Kontrola onečišćenja u poljoprivredi

Većina poljoprivrednika, kao i na zadnjem predavanju održanom 7. prosinca, iskazala je interes za primjenu dobre poljoprivredne prakse na njihovim poljoprivrednim površinama.

Zbog velikog upita poljoprivrednika predavanja se nastavljaju tijekom siječnja, veljače i ožujka u  mjestima Novi Marof, Ludbreg, Ivanec, Lepoglava, Breznički Hum i Varaždin.

Teme najavljenih predavanja su: Nitratna uredba, Dobra poljoprivredna praksa, ARKOD, PDV sustav, Gnojidba mineralnim gnojivima po načelima dobre poljoprivredne prakse, IPARD…

Nakon predavanja poljoprivrednici su postavljali pitanja vezana uz nitratnu uredbu, urbanističke planove, građevinske dozvole, kako doseći standarde EU, što donosi ulazak u EU itd. Ukazivali su i na trenutne probleme financijske prirode, probleme vezane uz poljoprivrednu proizvodnju. Zbog velikog iskazanog interesa slijedeće predavanje s početkom u 15,00 sati održati će se 14. prosinca 2009. godine u Kratkoj 1, Varaždin.

    Područni odjel HZPSS-a, Varaždinske županije,
Gordana Brečak, mag. ing. agr.,
Savjetnik za projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi (APCP)

Proizvođači mlijeka upoznali su se s Projektom kontrole onečišćenja u poljoprivredi, njegovim globalnim i lokalnim ciljevima u odabranim županijama, te mogućnostima ostvarenja povrata značajnih financijskih sredstava uloženih u izgradnju ili rekonstrukciju odlagališta za stajski gnoj, kao i odgovarajuću opremu za njegovu distribuciju. Naime, fond ovog projekta Svjetske banke omogućuje 75% povrata sredstava, pri čemu maksimalna svota koju poljoprivrednici mogu ostvariti iznosi 450.000 kn.

Budući da Projekt ujedno podupire pripremu poljoprivrednih proizvođača skoroj prilagodbi propisima EU na tom području, razgovaralo se i o načelima dobre poljoprivredne prakse. Jednostavno rečeno, dobra poljoprivredna praksa označava sustav pravilnih postupaka u poljoprivrednoj proizvodnji kojima se postiže veća učinkovitost, bolje iskorištenje resursa, manji trošak proizvodnje, a na taj način se poboljšava i kvaliteta proizvoda, te ostvaruje profitabilan, čist i održiv sustav gospodarenja. Projekt je financirao i brošuru o načelima dobre poljoprivredne prakse, koju je napisao ekspertni tim HZPSS-a, a koja će uz postojeći elektronički oblik uskoro biti poštom dostavljena svim korisnicima poticaja.  

U okviru komponente promicanja dobre poljoprivredne prakse poljoprivrednici se u Projekt mogu uključiti i kroz pokazne oranične površine na kojima će se provoditi besplatna analiza tla, preporuke gnojidbe vrhunskih stručnjaka s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, pravilan plodored s međuusjevima, zelena gnojidba, sjetva postrnih i pokrovnih usjeva. Sve će to rezultirati poboljšanjem bilance hranjivih tvari tla i uštedom skupog mineralnog gnojiva, što će u velikoj mjeri smanjiti troškove proizvodnje.

Nakon predstavljanja komponenti Projekta razvila se žustra rasprava, u kojoj je kao značajna prepreka mogućem ostvarenju ovih, kao i sredstava iz drugih fondova, utvrđena nedostatna građevinska dokumentacija postojećih objekata za stočarsku proizvodnju. Iz rasprave je proizišao prijedlog da predstavnica općine u dopisu Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora obrazloži problem stočara na ovom području, te predloži moguća rješenja.

          Područni odjel HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije,
Ružica Kovačević, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za integriranu i ekološku poljoprivredu  
Katrin Gnjidić, dr. vet. med., suradnik za nitrate

Poljoprivreda se tiče sviju nas! Poljoprivreda ne proizvodi samo hranu ona isto tako “proizvodi“ čistu ili neočišćenu vodu, zrak te bogatu ili siromašnu biološku raznolikost.

Većina mjera koje se primjenjuju u poljoprivredi štetno djeluju na kvalitetu i količinu raspoložive vode, ovdje u prvom redu ubrajamo gnojidbu mineralnim i organskim gnojivima te primjenu zaštitnih sredstava (pesticida).

Mineralna gnojiva vodu onečišćuju, prije svega, hranjivim tvarima : dušikom i fosforom. Hranjiva koja se nalaze u mineralnim gnojivima vrlo su lako topiva u vodi. Procjeđivanjem vode u dublje slojeve tla, hranjive tvari se izravno unose u podzemnu vodu. Dušične tvari (nitrati i amonij) vrlo su mobilni u vodenoj otopini tla i lako završavaju u podzemnoj vodi.

U Hrvatskoj naročito popularno dušično mineralno gnojivo jest ureja. Prilikom primjene ureje može doći do znatnih gubitaka dušika. Ukoliko se ne primjeni za oblačna vremena, pri nižim temperaturama te brzo ne unese u tlo, dolazi do “isparavanja“ amonijaka, pri čemu se može izgubiti i do 60 posto primijenjenog dušika. Neki poljoprivredni proizvođači nisu upoznati s ovom činjenicom , zbog čega dolazi do neučinkovitog korištenja ureje.

Gnoj životinjskog podrijetla vodu može onečistiti prvenstveno hranjivima, naročito problematična su tekuća i polu tekuća gnojiva. Za razliku od krutog stajskog gnoja, ova su bogata lako razgradivim oblicima dušika i brzo prodiru u dublje slojeve tla, naročito pri naglašenom nemarnom gospodarenju gnojem.  Ispiranjem nitrata iz stajskoga gnoja događa se višestruka šteta – ugrožava se zdravlje ljudi i okoliš, a gubi se vrijedan izvor dušika kojega bi poljoprivredne kulture mogle iskoristiti, a ovako se mora nadomjestiti sve skupljim mineralnim gnojivima.

Potencijalno velik izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda jest ispiranje nitrata iz stajskoga gnoja. To se prije svega odnosi na područja s vrlo intenzivnim uzgojem u kojima je velika gustoća stočarskih farmi, odnosno veliko opterećenje poljoprivrednih površina brojem životinja.

Gospodarstva s većim brojem UG/ha višak stajskoga gnojiva mogu zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskoga gnoja u bioplin, kompost ili supstrat.

Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi (DPP) u korištenju gnojiva propisuje najveću količinu čistog dušika iz organskoga gnoja kojom se godišnje može gnojiti poljoprivredna površina. U početnom četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina unosa čistog dušika putem organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje. Nakon čega se uvodi trajno ograničenje najveće dopuštene količine unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koja iznosi 170 kg N/ha godišnje.

Također po pravilniku DPP , a u cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i “isparavanjem“ zabranjuje se:
1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja. do 1. rujna;
3. gnojidba krutim stajskim gnojem na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna;
4. gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim dušikom na svim poljoprivrednim površinama od 01. studenog do 01. veljače, a iznimno je dozvoljena primjena urea amonijevog nitrata (UAN) po žetvenim ostacima.

Pravilnik o DPP stupa na snagu danom stupnja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Poljoprivrednici u EU da bi ostvarili pravo na poticaje , moraju gospodariti u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse koju propisuje svaka zemlja-članica EU-a. Racionaliziraju i ograničavaju uporabu mineralnih i organskih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja (pesticida), uvode širi plodored, primjenjuju zelenu gnojidbu,općenito, učinkovitije gospodare hranjivima u tlu.

