EU

U okviru plana informiranja i promocije te uz programe koji uz već prihvaćeni za sufinanciranje 2011. godine, usmjerenih na unutarnje tržište te one prihvaćene s ciljem borbe protiv posljedica krize E-coli koja je izbila u sektoru svježeg voća i povrća, Komisijine su službe krajem lipnja 2011. godine zaprimile 31 program usmjeren na treće zemlje. Od navedenog broja za sufinanciranje je odabrano 20 programa s ukupnim budžetom od 60, 2 milijuna eura, od čega je doprinos EU 30,1 milijun eura.

Cjeloviti popis usvojenih programa i proračuna dostupan je u prilogu.

Godine 2000. Vijeće je donijelo odluku kako bi EU mogla pomoći u financiranju mjera koje osiguravaju informiranje ili promiču poljoprivredne proizvode i hranu na jedinstvenom tržištu EU te u trećim zemljama. Ukupan godišnji proračun dostupan za takve promotivne programe iznosi otprilike 55 milijuna eura.

Financirane mjere mogu se sastojati od odnosa s javnošću, promotivnih ili reklamnih kampanja, prvenstveno onih koje naglašavaju prednosti proizvoda EU, u smislu kvalitete, sigurnosti hrane i higijene, prehrane, označavanja, dobrobiti životinja ili načina proizvodnje koje ne štete okolišu. Navedene mjere mogu pokrivati i sudjelovanje na događanjima ili sajmovima, informativne kampanje o EU sustavu zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnog ugleda, informiranje o EU sustavima kvalitete i označavanja te ekološkom uzgoju, te informativne kampanje o EU sustavu kvalitetnih vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Europska unija financira do 50% troškova navedenih mjera (do 60% za programe koji promiču konzumiranje voća i povrća kod djece ili koji se odnose na informiranje o odgovornom konzumiranju te opasnostima prekomjerne konzumacije alkohola), dok ostatak pokrivaju stručne/međugranske organizacije koje ih predlažu, a u nekim slučajevima i države članice na koje se odnose.

Za promociju na jedinstvenom tržištu te u trećim zemljama, zainteresirane stručne organizacije mogu svoje prijedloge podnijeti državama članicama dva puta godišnje. Države članice zatim popis odabranih programa, zajedno s preslikom svakog dokumenta, dostavljaju Komisiji. Komisija zatim procjenjuje programe te odlučuje o njihovoj prihvatljivosti.

Izvor: Europska komisija

Povjerenik EK-a za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Cioloș je izjavio: "Primili smo obazriva i očito iskrena mišljenja iz čitave EU. Većina ih podržava potrebu za modernizacijom naše politike promicanja, čak i kada postoje različita mišljenja o tome kako to učiniti. Bez obzira, rasprava se pokazala korisnom jer nam je pružila važnu naznaku o tome kako se mnogi ljudi osjećaju. Ova mišljenja će sada biti uvrštena u naša vijećanja dok se pripremamo za sljedeći korak u reformi, a to je naše Priopćenje o budućoj politici promicanja u prvoj polovini sljedeće godine."

Iako savjetovanja naglašavaju tradicionalna područja različitosti između sudionika, postoji broj problema u kojima dolazi do jasnih većinskih stavova.

Oni uključuju:

• pojačati ključne poruke promicanja;
• održati općenito promicanje EU;
• koristiti nove načine, izravnu prodaju, kratke opskrbne lance, lokalne proizvode, doprinos ruralnom gospodarstvu kao ključne poruke na lokalnim/regionalnim tržištima;
• uključiti politiku promicanja u upravljanje kriznim situacijama;
• proširiti raspon prihvatljivih proizvoda, posebno na vanjskim tržištima;
• pojačano koristiti nacionalno porijeklo u vanjskim programima;
• ispitati potencijal za ustupanje dozvole robnim markama za sudjelovanje u vanjskim promicanjima pod uvjetom da nisu uključena financijska sredstva EU-a te da robne marke same snose svoje troškove;
• olakšati sudjelovanje u programima;
• poboljšati i pravilno provoditi multinacionalne programe;
• pojednostaviti i/ili skratiti administrativne postupke za prijavu, procjenu i provedbu programa.

