda i širenja infekcije (dodir u mreži itd.) pri temperaturi oko 15 – 20° C dolazi ponekad do perakutne ili akutne septikemije s već spomenutim specifičnim promjenama, visokim pobolom i smrtnošću. U riba oboljelih kasno u jesen upala kože slabi i nestaje s padom temperature, ali sekundarne infekcije oštećenog tkiva jačaju, pa polako nastaju sve dublje i opsežnije rane. Stoga smrtnost od sekundarnih posljedica EŠ tijekom zimovanja može biti veoma značajna. U otvorenim vodama EŠ je najčešći u proljeće. Tijekom mriještenja, bilje na koje mnoge vrste odlažu ikru mehanički ošteti kožu koja je poradi stanja hormonalnog sustava nježnija. Skupljanje ribe u jatima na manjem području tijekom tog razdoblja pogoduje prijenosu uzročnika. Tijek bolesti je obično povoljan za ribu. No u štuke može biti nepovoljan nakon mriještenja na podvodnom bilju s oštrim lišćem.

Dijagnoza. Tipični znaci bolesti na koži prijemčivih vrsta omogućuju postavljanje temeljite sumnje na EŠ. Konačna dijagnoza postavlja se izdvajanjem uzročnika s karakteristikama A. salmonicida koji ne proizvodi pigment i uzrokuje tipične promjene pri biološkom pokusu na šaranima.

Profilaksa i liječenje. U ribogojstvu treba sprječavati ulazak ribljeg korova u ribnjake i provoditi ostale higijenske i sanitarne mjere. Pokusno cijepljenje protiv furunkuloze dalo je dobre rezultate, no za široku primjenu nema dovoljno podataka. Kemoterapeutici sprječavaju razvoj bolesti u riba izloženih infekciji i liječe oboljele šarane kod kojih nije došlo do septikemije.

Injekcija nekog od djelotvornih antibiotika štiti matice od pojave bolesti nakon umjetnog mriještenja. Peletirana hrana s oksitetraciklinom primjenjuje se u nas već preko 35 godina, bez znakova da dolazi do rezistencije uzročnika.

 

dr.sc. Boris Župan

viši savjetnik specijalist

 

Izvor: Fijan, N. (2006). Fish Health Protection.

Akvakultura, Ribarstvo, Vijest

Prikupljanje podataka u akvakulturi i preradi za 2018. i 2019. godinu

Uprava ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede započela je prikupljanje društveno-gospodarskih podataka u akvakulturi i riboprerađivačkoj industriji za 2018. i 2019. godinu.

Obrasci za dostavu podataka s uputama objavljeni su na službenoj internetskoj stranici Uprave ribarstva i dostupni su putem sljedećih poveznica:

          Akvakultura: https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5141

          Riboprerađivačka industrija: https://ribarstvo.mps.hr/default.aspx?id=5140

Osim putem objave na internetskoj stranici Uprave ribarstva, subjektima u akvakulturi i riboprerađivačkoj industriji obrasce smo dostavili poštom i putem mail adresa.

Ribarstvo, Vijest

Održivo ribarstvo: Komisija bilježi napredak u provedbi zajedničke ribarstvene politike EU-a i započinje savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2021. godinu

Komisija je usvojila svoje godišnje izvješće u kojem je pregledala provedbu zajedničke ribarstvene politike (CFP) i pokrenula javno savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2021. godinu.

Ponovno se vidi predanost Komisije ekološki i  gospodarski održivom ribarstvu, ključnom sastavnicom kako biološke raznolikosti, tako i strategije uzgajanja od farme do stola. Napredak ostvaren u okviru zajedničke ribarstvene politike pokazuje da je ovakav pristup i ekonomski održiv.

Povjerenik Virginijus Sinkevičius, odgovoran za okoliš, oceane i ribarstvo, rekao je: „Prvi mjeseci ove godine bili su iznimno izazovni za ribarski sektor, ali usvojene ciljane mjere vrlo su brzo omogućile da pružimo učinkovitu podršku našim ribarima, uzgajivačima iz akvakulture i obalnim zajednice diljem EU. Moramo dodatno ojačati sektor ribarstva.

Održivo ribarstvo, ostaje ključni faktor u tom pogledu i važan sastavni dio Europskog zelenog sporazuma, posebno nedavno objavljene strategije od farmi do stola i EU biološke raznolikosti 2030. I dalje vidimo pozitivni razvoj načina na koji upravljamo ribarstvom u EU – nedavna izvješća pokazuju da u našim morima imamo 50% više ribe u odnosu na 2003. Istovremeno, kao što pokazuju brojke, veliki segmenti flote postali su vrlo profitabilni posljednjih godina s pozitivnim utjecaj na plaće. Ovo su obećavajući primjeri iz stvarnog života koji će nas voditi na našem putu pretvaranja europskog zelenog posla u trajnu stvarnost. Ali, ostaju mnogi izazovi. Na primjer, moramo pojačati napore na uklanjanju neželjenog ulova. Računam da će se svi potruditi – države članice, industrija kao i svi dionici podjednako. Moramo postići ono što smo planirali. ”

Države članice, Savjetodavna vijeća, ribarska industrija, nevladine organizacije i zainteresirani građani pozvani su da sudjeluju u javnom savjetovanju i iznose svoje stavove o ribolovnim mogućnostima za 2021. godinu, koje je otvoreno do 31. kolovoza 2020. Prijedlozi se mogu slati na mail adresu:  MARE-CONSULTATION-ON-FISHING-OPPORTUNITIES@ec.europa.eu .

Stručna savjetnica za ribarstvo

Maja Grbić, mag. ing.