Jedna od važnih komponenti Načela dobre poljoprivredne prakse je i Uredba EU-a o nitratima koja ograničava unos dušika u tlo kako bi se izbjeglo onečišćenje voda. Također propisuje uvijete primjene gnoja životinjskog podrijetla , način i trajanje njegova skladištenja, vrijeme i način primjene i sl.

Uredbom o nitratima želi se zaštititi zdravlje ljudi, stoke i vodnih ekosustava. Umjesto složenoga i skupog uklanjanja nitrata iz pitke vode, znatno je učinkovitije i jeftinije spriječiti njihov unos u vodu.

Najveći izdatak vezana za primjenu Uredbe o nitratima odnosi se na prilagodbu, odnosno izgradnju odgovarajućih skladišnih kapaciteta za gnoj, prije svega tekućih i polu tekućih. Zbog toga je iz Globalnog fonda za zaštitu okoliša putem Svjetske banke Republici Hrvatskoj odobrena darovnica za provedbu „Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi“. U okviru projekta demonstrirat će se i promovirati mjere dobre poljoprivredne prakse u ratarskoj proizvodnji (demonstracijske plohe) i stočarstvu pri čemu će određeni broj proizvođača dobiti financijska sredstva za izgradnju suvremenih sustava za zbrinjavanje stajskog gnoja.

Da bi ostvarili bespovratna sredstva iz ovoga projekta javite se najbližem područnom odjelu HZPSS.

 
Područni odjel HZPSS Osječko-baranjske županije
Davor Antinac dipl. ing. agr.,
stručni suradnik za gospodarenje nitratima

Šume su više od ugljika. One udomljuju dvije trećine ukupne bioraznolikosti kopnenog prostora i stvaraju kritična dobra i usluge eko-sustava, kao što su voda, hrana i prihod za više od 5000 komercijalnih proizvoda koji potječu iz šume. Šume održavaju kulturni i duhovni identitet milijardi ljudi, prvenstveno autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica.  

Trinaesti Svjetski kongres šumarstva WFC poziva na hitnu akciju i na ovaj način potvrđuje glavnu poruku Partnerstva za suradnju u okviru strategije šumarstva i klimatskih promjena na svom Ekspertnom panelu o prilagodbi šuma klimatskim promjenama, kao i Izjavu o šumama i klimatskim promjenama:

• Šume pozitivno utječu na globalnu bilancu ugljika. Održavanje velikih zaliha ugljika putem smanjenja deforestacije i degradacije šuma, te promicanje održivog gospodarenja svim tipovima šuma uz održanje biološke raznolikosti, te zaštita i obnavljanje šuma moraju biti među najvećim svjetskim prioritetima na području šumarstva;

• Održivo upravljanje šumama pruža učinkovit okvir za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe vezane uz šume;

• Kako bi šume u potpunosti ostvarile svoj potencijal u ublažavanju izazova klimatskih promjena, treba poboljšati upravljanje šumama, unaprijediti financiranje i izgradnju kapaciteta, te osnažiti postupke koji bi pomogli autohtonom stanovništvu i drugim zajednicama vezanih uz šumu;

• Održivo ubiranje roda šumskih proizvoda i drva za ogrjev može umanjiti emisiju stakleničkih plinova ako zamjenjuje neutralnu ili nisku emisiju, te materijale visoke emisije obnovljivim materijalima;

• Unatoč potpunoj implementaciji mjera prilagodbe, klimatske promjene ipak bi dugoročno nadmašile kapacitet prilagodbe mnogih šuma, te je stoga potrebno dosljedno nastaviti provedbu mjera ublažavanja klimatskih promjena i adaptacije;

• Suradnja unutar sektora, jačanje upravljanja šumama, uspostave pozitivnih ekonomskih inicijativa i unaprjeđenja održive egzistencije siromašnog stanovništva od vitalne su važnosti za smanjenje deforestacije i degradacije šuma;

• Precizan monitoring i procjene pomoći će informiranju onih koji donose odluke, stoga te mjere treba ojačati u smislu koordinacije i transparentnosti;

• Veći angažman šumarskih profesionalaca koristiti će aktivnostima oko ublažavanja klimatskih promjena i mjera prilagodbe u šumarstvu.