Organizacije proizvođača će posjedovati sav potreban alat za bolje promoviranje svojeg rada u prehrambenom lancu. Ova nova uredba će otvoriti put prema modernom upravljanju poljoprivrednim tržištima, koji se odlikuje smanjenom birokracijom i boljom organizacijom između državnih tijela i privatnih sudionika s alatima osmišljenim za nove gospodarske izazove. Ovi alati će zamijeniti instrumente koji su izgubili učinkovitost i nisu spriječili krizu mliječne industrije u 2009.

Uredba daje državama članicama mogućnost da pisani ugovori između poljoprivrednika i prerađivača postanu obvezni te da kupce mlijeka obvežu da poljoprivrednicima ponude minimalno trajanje ugovora. Ovi ugovori bi se trebali sklapati prije isporuke i sadržavati posebne elemente kao što su cijena, količina, detalji u vezi plaćanja, prikupljanja i pravila za višu silu. Svi ovi elementi bi se trebali slobodno pregovarati između strana a poljoprivrednik može odbiti ponudu za minimalnim trajanjem ugovora. Isporuke zadrugama koje vrše poljoprivrednici koji su njihovi članovi su izuzete iz ovog ugovora ukoliko statuti ili pravilnici zadruga sadrže odredbe koje imaju slične učinke kao i propisani ugovor.

U pogledu važnosti sireva s oznakama PDO (Protected Designation of Origin odnosno Oznaka izvornosti) i PGI (Protected Geographical Indication odnosno Oznaka zemljopisnog podrijetla), ponajprije za ranjive ruralne regije te kako bi se osigurala dodana vrijednost i kvaliteta, države članice imaju pravo primijeniti pravila za reguliranje nabave PDO/PGI sireva na zahtjev organizacije proizvođača, međugranske organizacije (interbranch organisation – IBO) ili skupine PDOI/PGI-ja. Dvije trećine proizvođača mlijeka moraju unaprijed dogovarati pravila pri čemu oni predstavljaju barem dvije trećine proizvodnje mlijeka a u slučaju IBO i skupina PDOI/PGI-ja, barem dvije trećine proizvođača sira koji predstavljanju barem dvije trećine proizvodnje sira. Nadalje, potrebno je ispuniti sklop uvjeta, prije svega kako bi se izbjeglo nanošenje štete trgovini ostalim proizvodima i kako bi se zaštitila manjinska prava. Države članice moraju obaviti provjere te su u slučaju nesukladnosti obvezne opozvati pravila.

Posebna EU pravila za međugranske organizacije u sektoru mlijeka i mljekarstva omogućuju sudionicima u nabavnom lancu mliječnih proizvoda da uspostave dijalog i provedu nekoliko aktivnosti koje će djelomično biti izuzete iz pravila natjecanja. Ove skupne aktivnosti se tiču, između ostalog, poboljšanja poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, promicanja, istraživanja, inovacija i poboljšanja kvalitete.

Kako bi se pobliže pratio razvoj tržišta nakon isteka režima kvote za mlijeko te u korist transparentnosti, pružit će se pravovremeni podaci o dostavljenim količinama mlijeka.

Mjere će se primjenjivati do sredine 2020. Komisija će u 2014. i 2018. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o situaciji na tržištu i provođenju mjera, posebno ocjenjujući učinak na proizvođače mlijeka i proizvodnju mlijeka u nerazvijenim regijama i pokrivajući potencijalne poticaje kojima se poljoprivrednike ohrabruje na sklapanje sporazuma o zajedničkoj proizvodnji.

Sporazum još mora biti formalizirati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, Vijeća ministara poljoprivrede i Komisije u skladu s odgovarajućim postupcima.

Predstavnici Mađarske poljoprivredne komore, Nacionalnog vijeća poljoprivrednih komora Poljske, Agrarne komore Republike Češke, Slovačke komore za poljoprivredu i hranu, Saveza rumunjskih poljoprivrednih proizvođača, Estonske poljoprivredne i gospodarske komore, Latvijskih poljoprivrednih nevladinih udruga, Litavskog udruženja poljoprivrednika te Hrvatske poljoprivredne komore okupili su se kako bi raspravili reakcije navedenih organizacija na zakonske prijedloge Komisije o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Članovi navedenih organizacija donijeli su zajednički stav o ključnim točkama predloženog novog zakonodavstva ZPP-a kako slijedi:

OPĆE NAPOMENE

Razdoblje od proteklih 5 godina važećih propisa ZPP-a pokazalo se razočaravajućim za većinu naših zemalja. Veličina i snaga naših poljoprivreda u većini su slučajeva izgubile uporište umjesto da se dalje razvijaju, sigurnost dohotka naših poljoprivrednika je oslabljena umjesto da se stabilizira.

Smatramo kako je veliki dio ovog fenomena usko vezan uz način na koji je postojeća ZPP osmišljena i na koji se provodi, s posebnim naglaskom na nemogućnost da osigura pravične uvjete za sve poljoprivrednike na zajedničkom tržištu te nemogućnost da ih na učinkovit način učini konkurentnima u odnosu na rivale iz trećih zemalja.

Iz tog su se razloga naše države nadale korjenitim promjenama u osmišljavanju nove ZPP za razdoblje 2014.-2020. Međutim, razočarani smo činjenicom kako trenutni prijedlog Komisije ne obuhvaća nikakve veće promjene smjera u odnosu na dosadašnji sustav.

Prijedlog Komisije u svojem sadašnjem obliku ne predviđa snažniju i konkurentniju europsku poljoprivredu – umjesto toga, poljoprivrednicima se nameću dodatni troškovi i različiti drugi administrativni tereti. Prijedlog ne donosi pojednostavljene i transparente nove propise – umjesto toga, dodatno komplicira postojeći sustav. Ne donosi novi, pošteniji sustav raspodjele sredstava – umjesto toga, još će se godinama nastaviti tolerirati povijesni referentni sustav uz još jedno prijelazno razdoblje. Potrebna nam je snažnija, jednostavnija i pravičnija zajednička poljoprivredna politika od one koju trenutno predlažeKomisija.

IZRAVNA PLAĆANJA

Proračun ZPP-a:

Cijenimo nastojanja Komisije da zadrži snažan proračun ZPP-a. Međutim, nominalno zamrzavanje proračuna ZPP-a, uz ostale predložene elemente koji smanjuju dohodak i povećavaju troškove (primjerice 30 % dodatnih plaćanja, 7 % ekološkog zemljišta na ugaru itd.) znači da će poljoprivrednici realno pretrpjeti veliki pad dohotka.

Raspodjela plaćanja:

Prijedlog Komisije u osnovi planira zadržati velike razlike između država članica u razini izravnih plaćanja dopuštanjem zadržavanja povijesnog referentnog sustava još mnogo godina, uz još jedno dugo prijelazno razdoblje. To se u potpunosti kosi s nekoliko službenih obećanja i političkih odluka donesenih u prošlosti s ciljem suzbijanja diskriminacije do kraja ovog proračunskog razdoblja. Stoga pozivamo Komisiju da ovo pitanje revidira i osmisli novi sustav izračuna nacionalnih omotnica u okviru prvog stupa koje su prihvatljive svim državama članicama. Novi sustav ne smije se više temeljiti na povijesnim referencama te ne smije uključivati daljnja prijelazna razdoblja. Vjerujemo kako samo na taj način možemo novu ZPP učiniti istinskom zajedničkom poljoprivrednom politikom na korist svim europskim poljoprivrednicima, bez diskriminacije.

Aktivni poljoprivrednici:

Suglasni smo s odlučnošću Komisije da osigura da sredstva ZPP-a dobiju oni koji se zaista bave poljoprivrednom proizvodnjom. S druge smo, pak, strane duboko zabrinuti kako predložena uniformna definicija ne uzima u obzir nacionalne razlike u proizvodnim strukturama. Postavljanje određenih kriterija koje moraju ispuniti sve države članice, istovremeno ostavljajući prostora za određenu fleksibilnost na nacionalnim razinama bolje bi služilo izvornom cilju. Također smatramo kako bi status „aktivnog“ poljoprivrednika morao uključivati stvarnu proizvodnju poljoprivrednih dobara.

Pojednostavljenje ZPP-a:

Komisija predlaže uvođenje dodatnih slojeva birokracije za poljoprivrednike i vlade. Unatoč Komisijinom prihvaćanju hitne potrebe za pojednostavljivanjem ZPP-a, njeni prijedlozi o višestrukoj sukladnosti, dodatnim plaćanjima, utvrđivanju maksimuma i definicija aktivnih poljoprivrednika učinit će sustav netransparentnim javnosti te daleko većim opterećenjem za poljoprivrednike i vlade.   Ukoliko prijedlog ne rezultira pojednostavljenjem, potrebno ga je preinačiti.

Utvrđivanje maksimuma:

Prijedlog Komisije za kompliciran sustav utvrđivanja maksimuma izravnih plaćanja destimulativno će djelovati na modernizaciju struktura poljoprivrednih gospodarstava. Time će se kazniti poljoprivrednike koji su već uložili trud da ostvare ekonomije razmjera te diskriminirati poljoprivredna gospodarstva koja koriste ugovornu radnu snagu. Stoga odbijamo utvrđivanje maksimuma.

Dodatna plaćanja:

Prijedlog Komisije o dodatnim plaćanjima u okviru prvog stupa imat će iznimno negativan utjecaj kako na poljoprivrednike, tako i na potrošače, uz tek slabo jamstvo dobrobiti za okoliš. Nametanje jednakih zahtjeva za 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u vrlo različitim situacijama vjerojatno je najneučinkovitiji način postizanja dobrobiti za okoliš. Poljoprivrednicima mora biti omogućeno da odaberu mjere koje najbolje odgovaraju stanju njihovog poljoprivrednog gospodarstva i lokalnim uvjetima. Pozivamo na reviziju svih mjera dodatnih plaćanja te njihovo premještanje u drugi stup bez smanjenja financiranja za prvi stup te uz uvjet ukidanja određivanja maksimuma. Mjere dodatnog plaćanja moraju biti uvedene na dobrovoljnoj osnovi.

Proizvodno vezana plaćanja

Pozdravljamo mogućnost korištenja do 10% nacionalne omotnice za osiguravanje ograničenih proizvodno vezanih plaćanja, ali pozivamo na veću nacionalnu fleksibilnost u korištenju ove mjere. Države članice morale bi imati slobodu da odrede sektore koji bi imali koristi, umjesto definiranja popisa prihvatljivih sektora na razini EU (čl. 38.) Potrebno je dopustiti više maksimalne iznose potpora za najosjetljivije sektore.

Višestruka sukladnost

Potrebno je značajno pojednostaviti cjelokupni regulatorni sustav višestruke sukladnosti s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja na poljoprivrednike uz posebno vođenje računa o postupku izračuna sankcija. Postoji i velika potreba za pojednostavljenjem i postizanjem veće uravnoteženosti obveznih pravila širom EU. Proizvodi koji ulaze u EU iz trećih zemalja trebali bi ispunjavati jednake proizvodne zahtjeve kao i oni kojima podliježu proizvođači u EU.

Ne podržavamo nadopunu prijedloga Direktivama o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda (2000/60/EZ) te o utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (2009/128/EZ). Okvir za vode se, prema našem mišljenju, već provodi kroz niz zakona u svim državama članicama. S druge, pak, strane smatramo kako bi uvođenje direktive o pesticidima na višestruku sukladnost u ovom trenutku bilo znatno preuranjeno.

