Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje, a koje za berbu dospijevaju krajem ljeta i/ili početkom jeseni proteklo je 13 dana (28.7. 2023.). Zadnju dekadu mjeseca srpnja i prvi tjedan kolovoza o.g. obilježio je neobično kišovito, vlažno i sparno razdoblje! Kiša je u danima 30.7.-06.8. 2023. padala svakodnevno, te je u središnjem dijelu Županije u navedenom razdoblju zabilježeno 79,6 mm oborina (vidi Tablicu 1.). Prema najavama manje količine oborina zabilježene su tijekom jučerašnjeg poslijepodneva i protekle noći, pe je time nastavljen trend iznadprosječno vlažnog (kišovitog) razdoblje iz proteklog mjeseca srpnja!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika povrtnih kupusnjača u prvoj dekadi mjeseca kolovoza 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 10.8. 2023. u 6.00 sati):

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  67,6 mm 6.330 minuta 71,00 % 17,75°C
M. Središće 76,8 mm 5.205 minuta 87,72 % 17,73°C
Kotoriba 38,6 mm 5.105 minuta 85,00 % 18,22°C
Donja Dubrava 47,0 mm 6.500 minuta 82,20 % 18,36°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!

 

Noći su posljednja pet jutra nešto svježije, uz najniže vrijednosti na većini mjernih mjesta u rasponu 9,9-14,9°C! U istom je razdoblju vrlo vrlo sparno, uz dnevne vrijednosti vlažnosti zraka posljednjih 13 dana blizu riječnih dolina od 71,6 do 99,8 %. U narednim danima očekujemo da najviše dnevne temperature rastu na vrijednosti 28-33°C! Zbog razlike u temperaturi zraka između dana i noći, nastavlja se trend jutarnjih rosa i pojava sumaglice uz riječne doline!

U ljetnom uzgoju povrtnih kupusnjača gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama bilježimo pojavu kupusnih buhača (Phyllotreta spp.), kupusne brašnene lisne uši (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), poljskog tripsa (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!

S globalnim promjenama klime, posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju. Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer je manji broj dovoljno djelotvornih i registriranih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

“Bijelu mušicu kupušnjača” potrebno je u usjevima usmjereno suzbijati barem 2-3x, tijekom prvih 40-tak dana vegetacije “ljetnih usjeva”!

Dopuštene insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Od početka mjeseca srpnja tjedna ponovno na feromonskim trapovima za neke vrste savijača bilježimo pojavu leptira sovica (Noctuidae), čije će se gusjenice masovnije pojaviti u narednom razdoblju!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature zraka sa jutarnjom rosom, ljetne oborine (i/ili tuča), česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Dopušteni fungicidi u kupusu ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas)! U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme! Moguće je u program zaštite od uzročnika bolesti na poljima kasnih kupusnjača, uz poštivanje ograničenja dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 19. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

 

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na gotovo svim povrtnim kulturama bolji proizvodni rezultati dobiveni su primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Dobro je folijarna (bio)gnojiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih pripravaka) i insekticidima za zaštitu povrtnih kupusnjača.

 

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis