Kontrola onečišćenja u poljoprivredi, Vijest

Poljoprivreda se tiče sviju nas! Poljoprivreda ne proizvodi samo hranu ona isto tako “proizvodi“ čistu ili neočišćenu vodu, zrak te bogatu ili siromašnu biološku raznolikost.

Većina mjera koje se primjenjuju u poljoprivredi štetno djeluju na kvalitetu i količinu raspoložive vode, ovdje u prvom redu ubrajamo gnojidbu mineralnim i organskim gnojivima te primjenu zaštitnih sredstava (pesticida).

Mineralna gnojiva vodu onečišćuju, prije svega, hranjivim tvarima : dušikom i fosforom. Hranjiva koja se nalaze u mineralnim gnojivima vrlo su lako topiva u vodi. Procjeđivanjem vode u dublje slojeve tla, hranjive tvari se izravno unose u podzemnu vodu. Dušične tvari (nitrati i amonij) vrlo su mobilni u vodenoj otopini tla i lako završavaju u podzemnoj vodi.

U Hrvatskoj naročito popularno dušično mineralno gnojivo jest ureja. Prilikom primjene ureje može doći do znatnih gubitaka dušika. Ukoliko se ne primjeni za oblačna vremena, pri nižim temperaturama te brzo ne unese u tlo, dolazi do “isparavanja“ amonijaka, pri čemu se može izgubiti i do 60 posto primijenjenog dušika. Neki poljoprivredni proizvođači nisu upoznati s ovom činjenicom , zbog čega dolazi do neučinkovitog korištenja ureje.

Gnoj životinjskog podrijetla vodu može onečistiti prvenstveno hranjivima, naročito problematična su tekuća i polu tekuća gnojiva. Za razliku od krutog stajskog gnoja, ova su bogata lako razgradivim oblicima dušika i brzo prodiru u dublje slojeve tla, naročito pri naglašenom nemarnom gospodarenju gnojem.  Ispiranjem nitrata iz stajskoga gnoja događa se višestruka šteta – ugrožava se zdravlje ljudi i okoliš, a gubi se vrijedan izvor dušika kojega bi poljoprivredne kulture mogle iskoristiti, a ovako se mora nadomjestiti sve skupljim mineralnim gnojivima.

Potencijalno velik izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda jest ispiranje nitrata iz stajskoga gnoja. To se prije svega odnosi na područja s vrlo intenzivnim uzgojem u kojima je velika gustoća stočarskih farmi, odnosno veliko opterećenje poljoprivrednih površina brojem životinja.

Gospodarstva s većim brojem UG/ha višak stajskoga gnojiva mogu zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskoga gnoja u bioplin, kompost ili supstrat.

Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi (DPP) u korištenju gnojiva propisuje najveću količinu čistog dušika iz organskoga gnoja kojom se godišnje može gnojiti poljoprivredna površina. U početnom četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina unosa čistog dušika putem organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje. Nakon čega se uvodi trajno ograničenje najveće dopuštene količine unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koja iznosi 170 kg N/ha godišnje.

Također po pravilniku DPP , a u cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i “isparavanjem“ zabranjuje se:
1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja. do 1. rujna;
3. gnojidba krutim stajskim gnojem na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna;
4. gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim dušikom na svim poljoprivrednim površinama od 01. studenog do 01. veljače, a iznimno je dozvoljena primjena urea amonijevog nitrata (UAN) po žetvenim ostacima.

Pravilnik o DPP stupa na snagu danom stupnja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Poljoprivrednici u EU da bi ostvarili pravo na poticaje , moraju gospodariti u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse koju propisuje svaka zemlja-članica EU-a. Racionaliziraju i ograničavaju uporabu mineralnih i organskih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja (pesticida), uvode širi plodored, primjenjuju zelenu gnojidbu,općenito, učinkovitije gospodare hranjivima u tlu.

Jedna od važnih komponenti Načela dobre poljoprivredne prakse je i Uredba EU-a o nitratima koja ograničava unos dušika u tlo kako bi se izbjeglo onečišćenje voda. Također propisuje uvijete primjene gnoja životinjskog podrijetla , način i trajanje njegova skladištenja, vrijeme i način primjene i sl.

Uredbom o nitratima želi se zaštititi zdravlje ljudi, stoke i vodnih ekosustava. Umjesto složenoga i skupog uklanjanja nitrata iz pitke vode, znatno je učinkovitije i jeftinije spriječiti njihov unos u vodu.

Najveći izdatak vezana za primjenu Uredbe o nitratima odnosi se na prilagodbu, odnosno izgradnju odgovarajućih skladišnih kapaciteta za gnoj, prije svega tekućih i polu tekućih. Zbog toga je iz Globalnog fonda za zaštitu okoliša putem Svjetske banke Republici Hrvatskoj odobrena darovnica za provedbu „Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi“. U okviru projekta demonstrirat će se i promovirati mjere dobre poljoprivredne prakse u ratarskoj proizvodnji (demonstracijske plohe) i stočarstvu pri čemu će određeni broj proizvođača dobiti financijska sredstva za izgradnju suvremenih sustava za zbrinjavanje stajskog gnoja.

Da bi ostvarili bespovratna sredstva iz ovoga projekta javite se najbližem područnom odjelu HZPSS.

 
Područni odjel HZPSS Osječko-baranjske županije
Davor Antinac dipl. ing. agr.,
stručni suradnik za gospodarenje nitratima