Preporuka, Vinogradarstvo

Krajem prvog tjedna ovog mjeseca (prije 14 dana) (07.6. 2023.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze početkom ili prije cvatnje vinove loze! Od početka mjeseca lipnja o.g. vremenski uvjeti su bitno drukčiji nego tijekom proteklog mjeseca svibnja (u svibnju je dominiralo kišovito i nešto svježije razdoblje – naročito u prve dvije dekade)! U prvih 20 dana ovog mjeseca na području vinorodne općine Štrigova zabilježeno je ukupno 34,0 mm oborina, uz prosječnu temperaturu zraka 19,7°C i prosječnu vlažnost zraka 64 %. Pritom je zadržavanje vlage na biljnim organima trajalo 4.410 minuta (mjerni uređaj “iMetos” na lokalitetu Železna Gora, vinska sorta Rajnski rizling). U istom su razdoblju najviše dnevne temperature najčešće bile u rasponu 24,1°-29,6°C! Premda je otvaranje prvih cvjetova na vinskoj sorti Chardonnay i Muškat žuti započelo prije 15 dana (06.6.), zbog svježih noći sve do sredine ovog mjeseca (15.6.) u punoj su cvatnji bile samo neke vinske sorte (npr. Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi, Kerner, Muškat žuti), dok su druge tada tek započele cvatnjom (npr. Moslavac bijeli ili Šipon), a neke su tek proteklog vikenda počele otvaranjem prvih cvjetova (npr. Graševina, Sauvignon)!

Ipak, u posljednja tri dana najviše su dnevne temperature u Međimurskom vinogorju porasle na vrijednosti 30,3°-31,3°C a isto se očekuje i naredna dva dana! U takvim uvjetima očekujemo brzi završetak cvatnje svih dominantnih vinski sorti vinove loze! Nove oborine moguće su narednog vikenda (23.-24.6.)!

Zdravstveno stanje u nasadima: U Tablici 1. su prikazani dani prve pojave i dosadašnja potencijalna štetnost važnijih uzročnika bolesti vinove loze u Međimurskom vinogorju. Zbog iznadprosječnih svibanjskih oborina od zadnje dekade proteklog mjeseca pronalazimo prve simptome plamenjače (Plasmopara) na lišću netretiranog trsja. Budući u dosadašnjem dijelu lipnja nismo bilježili očekivane količine oborine, na cvjetnim organima i zametnutim bobicama netretiranog trsja do 16.6. nismo registrirali značajniji razvoj ove bolesti!  Još ranije smo pronalazili simptome sive plijesni (Botrytis) na lišću nekih vinskih sorti (npr. Rajnski rizling, Graševina, Sauvignon, Moslavac bijeli ili Šipon). Na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon vidljivi su simptomi crne pjegavosti (Phomopsis) na bazalnom lišću (kao posljedica primarnih zaraza krajem travnja i početkom svibnja o.g.)! Lokalno se na lišću nekih sorti pojavljuju i simptomi crne truleži (Guignardia) (npr. Kerner, Moslavac bijeli), dok pojavu pepelnice grožđa (Erysiphe) očekujemo tek krajem ovog mjeseca u slabije zaštićenim nasadima!

Tablica 1. Prva pojava i dosadašnji značaj uzročnika bolesti vinove loze u poljskom makro- i mikro-pokusu (Sveti Urban, Vučetinec) na netretiranom trsju sorte Chardonnay, Kerner i Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2023. godine (do 16.6. 2023.):

Stoga vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a naredne mjere zaštite obavljati tek završetkom cvatnje! Preporučujemo nastaviti mjere usmjerene zaštite kombiniranim tvorničkim sustavnim i površinskim pripravcima za preventivnu zaštitu vinograda od najvažnijih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. siva plijesan, crna trulež, crna pjegavost, crvena palež, kisela trulež) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2022.) (njihova učinkovitost je zadovoljavajuća tek u kombinaciji ili mješavini s drugim skupinama)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Od početka lipnja o.g. bilježimo slabiji let prezimljujuće ili prve generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana)! Prve “zapredke” s njihovim ličinkama bilježimo u danima 14.-16.6. 2023. (npr. vinske sorte Kerner, Moslavac bijeli ili Šipon, Pinot sivi). Ali, njihova je brojnost vrlo mala te ne predstavlja nikakvu ekonomsku štetu. Stoga krajem svibnja i početkom lipnja nije bilo potrebno njihovo usmjereno suzbijanje (prije cvatnje vinograda)!

VAŽNO: Nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i  direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Prema iskustvima iz ranijih sezona brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu također bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer naknadno širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je krajem mjeseca lipnja i tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!

Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!

VAŽNO: ZBOG VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM (NOĆNIM) SATIMA (ili nakon zalaska sunca, odnosno u ranim jutarnjim satima prije izlaska sunca)!

U mladim nasadima sadnje 2023. godine, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >28°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka od sredine ovog mjeseca bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji je najčešća: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno 08.6. 2023. na vinskoj sorti Sauvignon bijeli). Nakon prvog ovogodišnjeg “toplinskog vala” u danima 19.-22.6. 2023. očekujemo i pojavu prvih simptoma sušenje krakova trsa i upale kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te karantenske zlatne žutice (Grapevine Flavescence dorée, FD).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr