Obavijest vinogradarima
Prije 20-ak dana (17.3. o.g.) vinogradarima je upućena preporuka za suzbijanje važnijih uzročnika bolesti drva i nekih prezimljujućih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. štitaste uši, štetne gusjenice). Od početka kalendarske 2023. do jučerašnjeg dana zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura na području središnjeg dijela Međimurskog vinogorja iznosio je 553,2°C (približno 92°C više nego u istom razdoblju protekle 2022. godine!)! Budući su iznadprosječno topli dani zabilježeni u razdoblju 18.3.-24.3. 2023. (tada su najviše temperature zraka gotovo svakodnevno na području vinorodne općine Štrigova bile u rasponu od 19,4° do 25,7°C), već zadnjih dana proteklog mjeseca (29.3.) primijećena je značajnija pojava “plača” ili “suzenja” vinove loze, a na nekim vinskom sortama (npr. chardonnay, muškat žuti, rajnski rizling i dr.) razvoj i pojava “vunastih pupova”!
Ipak, hladna zračna strujanja sa sjevernim vjetrom koja su započela u večernjim satima proteklog vikenda (02.4.), uz vrlo niske i negativne jutarnje temperature zraka posljednja tri dana (vidi Tablicu 1.) zaustavile su jači razvoj zelenog tkiva iz pupova vinove loze.
Tablica 1. Najniže jutarnje temperature zraka zabilježena u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja (vinorodna općina Štrigova, lokalitet Železna Gora, vinska sorta rajnski rizling):
| Datum | 04.4. | 05.4. | *06.4. |
| Najniža temperatura | -1,6°C | -2,6°C | -1,8°C |
*izmjerenu ujutro u 6.00 sati!
Hladna će biti i naredna noć, a sve do kraja Uskršnjih blagdana nastavit će prohladno razdoblje zbog sjevernih strujanja, pri čemu očekujemo najviše dnevne temperature u rasponu 11-15°C, a oborine meteorolozi najavljuju narednog vikenda (08.4.)!
U većini je nasada i dominantnih vinskih sorti vidljiv prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) na svim lokalitetima, a naročito na osjetljivim vinskim sortama graševina, moslavac ili šipon, rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće dugotrajnim vlaženjem biljnih organa a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva (naročito u nasadima s vidljivom promjenom boje u srebrno-bijelu uz sitne crne točkice na uzgojnoj rozgvi).
Neposredno prije i nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na crnu pjegavost (Phomopsis) su djelotvorni i bakarni fungicidi, ali nakon pojave prvih listića u uvjetima prohladno-vlažnog razdoblja pokazuju blagu fitotoksičnost!
Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Isto je potrebno planirati i provoditi u narednih 10-15 dana! Važno je preventivno spriječiti primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti od stadija pojave prvih listića pa dok mladice dosegnu dužinu 3-10 cm!
Vinogradarima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pregledavati nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinja – uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama graševina, sauvignon, sauvignon cabernet, silvanac zeleni i moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama rajnski rizling i moslavac (šipon). U danima 24.3.-5.4. 2023. u Međimurju bilježimo aktivnost leptira lisnih sovica na feromonskim mamcima!
Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučujemo na osjetljivim vinskim sortama od stadija bubrenja pupova (“vunasti pup”) do pojave prvih listića provesti barem dvije usmjerene aplikacije njihova suzbijanja primjenom dopuštenih sumpornih pripravaka u povišenoj koncentraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (učinkovitost povišenih koncentracija sumpora na grinje šiškarice značajno ovisi o dnevnim temperaturama zraka, te o količini i rasporedu oborina neposredno nakon njihove primjene)!
Ukoliko se na nekim lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju, naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. chardonnay, muškat), preporučujemo primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!
Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.