Potpore za mlade poljoprivrednike i male poljoprivrednike

Prepoznajemo napore Komisije za pojednostavljenje uvođenjem potpora za male poljoprivrednike, ali je nužno da iste budu popraćene mjerama za podršku profitabilnosti malih poljoprivrednika te da potiču strukturnu reformu.

Podržavamo namjeru Komisije da poljoprivredi privuče mlade nove članove. Smatramo, međutim, kako stvarnu prepreku mladim poljoprivrednicima predstavlja niska razina dohotka i profitabilnosti poljoprivrednih gospodarstava na tržištu.

ORGANIZACIJA ZAJEDNIČKOG TRŽIŠTA

Tržišne mjere

Potrebno je zadržati i učinkovito upravljati povratom izvoznih carina u trgovanju s trećim zemljama. Ne dopuštamo da prijedlozi oslabe i zakompliciraju postojeći sustav unatoč načelima iznesenim u izmjenama Lisabonskog ugovora. Daljnje žurno i neopravdano ukidanje tržišnih mjera nanijet će teške gubitke proizvođačima, prerađivačima i potrošačima jer slaba sigurnosna mreža nije u stanju spriječiti ekstremne fluktuacije cijena. Stoga predlažemo jačanje ovih alata, prvenstveno na području intervencija na tržištu žitarica. Pozivamo na sveobuhvatno ažuriranje interventnih referentnih cijena i njihovu prilagodbu današnjim uvjetima na tržištu.

Pozivamo na zadržavanje mliječnih kvota, šećernih kvota i prava na sadnju za sektor vinarstva barem do 2020. godine. (Uz ograničenja koja se odnose na mliječne kvote iz Estonije, na mliječne i šećerne kvote iz Latvije te na prava na sadnju iz Hrvatske.)

Protivimo se povlačenju programa potpore za mlijeko u prahu za stočnu hranu i kazein.

Organizacije proizvođača

Pozdravljamo širenje pokrivenosti proizvoda za priznavanje organizacija proizvođača i njihovih udruženja te međugranskih organizacija. Zabrinuti smo, međutim, što se predlaže da uvjeti i postupci priznavanja organizacija proizvođača budu u potpunosti u nadležnosti Komisije. To bi onemogućilo odgovarajuću kontrolu i nadzor te stoga prijedlog ne prihvaćamo.

Organizacijama proizvođača potrebno je jamčiti „pravnu sigurnost“ u odnosu na zakone o tržišnom natjecanju Zajednice kako bi se mogle konsolidirati i tako postati učinkovitije na tržištu. Važno je da se podrška skupinama proizvođača ne ograničava na one koji su definirani kao mali i srednji poduzetnici, pa se potiču i veće skupine.

Ako se postojeći propisi vezani uz organizacije proizvođača iz sektora voća i povrća premjeste u drugi stup, potrebna je kompenzacija za njihovu samostalnu podršku ulaganju koja će se izgubiti.

Organizacije proizvođača i međugranske organizacije potrebno je u potpunosti podupirati u okviru prvog stupa.

RURALNI RAZVOJ

Opće napomene

Komisija predlaže raspodjelu 50% proračuna za ruralni razvoj na temelju „novih, objektivnih kriterija“ koji će biti definirani kasnije, uz mogućnost razlike od +/- 10 % u odnosu na postojeće razine potpora nacionalnom ruralnom razvoju. Iznimno smo zabrinuti zbog nedostatka jasne definicije ovih kriterija te ne prihvaćamo nikakvo smanjenje sredstava za ruralni razvoj za države članice ispod prosječne razine EU razvoja. Nova raspodjela sredstava za ruralni razvoj ne smije rezultirati bilo kakvim razlikama među državama članicama, naročito u korist razvijenijih zemalja na štetu onih manje razvijenih.

Također predlažemo da se dopusti preraspodjela 10% ukupnog iznosa nacionalnih omotnica između prvog i drugog stupa, sukladno odlukama samih država članica.

Plaćanja za područja s otežanim uvjetima proizvodnje

Smatramo kako je važno da u budućnosti i plaćanja za područja s otežanim uvjetima proizvodnje primaju samo aktivni poljoprivrednici. Također predlažemo da se prag prihvatljivosti za potpore područjima s otežanim uvjetima proizvodnje snizi na 50% umjesto 60% koliko predlaže Komisija. Nadalje, ne možemo dopustiti nikakva smanjenja plaćanja koja se temelje na veličini poljoprivrednih gospodarstava.

Trenutno se sva plaćanja za područja s otežanim uvjetima proizvodnje vrše u okviru drugog stupa. Komisija sada predlaže da države članice mogu koristiti do 5% sredstava za izravna plaćanja kako bi provele plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima. To rezultira činjenicom da poljoprivrednici, rezanjem njihovih izravnih plaćanja, plaćaju za mjere koje je ranije financirao EAFRD. Ne vidimo nikakvo opravdanje za ovo te smatramo kako bi ove mjere i dalje trebale biti u potpunosti pokrivene prvim stupom.

Upravljanje rizicima

Pozdravljamo zadržavanje postojećih mjera upravljanja rizicima te uvođenje dodatnog dobrovoljnog alata za stabilizaciju dohotka. Potrebno je, međutim, dodatno istražiti u okviru kojeg bi stupa isti trebao biti uveden te kako razraditi detalje provedbe. U okviru navedene mjere, tražimo kompenzaciju za uplate osiguranja poljoprivrednika s ciljem osiguravanja odgovarajućeg upravljanja rizicima te da se njihovi obvezni vlastiti doprinosi smanje na 10%. 

Reformirani CAP će omogućiti promicanje inovacija, jačanje ekonomske i gospodarske konkurentnosti poljoprivrednog sektora, borbu protiv klimatskih promjena te održivu zaposlenost i rast. Na taj će način reformirani CAP dati presudan doprinos strategiji Europa 2020.

Deset ključnih točaka reforme

Glavne financijske korekcije

Prema toj odluci financijska sredstva bit će vraćena iz Danske, Njemačke, Grčke, Španjolske, Italije, Cipra, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Finske, Švedske i Velike Britanije. Najveće su pojedinačne korekcije sljedeće:

• 76.6 milijuna € bit će naplaćeno Švedskoj zbog grešaka u  ARKOD-u, administrativne kontrole i kazne za plaćanja po površini, uključujući mjere ruralnog razvoja koje se plaćaju po jedinici površine;
• 70.9 milijuna € bit će naplaćeno Italiji zbog kašnjenja s kontrolama u mliječnom sektoru;
• 22.3 milijuna € bit će naplaćeno Danskoj zbog grešaka u ARKOD-u, provjere na terenu i izračuna kazni;

Detalji pojedinačne korekcije, prema zemljama članicama i prema sektoru prikazani su u priloženim tabelama (dodatak I i II).

Pozadina događaja

Zemlje članice EU odgovorne su za vođenje većine uplata u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, uglavnom preko agencija za plaćanje. Također su zadužene za kontrole, primjerice provjerom zahtjeva poljoprivrednika za izravna plaćanja. Komisija svake godine provede više od 100 revizija, provjeravajući kako zemlja članica provodi nadzor, kao i to da su njezine reakcije na nedostatke adekvatne, i ima ovlasti da retrogradno povuče sredstva pokažu li revizije da reakcije zemlje članice nisu dovoljno jamstvo da će EU fondovi biti valjano utrošeni.

Dodatak I: Obračun troškova za EAGF i EAFRD – Korekcije po zemlji članici

 Izvor: Europska komisija

– poboljšati konkurentnost poljoprivrednog sektora i povećati vrijednost njegovog udjela u prehrambenom lancu, oboje iz razloga što je poljoprivredni sektor visoko fragmentiran u usporedbi sa ostalim sektorima prehrambenog lanca, koji su bolje organizirani te posljedično posjeduju i jaču pregovaračku moć. Nadalje, dok su poljoprivrednici u Europi suočeni s konkurencijom svjetskog tržišta, građani Europe od njih istovremeno zahtijevaju da poštuju visoke standarde iz područja zaštite okoliša, sigurnosti i kvalitete hrane te dobrobiti životinja.

– kompenzirati za poteškoće u proizvodnji na područjima s posebnim prirodnim ograničenjima (otežanim uvjetima gospodarenja), iz razloga što na istima postoji povećani rizik od napuštanja poljoprivrednih zemljišta (djelatnosti).

– poticati "zeleni rast" kroz inovacije koje zahtijevaju usvajanje novih tehnologija, razvijanje novih proizvoda, mijenjanje postupaka proizvodnje te podržavanje novih obrazaca potražnje, posebice u kontekstu novonastale bio-ekonomije.

– nastaviti ublažavanje klimatskih promjena i prilagoditi aktivnosti u svrhu omogućavanja prilagodbe poljoprivrede na spomenute promjene. Budući da je poljoprivreda posebno ranjiva na utjecaj klimatskih promjena, bolja prilagodba ovog sektora na učinke ekstremnih vremenskih fluktuacija, također može smanjiti negativne učinke spomenutih promjena.

Cilj 3: Uravnotežen teritorijalni razvoj

– u svrhu poboljšanja ruralnog gospodarstva i promicanja raznolikosti, omogućiti lokalnim čimbenicima potpuno iskorištavanje svojih potencijala te optimizirati uporabu dodatnih lokalnih resursa.

– razmotriti mogućnosti strukturalne raznolikosti u poljoprivrednim sustavima, poboljšati uvjete za mala poljoprivredna gospodarstva i razviti lokalna tržišta iz razloga što u Europi heterogene strukture poljoprivrednog gospodarstva i sustava proizvodnje, doprinose atraktivnosti i identitetu ruralnih područja.

Postizanje svih navedenih ciljeva, zahtijevat će dodjelu javne potpore poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima. Politike definirane na europskoj razini su stoga potrebne u svrhu osiguravanja pravičnih uvjeta s zajedničkim ciljevima, načelima i pravilima. Poljoprivredna politika oblikovana na EU razini, također omogućuje učinkovitije korištenje proračunskih sredstava nego postojanje različitih državnih politika. Povrh interesa jedinstvenog tržišta, na transnacionalnoj razini se učinkovitije rješavaju i neki drugi ciljevi, npr. povezanost između zemalja članica EU i regija, prekogranični ekološki problemi te globalni izazovi, poput klimatskih promjena, upravljanje vodama i biološka raznolikost, zdravlje i dobrobit životinja, sigurnost hrane i hrane za životinje, biljno zdravstvo, javno zdravstvo, kao i interesi potrošača.

– osnovne dohodovne potpore kroz odobravanje nevezanih izravnih plaćanja, osiguravajući jedinstvenu razinu obvezatne podrške svim poljoprivrednicima u zemljama članicama EU (ili u regiji), temeljenu na prenosivim pravima koje je potrebno uskladiti s prikladnim poljoprivrednim zemljištem, kao i udovoljiti zahtjevima višestruke sukladnosti. Uvođenje gornje granice financijskih sredstava predviđenih za izravna plaćanja velikim privatnim gospodarstvima ("capping"), svakako treba uzeti u obzir u kontekstu poboljšanja raspodjele sredstava među poljoprivrednicima. Nesrazmjerni rezultati na velikim gospodarstvima s velikim brojem uposlenika, mogli bi se ublažiti plaćanjem uposlenih po kriteriju učinka njihovog rada.

– pojačanje učinkovitosti CAP-a na polju okoliša kroz obaveznu komponentu izravnih plaćanja "ozelenjavanje" i to putem podupiranja okolišnih mjera koje su primjenjive na području cijele EU. Prioritet bi trebale imati aktivnosti koje doprinose realizaciji klimatskih i političkih ciljeva. Ovdje govorimo o jednostavnim, općenitim, izvan-ugovornim i godišnjim aktivnostima iz područja okoliša, koje nadilaze višestruku sukladnost, a povezane su s poljoprivredom (npr. trajni pašnjak, zeleni pokrov, plodored i ekološko zemljište na ugaru). Dodatno napominjemo kako bi se trebala razmotriti mogućnost uključivanja zahtjeva postojećeg područja Natura 2000 te poboljšanje određenih čimbenika GAEC normi.

– promoviranje održivog razvoja poljoprivrede na područjima s posebnim prirodnim ograničenjima, na način da se za poljoprivrednike na spomenutim područjima osiguraju dodatne dohodovne potpore u obliku "područnih" isplata, kao dopuna potpori koja se dodjeljuje iz 2. stupa.

– u svrhu razmatranja specifičnih problema u određenim regijama gdje se za određene vrste poljoprivrede smatra da su od posebnog ekonomskog i društvenog značaja, i nadalje se može odobravati "kombinirana potpora" sa jasno definiranim ograničenjima (uz potporu koja se dodjeljuje na osnovi "fiksnih područja", po kriteriju prinosa ili broja grla).

– u svrhu jačanja konkurentnosti, oživljavanja ruralnih područja te smanjivanja birokracije,  sadašnji režim je potrebno zamijeniti jednostavnim i specifičnim programima potpore za mala poljoprivredna gospodarstva.

– pojednostaviti propise višestruke sukladnosti na način da se za poljoprivrednike i administraciju donesu jednostavniji i opsežniji propisi, a da se pri tome ne naruši koncept višestruke sukladnosti. Uključivanje Okvirne direktive o vodama u kontekst višestruke sukladnosti, razmatrat će se tek pošto se ista provede te se posljedično identificiraju operativna zaduženja poljoprivrednika.

Potencijalna prilagodba može uključivati produljeno intervencijsko razdoblje, uporabu klauzule o poremećaju (na tržištu) i privatno skladištenje ostalih proizvoda, kao i neke druge izmjene u svrhu jačanja učinkovitosti i poboljšanja kontrola. Navedene tržišne mjere, što se posebice odnosi na sredstvo za intervenciju, trebaju se isključivo koristiti kao sigurnosna mreža u slučaju kriza cijena i potencijalnog poremećaja tržišta. Prijedlog revidirane politike kvalitete će biti predstavljen do kraja 2010. godine, s ciljem stvaranja boljih mogućnosti za poljoprivrednike da svoje proizvode specifičnih svojstava i kvalitete predstave potrošačima.

Zaključno, neophodno je poboljšati funkcioniranje opskrbnog lanca hrane. Dugoročni izgledi poljoprivrede, neće se poboljšati ako se poljoprivrednicima ne omogući zaustavljanje stalnog trenda smanjenja njihovog udjela u dodatnoj vrijednosti koju ostvaruje opskrbni lanac hrane. Činjenično govoreći, udio poljoprivrede u opskrbnom lancu hrane se smanjio sa 29% u 2000. godini na 24% u 2005. godini, dok se u istom vremenskom razdoblju udio prehrambene industrije, veleprodaje i sektora za distribuciju povećao.

Bez uspostavljenog kvalitetnog sustava za prenošenje tržišnih signala, ugroženi su dugoročni izgledi poljoprivrednog sektora i njegovog udjela u dodatnoj vrijednosti koju ostvaruje opskrbni lanac hrane. Ključna interesna pitanja čine postojeća neravnoteža u pregovaračkoj moći unutar lanca, razina konkurentnosti u svakoj fazi u lancu, ugovorni odnosi, potreba za restrukturiranjem i konsolidacijom poljoprivrednog sektora, transparentnost i funkcioniranje poljoprivrednih proizvoda na tržištu prerađevina.

• Hrvatska loza,
• Hrvatska travarica,
• Hrvatski pelinkovac,
• Hrvatska stara šljivovica,
• Slavonska šljivovica  
• Zadarski maraschino.