Obavijest proizvođačima kukuruza o mogućnostima suzbijanja korova primjenom zemljišnih herbicida
Sjetva kukuruza na području Međimurske županije ove godine je počela značajno ranije nego protekle 2023. godine: najviše dnevne temperature zraka obilježile razdoblje u posljednja tri tjedna: od 27.3. do 15.4. 2024. svakodnevno s vrijednostima u hladovini od 16,7° do 30,5°C! Stoga je temperatura tla u istom razdoblju na dubini 7 cm u porastu s 11,5° na 19,0°C a vlažnost zemljišta je u padu sa 37,3 % na 24,2 %! Oborina na području Županije nije bilo u proteklih 14 dana! U takvim uvjetima proizvođači kukuruza na većini površina obavljaju sjetvu kukuruza već prije blagdana Svetog Jurja (23.4.)!
Nakon dužeg iznadprosječno toplog i suhog razdoblja za ovaj dio kalendarske godine tijekom današnjih sati očekujemo promjenu vremena, uz sjeverna zračna strujanja i 15-ak mm oborina! Temperature zraka će u narednih tjedan značajno pasti u odnosnu na prethodno razdoblje: dnevne će vrijednosti biti 12-15°C, ali jutra vrlo svježa (1-5°C)! Moguće su nove oborine i tijekom narednog vikenda (20.4./21.4.)!
Na poljima gdje su usjevi kukuruza već posijani moguće je u narednom razdoblju, prije nicanja, planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.
Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em) (trenutno je vlažnost zemljišta, uz najavljene oborine, optimalna za djelotvornost ove skupine)!
Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, soju, mrkvu i slično).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.