• Kongres naglašava potrebu za umanjivanjem siromaštva kao pokretačke snage deforestacije, te očuvanjem prava autohtonog stanovništva i zajednica koje ovise o šumi, kao i uočavanjem važne uloge privatnog sektora i civilnog društva u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju istih.

• Trinaesti Svjetski kongres šumarstva podupire uključivanje REDD+ (Reducing Emissions from Deforestation and Forest Degradation + Conservation, odnosno Program smanjenja emisije ugljika iz deforestacije i degradacije šuma ) u sporazum i dugoročnoj suradnji u okviru UNFCCC-a, uključujući napredne inicijative vezane uz očuvanje, održivo upravljanje šumama i povećanje šumskih zaliha ugljika u zemljama u razvoju; te poziva na daljnju podršku prilagodbi u sektoru šumarstva. 

Odaziv stočara bio je veći od očekivanog – dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, čak se tražila i stolica više. Pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić srdačno je pozdravio brojne svinjogojce, nakon čega je svoje izlaganje započeo Branimir Antoljak iz Odjela za označavanje i evidenciju domaćih životinja HPA.

Budući da veliki broj svinjogojaca već provodi samostalno označavanje životinja na vlastitom gospodarstvu, publici je veliki dio izlaganja bio poznat. Unatoč tome, pažljivo su pratili izlaganje. Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja iz 2007. određen je jedinstveni sustav označavanja i registracije svinja. Cilj je praćenje svinja od rođenja do kraja života radi kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, kontrole prometa svinja, provedbe praćenja sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla, zaštite potrošača i kontrole kakvoće stočarskih proizvoda.

Temeljnu bazu podataka o svim gospodarstvima i lokacijama na kojima se drže ili obitavaju domaće životinje unutar Republike Hrvatske predstavlja Registar farmi. Svako gospodarstvo u Registru evidentirano je pod jedinstvenim i neponovljivim identifikacijskim brojem (JIBG). Označavanje životinja (ušnim markicama ili tetoviranjem) obavljaju pravne ili fizičke osobe, odnosno posjednici svinja, ovlaštene veterinarske organizacije, veterinarske službe i HPA. Posjednici mogu označavati svinje na vlastitom gospodarstvu ako su osposobljeni za označavanje i o tome posjeduju potvrdu HPA. Svi ovlašteni označavatelji registrirani su u bazi ovlaštenih označavatelja koja je sastavni dio jedinstvenog registra svinja. Posjednik životinje sam odabire svog označavatelja i snosi troškove označavanja svinja.

U prometu svinja obvezna je primjena putnih listova. Svaki putni list ima vlastiti serijski broj koji je u Registru povezan sa JIBG-om i brojem Identifikacijske kartice gospodarstva posjednika koji ga je kupio. Sastoji se od tri primjerka koji se nalaze u zajedničkom bloku, a izdani putni list posjednik je dužan držati na svom gospodarstvu najmanje tri godine. Gospodin Antoljak osobito je naglasio da se putni list ne smije posuđivati niti preprodavati, budući da bi se na taj način dobili pogrešni podaci o kretanju životinja, što može imati vrlo ozbiljne posljedice.

Nakon predavanja uslijedila je živa rasprava oko praktičnih pitanja, najviše vezanih uz promet svinja na sajmovima. Potom su prisutne stočare pozdravile stručne savjetnice za stočarstvo Tatjana Oršolić i Nada Matić, te suradnica za nitrate Katrin Gnjidić. Veći broj stočara na ovom području preko medija i kontakata sa HZPSS-om i Uredom za poljoprivredu upoznat je s Projektom kontrole onečišćenja u poljoprivredi i mogućnošću dobivanja do 450.000 kuna ili 75% bespovratnih sredstava iz darovnice Svjetske banke za izgradnju ili rekonstrukciju odlagališta za stajnjak i nabavu opreme.

Stoga je ovom prilikom bilo više riječi o globalnim i razvojnim ciljevima Projekta, a osobito o ekonomskoj koristi koju stočar može ostvariti pridržavajući se načela dobre poljoprivredne prakse (DPP). Odličan primjer primjene DPP-a je provedba plana gnojidbe koji proizlazi iz analize tla, pa se odgovarajućom, ciljanom zamjenom skupih mineralnih gnojiva stajnjakom uz zaštitu zraka, vode i tla mogu ostvariti znatne financijske uštede, što danas sve više dobiva na važnosti. Projekt je predstavljen i pomoću letka tiskanog u suradnji sa županijskim Upravnim odjelom za poljoprivredu I na ovom skupu uočene su poteškoće koje postoje kod potencijalnih korisnika sredstava Fonda za ublažavanje nitrata. Naime, veliki broj svinjogojaca nije riješio pitanje legalizacije postojećih stočarskih objekata. Budući da je to jedan od uvjeta za pristupanje natječaju, time je znatno smanjena mogućnost dobivanja sredstava. Gospodin Matić zainteresirane je svinjogojce podsjetio na pomoć koju županijski Odjel za poljoprivredu pruža u rješavanju tog važnog pitanja u obliku vrlo povoljnih županijskih kredita, te naglasio važnost tog procesa u svjetlu povećanja mogućnosti ostvarivanja sredstava iz raznih fondova namijenjenih poljoprivrednicima. I na kraju, poziv svima da se uključe i postanu korisnici investicijskog fonda Projekta te da na taj način poboljšavaju kvalitetu proizvodnje na svom gospodarstvu.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti u urede HZPSS-a.

Nakon pojedinačnog predstavljanja stanja APCP na terenu i dogovora o smjernicama djelovanja u slijedećem razdoblju, gospodin Aljinović predstavio je platformu za M&E projekta u naredne 4 godine. Sveukupne aktivnosti razložene su u pojedine korake, a svakom pojedinom koraku dodijeljeno je optimalno vrijeme za provedbu, prema Operativnom priručniku projekta.

Čitav plan, za svaku godinu po kvartalima, proslijeđen je na uvid svim kolegama tako da je svatko u timu imao prilike dati mišljenje i sugestiju i tako učestvovati u donošenju dokumenta koji po donošenju, svima predstavlja obvezu i vodilju. Na ovaj način, postavljanjem detalja monitoringa i rokova u ranoj fazi projekta, osigurava se ispravan pravac i tempo djelovanja. Također je olakšano i planiranje mikro-aktivnosti po pojedinim komponentama jer nositelji istih imaju jasnu i preglednu informaciju o svom učešću i obvezama.

Kako bi što bolje izbalansirali pojedinačnu ulogu na projektu i maksimalno proširili krug znanja pojedinih djelatnika, organiziran je seminar u kome su kolege ostatku tima prezentirali teme od značenja za APCP.

Na izuzetno zanimljivom susretu koji je organiziran u sklopu redovitog mjesečnog radnog sastanka, kolegica Andreja Flis prezentirala je mogućnosti, dobrobit i tehničke detalje oko Kompostiranja u poljoprivredi, a kolegica iz Varaždinske županije Gordana Brečak, Plodored – važnost i način provedbe u praksi. Nakon svakog od izlaganja uslijedila je živa rasprava o mogućnostima primjene dotičnih mjera u sklopu APCP. Svi su se složili da na ovaj način, ne samo da se uspostavlja razmjena znanja, već se treniraju i prezentacijske vještine koje će u provedbi APCP često trebati.

Hrvoje Horvat, dr. vet. med., koordinator aktivnosti i voditelj tima
Projekt Kontrola onečišćenja u poljoprivredi
www.apcp.hr