Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Sredina i druga polovica kolovoza je kritično razdoblje u zdravstvenoj zaštiti krizantema, a zbog neobično vlažnog, kišovitog i sparnog razdoblja, prije dvanaest dana (31.7.) i početkom treće dekade mjeseca srpnja (21.7.) upućena su upozorenja o mogućoj pojavi gljivičnih i bakterijskih bolesti krizantema tijekom 2023. sezone. Vrlo je velika opasnost od pojave i razvoja najpoznatije gljivične bolesti krizantema: bijele hrđe (Puccinia horiana)! Zadnju dekadu mjeseca srpnja i prvi tjedan kolovoza o.g. obilježio je neobično kišovito, vlažno i sparno razdoblje! Kiša je u danima 30.7.-06.8. 2023. padala svakodnevno, te je u središnjem dijelu Županije u navedenom razdoblju zabilježeno 79,6 mm oborina. Prema najavama manje količine oborina zabilježene su tijekom protekla dva dana (u količinama najčešće od 1,2 mm do 6,6 mm), pe je time nastavljen trend iznadprosječno vlažnog (kišovitog) razdoblje iz proteklog mjeseca srpnja!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika krizantema u prvoj dekadi mjeseca kolovoza 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 11.8. 2023. u 6.00 sati):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

Noći su posljednjih šest jutra nešto svježije, uz najniže vrijednosti na većini mjernih mjesta u rasponu 9,9-14,9°C! U istom je razdoblju vrlo sparno, uz dnevne vrijednosti vlažnosti zraka posljednja dva tjedna blizu riječnih dolina od 71,6 do 99,8 %. U narednim danima očekujemo da najviše dnevne temperature rastu na vrijednosti 28-33°C! Zbog razlike u temperaturi zraka između dana i noći, nastavlja se trend jutarnjih rosa i pojava sumaglice uz riječne doline, što značajno utječe na zadržavanje vlage na biljnim organima (vidi Tablicu 1.)!

Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod biljaka određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna, a tada prema višegodišnjim prosjecima povremeno očekujemo kasno-ljetne ciklone koje donose kišne dane i povišenu vlagu zraka. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i učestale rose i/ili magle, koje tijekom kolovoza i početkom rujna često nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka!

Zbog topline i dugotrajnijeg zadržavanja vlage na biljkama (rosa, magla), obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Stoga u narednim zaštitama preporučujemo redovito primjenjivati dovoljno učinkovite i dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana), protiv koje tijekom uzgoja krizantema provodimo najveći broj usmjerenih zaštita primjenom različitih fungicida. U relativno kratkom razdoblju bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive sorte krizantema. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svjetlo-zelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Tkivo pjega može biti malo “udubljeno” (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele “izrasline”, veličine 0,5-3 mm,  po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka) i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i više-manje “sistemične” djelatne tvari (npr. metiram, kaptan, folpet, azoksistrobin, trifloksistrobin, tetrakonazol, penkonazol, ciazofamid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide. Iskustva potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija spomenutih fungicida (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha).

 Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog najavljenih visokih temperatura zraka u narednom razdoblju raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Tijekom većeg dijela proteklog mjeseca srpnja i u prvoj dekadi kolovoza o.g. bilježimo aktivnost leptira sovica (Noctuidae), dok brojniju pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) još nismo zabilježili! Toplo i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia).

Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, vješati i redovito mijenjati žute i plave ljepljive ploče iznad krizantema, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr