EU, Vijest

Predstavnici Mađarske poljoprivredne komore, Nacionalnog vijeća poljoprivrednih komora Poljske, Agrarne komore Republike Češke, Slovačke komore za poljoprivredu i hranu, Saveza rumunjskih poljoprivrednih proizvođača, Estonske poljoprivredne i gospodarske komore, Latvijskih poljoprivrednih nevladinih udruga, Litavskog udruženja poljoprivrednika te Hrvatske poljoprivredne komore okupili su se kako bi raspravili reakcije navedenih organizacija na zakonske prijedloge Komisije o budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Članovi navedenih organizacija donijeli su zajednički stav o ključnim točkama predloženog novog zakonodavstva ZPP-a kako slijedi:

OPĆE NAPOMENE

Razdoblje od proteklih 5 godina važećih propisa ZPP-a pokazalo se razočaravajućim za većinu naših zemalja. Veličina i snaga naših poljoprivreda u većini su slučajeva izgubile uporište umjesto da se dalje razvijaju, sigurnost dohotka naših poljoprivrednika je oslabljena umjesto da se stabilizira.

Smatramo kako je veliki dio ovog fenomena usko vezan uz način na koji je postojeća ZPP osmišljena i na koji se provodi, s posebnim naglaskom na nemogućnost da osigura pravične uvjete za sve poljoprivrednike na zajedničkom tržištu te nemogućnost da ih na učinkovit način učini konkurentnima u odnosu na rivale iz trećih zemalja.

Iz tog su se razloga naše države nadale korjenitim promjenama u osmišljavanju nove ZPP za razdoblje 2014.-2020. Međutim, razočarani smo činjenicom kako trenutni prijedlog Komisije ne obuhvaća nikakve veće promjene smjera u odnosu na dosadašnji sustav.

Prijedlog Komisije u svojem sadašnjem obliku ne predviđa snažniju i konkurentniju europsku poljoprivredu – umjesto toga, poljoprivrednicima se nameću dodatni troškovi i različiti drugi administrativni tereti. Prijedlog ne donosi pojednostavljene i transparente nove propise – umjesto toga, dodatno komplicira postojeći sustav. Ne donosi novi, pošteniji sustav raspodjele sredstava – umjesto toga, još će se godinama nastaviti tolerirati povijesni referentni sustav uz još jedno prijelazno razdoblje. Potrebna nam je snažnija, jednostavnija i pravičnija zajednička poljoprivredna politika od one koju trenutno predlažeKomisija.

IZRAVNA PLAĆANJA

Proračun ZPP-a:

Cijenimo nastojanja Komisije da zadrži snažan proračun ZPP-a. Međutim, nominalno zamrzavanje proračuna ZPP-a, uz ostale predložene elemente koji smanjuju dohodak i povećavaju troškove (primjerice 30 % dodatnih plaćanja, 7 % ekološkog zemljišta na ugaru itd.) znači da će poljoprivrednici realno pretrpjeti veliki pad dohotka.

Raspodjela plaćanja:

Prijedlog Komisije u osnovi planira zadržati velike razlike između država članica u razini izravnih plaćanja dopuštanjem zadržavanja povijesnog referentnog sustava još mnogo godina, uz još jedno dugo prijelazno razdoblje. To se u potpunosti kosi s nekoliko službenih obećanja i političkih odluka donesenih u prošlosti s ciljem suzbijanja diskriminacije do kraja ovog proračunskog razdoblja. Stoga pozivamo Komisiju da ovo pitanje revidira i osmisli novi sustav izračuna nacionalnih omotnica u okviru prvog stupa koje su prihvatljive svim državama članicama. Novi sustav ne smije se više temeljiti na povijesnim referencama te ne smije uključivati daljnja prijelazna razdoblja. Vjerujemo kako samo na taj način možemo novu ZPP učiniti istinskom zajedničkom poljoprivrednom politikom na korist svim europskim poljoprivrednicima, bez diskriminacije.

Aktivni poljoprivrednici:

Suglasni smo s odlučnošću Komisije da osigura da sredstva ZPP-a dobiju oni koji se zaista bave poljoprivrednom proizvodnjom. S druge smo, pak, strane duboko zabrinuti kako predložena uniformna definicija ne uzima u obzir nacionalne razlike u proizvodnim strukturama. Postavljanje određenih kriterija koje moraju ispuniti sve države članice, istovremeno ostavljajući prostora za određenu fleksibilnost na nacionalnim razinama bolje bi služilo izvornom cilju. Također smatramo kako bi status „aktivnog“ poljoprivrednika morao uključivati stvarnu proizvodnju poljoprivrednih dobara.

Pojednostavljenje ZPP-a:

Komisija predlaže uvođenje dodatnih slojeva birokracije za poljoprivrednike i vlade. Unatoč Komisijinom prihvaćanju hitne potrebe za pojednostavljivanjem ZPP-a, njeni prijedlozi o višestrukoj sukladnosti, dodatnim plaćanjima, utvrđivanju maksimuma i definicija aktivnih poljoprivrednika učinit će sustav netransparentnim javnosti te daleko većim opterećenjem za poljoprivrednike i vlade.   Ukoliko prijedlog ne rezultira pojednostavljenjem, potrebno ga je preinačiti.

Utvrđivanje maksimuma:

Prijedlog Komisije za kompliciran sustav utvrđivanja maksimuma izravnih plaćanja destimulativno će djelovati na modernizaciju struktura poljoprivrednih gospodarstava. Time će se kazniti poljoprivrednike koji su već uložili trud da ostvare ekonomije razmjera te diskriminirati poljoprivredna gospodarstva koja koriste ugovornu radnu snagu. Stoga odbijamo utvrđivanje maksimuma.

Dodatna plaćanja:

Prijedlog Komisije o dodatnim plaćanjima u okviru prvog stupa imat će iznimno negativan utjecaj kako na poljoprivrednike, tako i na potrošače, uz tek slabo jamstvo dobrobiti za okoliš. Nametanje jednakih zahtjeva za 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u vrlo različitim situacijama vjerojatno je najneučinkovitiji način postizanja dobrobiti za okoliš. Poljoprivrednicima mora biti omogućeno da odaberu mjere koje najbolje odgovaraju stanju njihovog poljoprivrednog gospodarstva i lokalnim uvjetima. Pozivamo na reviziju svih mjera dodatnih plaćanja te njihovo premještanje u drugi stup bez smanjenja financiranja za prvi stup te uz uvjet ukidanja određivanja maksimuma. Mjere dodatnog plaćanja moraju biti uvedene na dobrovoljnoj osnovi.

Proizvodno vezana plaćanja

Pozdravljamo mogućnost korištenja do 10% nacionalne omotnice za osiguravanje ograničenih proizvodno vezanih plaćanja, ali pozivamo na veću nacionalnu fleksibilnost u korištenju ove mjere. Države članice morale bi imati slobodu da odrede sektore koji bi imali koristi, umjesto definiranja popisa prihvatljivih sektora na razini EU (čl. 38.) Potrebno je dopustiti više maksimalne iznose potpora za najosjetljivije sektore.

Višestruka sukladnost

Potrebno je značajno pojednostaviti cjelokupni regulatorni sustav višestruke sukladnosti s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja na poljoprivrednike uz posebno vođenje računa o postupku izračuna sankcija. Postoji i velika potreba za pojednostavljenjem i postizanjem veće uravnoteženosti obveznih pravila širom EU. Proizvodi koji ulaze u EU iz trećih zemalja trebali bi ispunjavati jednake proizvodne zahtjeve kao i oni kojima podliježu proizvođači u EU.

Ne podržavamo nadopunu prijedloga Direktivama o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda (2000/60/EZ) te o utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (2009/128/EZ). Okvir za vode se, prema našem mišljenju, već provodi kroz niz zakona u svim državama članicama. S druge, pak, strane smatramo kako bi uvođenje direktive o pesticidima na višestruku sukladnost u ovom trenutku bilo znatno preuranjeno.

Potpore za mlade poljoprivrednike i male poljoprivrednike

Prepoznajemo napore Komisije za pojednostavljenje uvođenjem potpora za male poljoprivrednike, ali je nužno da iste budu popraćene mjerama za podršku profitabilnosti malih poljoprivrednika te da potiču strukturnu reformu.

Podržavamo namjeru Komisije da poljoprivredi privuče mlade nove članove. Smatramo, međutim, kako stvarnu prepreku mladim poljoprivrednicima predstavlja niska razina dohotka i profitabilnosti poljoprivrednih gospodarstava na tržištu.

ORGANIZACIJA ZAJEDNIČKOG TRŽIŠTA

Tržišne mjere

Potrebno je zadržati i učinkovito upravljati povratom izvoznih carina u trgovanju s trećim zemljama. Ne dopuštamo da prijedlozi oslabe i zakompliciraju postojeći sustav unatoč načelima iznesenim u izmjenama Lisabonskog ugovora. Daljnje žurno i neopravdano ukidanje tržišnih mjera nanijet će teške gubitke proizvođačima, prerađivačima i potrošačima jer slaba sigurnosna mreža nije u stanju spriječiti ekstremne fluktuacije cijena. Stoga predlažemo jačanje ovih alata, prvenstveno na području intervencija na tržištu žitarica. Pozivamo na sveobuhvatno ažuriranje interventnih referentnih cijena i njihovu prilagodbu današnjim uvjetima na tržištu.

Pozivamo na zadržavanje mliječnih kvota, šećernih kvota i prava na sadnju za sektor vinarstva barem do 2020. godine. (Uz ograničenja koja se odnose na mliječne kvote iz Estonije, na mliječne i šećerne kvote iz Latvije te na prava na sadnju iz Hrvatske.)

Protivimo se povlačenju programa potpore za mlijeko u prahu za stočnu hranu i kazein.

Organizacije proizvođača

Pozdravljamo širenje pokrivenosti proizvoda za priznavanje organizacija proizvođača i njihovih udruženja te međugranskih organizacija. Zabrinuti smo, međutim, što se predlaže da uvjeti i postupci priznavanja organizacija proizvođača budu u potpunosti u nadležnosti Komisije. To bi onemogućilo odgovarajuću kontrolu i nadzor te stoga prijedlog ne prihvaćamo.

Organizacijama proizvođača potrebno je jamčiti „pravnu sigurnost“ u odnosu na zakone o tržišnom natjecanju Zajednice kako bi se mogle konsolidirati i tako postati učinkovitije na tržištu. Važno je da se podrška skupinama proizvođača ne ograničava na one koji su definirani kao mali i srednji poduzetnici, pa se potiču i veće skupine.

Ako se postojeći propisi vezani uz organizacije proizvođača iz sektora voća i povrća premjeste u drugi stup, potrebna je kompenzacija za njihovu samostalnu podršku ulaganju koja će se izgubiti.

Organizacije proizvođača i međugranske organizacije potrebno je u potpunosti podupirati u okviru prvog stupa.

RURALNI RAZVOJ

Opće napomene

Komisija predlaže raspodjelu 50% proračuna za ruralni razvoj na temelju „novih, objektivnih kriterija“ koji će biti definirani kasnije, uz mogućnost razlike od +/- 10 % u odnosu na postojeće razine potpora nacionalnom ruralnom razvoju. Iznimno smo zabrinuti zbog nedostatka jasne definicije ovih kriterija te ne prihvaćamo nikakvo smanjenje sredstava za ruralni razvoj za države članice ispod prosječne razine EU razvoja. Nova raspodjela sredstava za ruralni razvoj ne smije rezultirati bilo kakvim razlikama među državama članicama, naročito u korist razvijenijih zemalja na štetu onih manje razvijenih.

Također predlažemo da se dopusti preraspodjela 10% ukupnog iznosa nacionalnih omotnica između prvog i drugog stupa, sukladno odlukama samih država članica.

Plaćanja za područja s otežanim uvjetima proizvodnje

Smatramo kako je važno da u budućnosti i plaćanja za područja s otežanim uvjetima proizvodnje primaju samo aktivni poljoprivrednici. Također predlažemo da se prag prihvatljivosti za potpore područjima s otežanim uvjetima proizvodnje snizi na 50% umjesto 60% koliko predlaže Komisija. Nadalje, ne možemo dopustiti nikakva smanjenja plaćanja koja se temelje na veličini poljoprivrednih gospodarstava.

Trenutno se sva plaćanja za područja s otežanim uvjetima proizvodnje vrše u okviru drugog stupa. Komisija sada predlaže da države članice mogu koristiti do 5% sredstava za izravna plaćanja kako bi provele plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima. To rezultira činjenicom da poljoprivrednici, rezanjem njihovih izravnih plaćanja, plaćaju za mjere koje je ranije financirao EAFRD. Ne vidimo nikakvo opravdanje za ovo te smatramo kako bi ove mjere i dalje trebale biti u potpunosti pokrivene prvim stupom.

Upravljanje rizicima

Pozdravljamo zadržavanje postojećih mjera upravljanja rizicima te uvođenje dodatnog dobrovoljnog alata za stabilizaciju dohotka. Potrebno je, međutim, dodatno istražiti u okviru kojeg bi stupa isti trebao biti uveden te kako razraditi detalje provedbe. U okviru navedene mjere, tražimo kompenzaciju za uplate osiguranja poljoprivrednika s ciljem osiguravanja odgovarajućeg upravljanja rizicima te da se njihovi obvezni vlastiti doprinosi smanje na 10%.